00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
20:00
60 min
VESTI
Da li NATO pokušava da špijunira ruske obale manevrima u Rumuniji?
13:30
27 min
SPUTNJIK SPORT
Srbija dobila vicešampionku sveta: Selektor okupio Orlove – Zvezda slavila u derbiju
16:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Prve ljubavi
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
MULTIMEDIJA
Kada slika govori više od hiljadu reči! Kroz Sputnjikove foto-galerije, infografike i drugi multimedijalni sadržaj sagledajte svet iz drugačije perspektive.

Stvarnost čudnija od fantazije: Životinje prošlosti i budućnosti kreirane veštačkom inteligencijom

Pratite nas
Veštačka inteligencija oživela je životinje praistorije i projektovala životinje budućnosti. U nastavku pogledajte Sputnjikovu foto-galeriju.
© Sputnik / AI generated/Anna Markelova

Ova stvorenja su bila tri puta veća od savremenih dabrova — do 2,5 metra dužine i 100 kg težine! Živela su u Severnoj Americi u vreme mamuta i sabljozubih mačaka, ali su nestala pre oko 10.000 godina. Verovatno su džinovske dabrove lovili zbog mesa i krzna. Volela su močvarne šume i reke, ali, za razliku od savremenih dabrova, nisu gradili brane (njihovi zubi su bili manje prilagođeni za glodanje drveća). Neki istraživači smatraju da se sećanje na džinovske dabrove sačuvalo u legendama Indijanaca.

Ova stvorenja su bila tri puta veća od savremenih dabrova — do 2,5 metra dužine i 100 kg težine! Živela su u Severnoj Americi u vreme mamuta i sabljozubih mačaka, ali su nestala pre oko 10.000 godina. Verovatno su džinovske dabrove lovili zbog mesa i krzna. Volela su močvarne šume i reke, ali, za razliku od savremenih dabrova, nisu gradili brane (njihovi zubi su bili manje prilagođeni za glodanje drveća). Neki istraživači smatraju da se sećanje na džinovske dabrove sačuvalo u legendama Indijanaca. - Sputnik Srbija
1/6

Ova stvorenja su bila tri puta veća od savremenih dabrova — do 2,5 metra dužine i 100 kg težine! Živela su u Severnoj Americi u vreme mamuta i sabljozubih mačaka, ali su nestala pre oko 10.000 godina. Verovatno su džinovske dabrove lovili zbog mesa i krzna. Volela su močvarne šume i reke, ali, za razliku od savremenih dabrova, nisu gradili brane (njihovi zubi su bili manje prilagođeni za glodanje drveća). Neki istraživači smatraju da se sećanje na džinovske dabrove sačuvalo u legendama Indijanaca.

© Sputnik / AI generated/Anna Markelova

Domaći mini-zmaj (Draco familiaris) — idealan ljubimac 2100. godine

Poreklo i genetika:
Godine 2092. bio-inženjeri kompanije PaleoPet rekonstruisali su fragmente DNK malih pterosaurusa i kombinovali ih sa genima savremenih životinja.

Ponašanje i nega:
Obučavanje: Savladava komande kao pas, voli igre sa laserom
Ishrana: Biogelovi sa bambusom
Za decu: Automatski se sklupča u kuglu pri opasnosti

Domaći mini-zmaj (Draco familiaris) — idealan ljubimac 2100. godinePoreklo i genetika:Godine 2092. bio-inženjeri kompanije PaleoPet rekonstruisali su fragmente DNK malih pterosaurusa i kombinovali ih sa genima savremenih životinja.Ponašanje i nega:Obučavanje: Savladava komande kao pas, voli igre sa laseromIshrana: Biogelovi sa bambusom Za decu: Automatski se sklupča u kuglu pri opasnosti - Sputnik Srbija
2/6

Domaći mini-zmaj (Draco familiaris) — idealan ljubimac 2100. godine

Poreklo i genetika:
Godine 2092. bio-inženjeri kompanije PaleoPet rekonstruisali su fragmente DNK malih pterosaurusa i kombinovali ih sa genima savremenih životinja.

Ponašanje i nega:
Obučavanje: Savladava komande kao pas, voli igre sa laserom
Ishrana: Biogelovi sa bambusom
Za decu: Automatski se sklupča u kuglu pri opasnosti

© Sputnik / AI generated/Anna Markelova

Džinovski lenjivci (predstavnici porodica Megatheriidae, Mylodontidae i drugih) bili su jedna od najneobičnijih životinja megafaune epohe pleistocena. Ova ogromna stvorenja, kao što su megaterijum (Megatherium) ili milodon (Mylodon), dostizala su veličinu savremenih slonova — do 6 metara dužine i težila su nekoliko tona. Živela su u Južnoj i Severnoj Americi, gde su postala jedna od žrtava prvih ljudi koji su naseljavali kontinent.

Džinovski lenjivci (predstavnici porodica Megatheriidae, Mylodontidae i drugih) bili su jedna od najneobičnijih životinja megafaune epohe pleistocena. Ova ogromna stvorenja, kao što su megaterijum (Megatherium) ili milodon (Mylodon), dostizala su veličinu savremenih slonova — do 6 metara dužine i težila su nekoliko tona. Živela su u Južnoj i Severnoj Americi, gde su postala jedna od žrtava prvih ljudi koji su naseljavali kontinent. - Sputnik Srbija
3/6

Džinovski lenjivci (predstavnici porodica Megatheriidae, Mylodontidae i drugih) bili su jedna od najneobičnijih životinja megafaune epohe pleistocena. Ova ogromna stvorenja, kao što su megaterijum (Megatherium) ili milodon (Mylodon), dostizala su veličinu savremenih slonova — do 6 metara dužine i težila su nekoliko tona. Živela su u Južnoj i Severnoj Americi, gde su postala jedna od žrtava prvih ljudi koji su naseljavali kontinent.

© Sputnik / AI generated/Anna Markelova

Halikoterije (porodica Chalicotheriidae) — jedni od najneobičnijih izumrlih sisara, nalik na mešavinu konja, gorile i zmaja. Ova čudna stvorenja živela su u epohi oligocena–pliocena (pre oko 40–3 miliona godina) i pripadala su redu neparnokopitara (kao konji, nosorozi i tapiri), ali umesto kopita imali su ogromne kandže.

Halikoterije (porodica Chalicotheriidae) — jedni od najneobičnijih izumrlih sisara, nalik na mešavinu konja, gorile i zmaja. Ova čudna stvorenja živela su u epohi oligocena–pliocena (pre oko 40–3 miliona godina) i pripadala su redu neparnokopitara (kao konji, nosorozi i tapiri), ali umesto kopita imali su ogromne kandže. - Sputnik Srbija
4/6

Halikoterije (porodica Chalicotheriidae) — jedni od najneobičnijih izumrlih sisara, nalik na mešavinu konja, gorile i zmaja. Ova čudna stvorenja živela su u epohi oligocena–pliocena (pre oko 40–3 miliona godina) i pripadala su redu neparnokopitara (kao konji, nosorozi i tapiri), ali umesto kopita imali su ogromne kandže.

© Sputnik / AI generated/Anna Markelova

Fantastična stvarnost: paleogenetika je omogućila ne samo da se vrate u život džinovi mezozoika, već i da se pripitome. Devojčica na pitomom pterodaktilu lebdi iznad prestonice, koristeći letećeg gmizavca kao novog, živog i vernog „krilatog konja“.

Fantastična stvarnost: paleogenetika je omogućila ne samo da se vrate u život džinovi mezozoika, već i da se pripitome. Devojčica na pitomom pterodaktilu lebdi iznad prestonice, koristeći letećeg gmizavca kao novog, živog i vernog „krilatog konja“. - Sputnik Srbija
5/6

Fantastična stvarnost: paleogenetika je omogućila ne samo da se vrate u život džinovi mezozoika, već i da se pripitome. Devojčica na pitomom pterodaktilu lebdi iznad prestonice, koristeći letećeg gmizavca kao novog, živog i vernog „krilatog konja“.

© Sputnik / AI generated/Anna Markelova

Sukob dva praistorijska džina: dinokrokute — svirepi predatori, nalik na džinovske hijene — napadaju masivnog hiloterijuma, koji podseća na nosoroga bez roga. Surova, ali veličanstvena scena borbe za opstanak u praiskonskom svetu.

Sukob dva praistorijska džina: dinokrokute — svirepi predatori, nalik na džinovske hijene — napadaju masivnog hiloterijuma, koji podseća na nosoroga bez roga. Surova, ali veličanstvena scena borbe za opstanak u praiskonskom svetu. - Sputnik Srbija
6/6

Sukob dva praistorijska džina: dinokrokute — svirepi predatori, nalik na džinovske hijene — napadaju masivnog hiloterijuma, koji podseća na nosoroga bez roga. Surova, ali veličanstvena scena borbe za opstanak u praiskonskom svetu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala