https://lat.sputnikportal.rs/20260321/mora-bas-sad-crne-prognoze-za-evropu-kojoj-preti-i---novi-sok--1197053027.html
Mora baš sad! Crne prognoze za Evropu kojoj preti i - novi šok
Mora baš sad! Crne prognoze za Evropu kojoj preti i - novi šok
Sputnik Srbija
Zemlje Persijskog zaliva, Katar, Saudijska Arabija i Iran, zbog rezervi gasa, pored Rusije i Belorusije, vodeći su izvoznici mineralnog đubriva. Ako sukob na... 21.03.2026, Sputnik Srbija
2026-03-21T13:13+0100
2026-03-21T13:13+0100
2026-03-21T13:13+0100
ekonomija
ekonomija
svet – ekonomija
srbija – ekonomija
rusija – ekonomija
sukob na bliskom istoku
ormuski moreuz
gas
nafta
đubrivo
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/03/12/1197052836_0:47:1221:734_1920x0_80_0_0_ab83a7a8b073288f5f2ef8ca829f7357.png
Ovo za Sputnjik kaže agroekonomski analitičar Milan Prostran, koji upozorava da zatvaranje Ormuskog morezua ne utiče samo na cenu nafte, koja je zabeležila drastičan skok, već i na cenu mineralnih đubriva, odnosno hrane:Bez gasa nema ni poljoprivredeBliski istok ima veliki uticaj na svetske cene hrane zbog crpljenja, prerade i trgovine prirodnog gasa, metana, koji je sirovina u proizvodnji veštačkih đubriva. Metan se pretvara u amonijak i ureu koja je jedno od najviše korišćenih veštačkih đubriva u svetu.Blokada Ormuskog moreuza izazvala je kritičan zastoj u globalnom lancu snabdevanja, jer kroz ovaj prolaz ide između 25 i 33 odsto svetske trgovine sirovinama za mineralna đubriva.Evropa prva na udaruSvetski stručnjaci upozoravaju da bi nastavak konflikta mogao izazvati globalni rast cena hrane, a Prostran je siguran da je prva na udaru Evropa, koja, zbog sukoba u Ukrajini, već ima poremećeno snabdevanje.„Efekte će itekako osetiti evropski farmeri, koji su konkurentniji od naših, koji imaju visoke subvencije, ali u Evropi, osim Norveške koja ima velike količine gasa i nešto nafte, nemate zemlju u kojoj ga možete nabaviti. Pošto su „raskinuli sa Rusijom“, dobavljači sa istoka bili su jedini način da dođu do mineralnih đubriva“.Skok na berzama, skuplja hranaProstran objašnjava da će poljoprivrednici verovatno ići na minimalnu upotrebu đubriva, a to će se svakako odraziti na prinos. Đubrivo je, dodaje, svakako visoka stavka u troškovima proizvodnje hrane.Situacija na Bliskom istoku već je dovela do munjevitog skoka cena na berzama. Ureja je u ključnim čvorištima, poput Nju Orleansa, skočila za 32 odsto za samo nedelju dana.Predviđa se da će se skok cena đubriva preliti na rafove u narednih 6 do 10 nedelja, prvo kroz poskupljenje hleba, a zatim i mesa i jaja zbog skuplje stočne hrane.Tuga evropskih poljoprivrednikaProstran kaže da je poremećaj na globalnom tržištu, a posebno u Evropi, počeo sa ratom u Ukrajini iz koje su stizala mineralna đubriva. Još veće količine dolazile su iz Rusije i Belorusije.Srbija najviše zavisi od RusijeNajveći deo svojih potreba za mineralnim đubrivima Srbija uvozi iz Ruske Federacije, u proseku oko 60 odsto ukupnog uvoza. Međutim, za očekivati je da će Rusija reagovati na potres na globalnom tržištu, zbog zatvaranja morskog prolaza bez mineralnog đubriva ostaće i veliki i važni proizvođači hrane, Kina, Brazil i Indija, koji direktno zavise od uvoza iz ovog regiona.„Poremećaj tržišta zbog rata na Bliskom istoku mogao bi koštati i Srbiju, koja je uništavanjem, privatizacijom sopstvene privrede, uništila i velike proizvođače mineralnog đubriva, a bilo ih je čak osam, od Azotare Pančevo, preko Zorke Šabac do Prahova“.Pregovarati na vremePreostala tri mala proizvođača godišnje isporuče oko 550.000 tona NPK (azot, fosfor, kalijum) đubriva i između 30 i 50 hiljada tona KAN-a (krečni amonijum-nitrat). Sve ostalo se uvozi, do 500.000 tona azotnih đubriva i do 250.000 tona NPK.„Ne želim da imam crne prognoze, ali morate mineralno đubrivo da koristite onda kad mu je vreme. Ne možete da kažete neću sad, nego ću sledećeg meseca. Kad počne setva na 2 miliona hektara, to su ogromna ulaganja, jedan od najskupljih poslova koje svaka agrana zemlja ima u toku godine. Morate za mesec i po dana da potrošite ogromne novce. Sve je potrebno obezbediti na vreme, ako sada nemate đubriva, to ne možete nadoknati kroz prihranjivanje. O tome treba misliti na vreme, pregovarati o daljoj kupovini i ceni, na vreme“, kaže Prostran i dodaje da je, ako se povoljna cena ne obzebedi poskupljenje hrane izvesno.Srbija je 2022. godine sa Iranom dogovorila dugoročno snabdevanje azotnim đubrivom, u zamenu za izvoz kukuruza i pšenice. Na poslednjem sastanku u novembru prošle godine Iran je pokazao dodatno interesovanje za uvoz srpskog semena, junetine i poljoprivredne mehanizacije. Jasno je da će do dogovora sada teško doći.
https://lat.sputnikportal.rs/20260318/moskva-poziva-na-resavanje-problema-plovidbe-u-ormuskom-moreuzu-diplomatskim-putem-1197035493.html
ormuski moreuz
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/03/12/1197052836_74:0:1206:849_1920x0_80_0_0_105bef40701957740c2b35ce1b625c6e.pngSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
ekonomija, svet – ekonomija, srbija – ekonomija, rusija – ekonomija, sukob na bliskom istoku, ormuski moreuz, gas, nafta, đubrivo, hrana, nestašica, milan prostran
ekonomija, svet – ekonomija, srbija – ekonomija, rusija – ekonomija, sukob na bliskom istoku, ormuski moreuz, gas, nafta, đubrivo, hrana, nestašica, milan prostran
Mora baš sad! Crne prognoze za Evropu kojoj preti i - novi šok
Zemlje Persijskog zaliva, Katar, Saudijska Arabija i Iran, zbog rezervi gasa, pored Rusije i Belorusije, vodeći su izvoznici mineralnog đubriva. Ako sukob na Bliskom istoku potraje, zbog zatvaranja pomorskog puta, Evropa će se suočiti sa nedostatkom hrane. Najveću cenu platiće Evropska unija koja je već sankcijama ograničila uvoz đubriva iz Rusije.
Ovo za Sputnjik kaže agroekonomski analitičar Milan Prostran, koji upozorava da zatvaranje Ormuskog morezua ne utiče samo na cenu nafte, koja je zabeležila drastičan skok, već i na cenu mineralnih đubriva, odnosno hrane:
„Ne možete da birate trenutak kada ćete ga koristiti, ako želite prinos, mora sad. Biće teško, na kraju će se formirati cena hrane koju će građani teško moći da plate. Pre svih građani EU“.
Bez gasa nema ni poljoprivrede
Bliski istok ima veliki uticaj na svetske cene hrane zbog crpljenja, prerade i trgovine prirodnog gasa, metana, koji je sirovina u proizvodnji veštačkih đubriva. Metan se pretvara u amonijak i ureu koja je jedno od najviše korišćenih veštačkih đubriva u svetu.
Blokada Ormuskog moreuza izazvala je kritičan zastoj u globalnom lancu snabdevanja, jer kroz ovaj prolaz ide između 25 i 33 odsto svetske trgovine sirovinama za mineralna đubriva.
Svetski stručnjaci upozoravaju da bi nastavak konflikta mogao izazvati globalni rast cena hrane, a Prostran je siguran da je prva na udaru Evropa, koja, zbog sukoba u Ukrajini, već ima poremećeno snabdevanje.
„Efekte će itekako osetiti evropski farmeri, koji su konkurentniji od naših, koji imaju visoke subvencije, ali u Evropi, osim Norveške koja ima velike količine gasa i nešto nafte, nemate zemlju u kojoj ga možete nabaviti. Pošto su „raskinuli sa Rusijom“, dobavljači sa istoka bili su jedini način da dođu do mineralnih đubriva“.
Skok na berzama, skuplja hrana
Prostran objašnjava da će poljoprivrednici verovatno ići na minimalnu upotrebu đubriva, a to će se svakako odraziti na prinos. Đubrivo je, dodaje, svakako visoka stavka u troškovima proizvodnje hrane.
Situacija na Bliskom istoku već je dovela do munjevitog
skoka cena na berzama. Ureja je u ključnim čvorištima, poput Nju Orleansa, skočila za 32 odsto za samo nedelju dana.
Predviđa se da će se skok cena đubriva preliti na rafove u narednih 6 do 10 nedelja, prvo kroz poskupljenje hleba, a zatim i mesa i jaja zbog skuplje stočne hrane.
Tuga evropskih poljoprivrednika
Prostran kaže da je poremećaj na globalnom tržištu, a posebno u Evropi, počeo sa ratom u Ukrajini iz koje su stizala mineralna đubriva. Još veće količine dolazile su iz Rusije i Belorusije.
„Kad je počeo rat brodovi su zaustavljani. I prošle godine je bilo tužno posmatrati da oni brodovima sa mineralnim đubrivima iz Rusije, to su bili francuski i drugi farmeri koji su ga naručili, ne daju da dođu. Ti brodovi su lutali u pokušaju da se đubrivo proda. Evropa će zbog ovoga platiti visoku cenu, kao što već skupo plaća naftu i gas, jer se odrekla saradnje sa Rusijom“, ističe Prostran.
Srbija najviše zavisi od Rusije
Najveći deo svojih potreba za mineralnim đubrivima Srbija uvozi iz Ruske Federacije, u proseku oko 60 odsto ukupnog uvoza. Međutim, za očekivati je da će Rusija reagovati na potres na globalnom tržištu, zbog zatvaranja morskog prolaza bez mineralnog đubriva ostaće i veliki i važni proizvođači hrane, Kina, Brazil i Indija, koji direktno zavise od uvoza iz ovog regiona.
„Poremećaj tržišta zbog rata na Bliskom istoku mogao bi koštati i Srbiju, koja je uništavanjem, privatizacijom sopstvene privrede, uništila i velike proizvođače mineralnog đubriva, a bilo ih je čak osam, od Azotare Pančevo, preko Zorke Šabac do Prahova“.
Preostala tri mala proizvođača godišnje isporuče oko 550.000 tona NPK (azot, fosfor, kalijum) đubriva i između 30 i 50 hiljada tona KAN-a (krečni amonijum-nitrat). Sve ostalo se uvozi, do 500.000 tona azotnih đubriva i do 250.000 tona NPK.
„Ne želim da imam crne prognoze, ali morate mineralno đubrivo da koristite onda kad mu je vreme. Ne možete da kažete neću sad, nego ću sledećeg meseca. Kad počne setva na 2 miliona hektara, to su ogromna ulaganja, jedan od najskupljih poslova koje svaka agrana zemlja ima u toku godine. Morate za mesec i po dana da potrošite ogromne novce. Sve je potrebno obezbediti na vreme, ako sada nemate đubriva, to ne možete nadoknati kroz prihranjivanje. O tome treba misliti na vreme, pregovarati o daljoj kupovini i ceni, na vreme“, kaže Prostran i dodaje da je, ako se povoljna cena ne obzebedi poskupljenje hrane izvesno.
Srbija je 2022. godine sa Iranom dogovorila dugoročno snabdevanje azotnim đubrivom, u zamenu za izvoz kukuruza i pšenice. Na poslednjem sastanku u novembru prošle godine Iran je pokazao dodatno interesovanje za uvoz srpskog semena, junetine i poljoprivredne mehanizacije. Jasno je da će do dogovora sada teško doći.