00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Saksova ideja pažljivo se čita: Mogu li Rusija, Kina i BRIKS da – smire Bliski istok

© AP Photo / Mohsen GanjiEksplozije u Teheranu.
Eksplozije u Teheranu. - Sputnik Srbija, 1920, 28.03.2026
Pratite nas
Mirovna inicijativa po kojoj bi zemlje BRIKS-a bile posrednici u sukobu na Bliskom istoku mogle bi u Ujedinjenim nacijama da prihvate sve strane i svakako je šansa da se izbegnu veća stradanja, ali teško da će do toga doći u skorije vreme, kaže za Sputnjik dr Bojan Dimitrijević, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Poznati američki ekonomista Džefri Saks pozvao je zemlje BRIKS-a da deluju kao glavni posrednici u sukobu između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana i predstave mirovni plan za Bliski istok.

Diplomatija ćuti tokom borbe za opstanak

Prema Dimitrijeviću, Saks je pre svega mislio na Rusiju i Kinu jer Rusija ima kakve-takve odnose sa Amerikom, naročito u Trampovoj administraciji delom i zbog rata u Ukrajini, a Kina koja takođe ima neku komunikaciju sa SAD, već jednom je pomirila Iran i Saudijsku Arabiju.
S druge strane, Kina i Rusija su i svetske sile koje imaju značajnog uticaja u svetu pa i na Bliskom istoku među akterima u sukobu, dodaje Dimitrijević.
„Međutim, mislim da ovaj rat ulazi u onu fazu u kojoj će se, nažalost pretvoriti u rat iscrpljivanja kao i u Ukrajini. A u takvim ratovima je vrlo teško da neko igra posredničku ulogu zato što svaka od strana ima maksimalističke ciljeve. Naravno, cilj Amerike i Izraela je da unište postojeći poredak u Iranu, što je vrlo ambiciozan cilj i to vidimo barem za ove tri-četiri nedelje rata. Sve drugo za njih bio bi poraz. Znači da imaju motiva da nastave rat, a pitanje je samo koliko imaju sredstava za to. I šta će ostati od Izraela ako se ovako nastavi.“
Iran, s druge strane nema mnogo alternativa jer su postojeće rukovodstvo a dobrim delom i narod svesni da će svaki drugi režim posle toga biti marionetski i verovatno će pogoršati položaj običnog sveta, smatra Dimitrijević.
Reč je o pitanju opstanka i borbe na život i smrt i zato će Iranci pokušati da nateraju Ameriku na takvu vrstu razgovora u kojoj će se ponovo oblikovati Bliski Istok, a verovatno i međunarodni ekonomski poredak, dodaje Dimitrijević.

Prema tome, u takvim okolnostima kad jedna strana, kao što je Amerika očekuje potpuni poraz Irana, a druga strana očekuje promenu onoga na čemu se temeljila američka moć, vrlo je teško očekivati da će nekakvi pregovori da daju rezultate u prvim fazama. Tek ukoliko jednoj od strana bude jasno da apsolutno ne može da ostvari svoje ciljeve, postoje šanse za pregovore. Dok god obe strane misle da imaju šanse da ostvare svoje ciljeve, diplomatija će verovatno ćutati.

Rusija i Kina moraće da se „uključe u rat“

Dimitrijević podseća na zahteve Irana – plaćanja ratne odštete, trajni prestanak opasnosti od napada i ukidanje sankcija a u ovom trenutku vrlo je mala mogućnost, „gotovo nikakva“ da SAD i Izrael koji decenijama rade što hoće na Bliskom istoku prihvate i jedan od tih zahteva.
„Dok god misle da mogu da pobede Iran u ratu i da sruše rukovodstvo, oni će taj rat nastaviti. Međutim, ima onih koji kažu da Rusiji odgovara da rat traje duže, ali joj nikako ne odgovara da Iran izgubi. Kini takođe nikako ne odgovara da Iran izgubi rat mada Kina nema interes da rat dugo traje. Naravno, govorimo o kratkoročnim interesima. U kontekstu mogućeg trajanja rata i širenja sukoba, Kina i Rusije će verovatno ipak biti vrlo zainteresovane da režim u Iranu ostane na vlasti i da Amerika ne dobije ovaj rat. Niko nikad nije dobio rat bombardovanjem iz vazduha pogotovo ne protiv ozbiljnih država. Tako da je, nažalost, u ovom trenutku veća verovatnoća da će se sukob nastaviti.“

Džefri Saks ne priča gluposti

Ako gledamo golu moć, Džefri Saks nema nikakvu težinu ali on pripada onim glasovima koji oblikuju javno mnjenje koje dejstvuje na duži rok i može imati veliku specifičnu težinu protokom vremena, smatra Dimitrijević.
Jer kako god se ponašali Amerikanci i Izraelci, kod njih ipak javnost ima određenog udela jer hteli ili ne, pogotovo Amerikanci moraju svake dve godine da idu na neke od izbora, da li za Kongres, da li za američkog predsednika, dodaje Dimitrijević.
„I još koliko-toliko javno mnjenje ima uticaj, ako ništa više makar da smeni one kojima je nezadovoljno. Tako da glas Džefrija Saksa i onih poput njega ima tu vrstu specifične težine. Naravno, on ima i jednu vrstu i moralne težine i ja zaista, bez obzira na raniju ulogu Džefrija Saksa, potpisujem sve što je rekao u poslednjih desetak godina. Saks je ipak uticajan međunarodni profesor, nije tikva bez korena, a veću specifičnu težinu njegovim izjavama daje činjenica da je, ako se ne varam i on jevrejskog porekla. Pa kad jedan čovek jevrejskog porekla, pritom ugledni profesor koji ne priča gluposti, nešto govori, onda to utiče na razmišljanje i mišljenje mnogih drugih. A naravno i ohrabruje ih i podstiče da i oni budu kritički nastrojeni prema određenoj politici“, zaključio je Dimitrijević.
U autorskom tekstu objavljenom u „Berliner cajtungu“ Saks je ocenio da rat protiv Irana rizikuje da se proširi na ceo region i dovede do „globalnog požara“ sa neviđenim energetskim i ekonomskim posledicama zbog zatvaranja ili ograničavanja Ormuskog moreuza.
U tom smislu, Saks predlaže da zemlje članice BRIKS-a – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, zajedno sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Iranom, Egiptom, Etiopijom i Indonezijom sazovu hitni samit i predstave zajednički okvir za mir i bezbednost na Bliskom istoku, koji bi potom bio iznet pred Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija.
Pogledajte i:
Donald Tramp - Sputnik Srbija, 1920, 23.03.2026
SVET
Tramp: Postigli smo dogovor oko 15 glavnih tačaka - Iran neće imati nuklearno naoružanje
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala