https://lat.sputnikportal.rs/20260320/samit-eu-kao-poslednji-kongres-saveza-komunista-jugoslavije-kolektivni-zapad-vise--ne-postoji-1197145507.html
Samit EU kao poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije: Kolektivni Zapad više – ne postoji
Samit EU kao poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije: Kolektivni Zapad više – ne postoji
Sputnik Srbija
Neuspeh evropskih lidera da se dogovore oko bilo čega pokazuje da je politička kriza na Zapadu postala hronična, duboka i sve očiglednija. Jednostavno, Zapad... 20.03.2026, Sputnik Srbija
2026-03-20T22:23+0100
2026-03-20T22:23+0100
2026-03-20T22:23+0100
svet
svet
svet – politika
evropska unija (eu)
samit
samit eu
ukrajina
iran
antiruske sankcije
analize i mišljenja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/16/1195040556_0:159:3077:1889_1920x0_80_0_0_1fe2e58d7549efda91b96157f9f70a46.jpg
Umesto da pokaže snagu, čvrstinu i jedinstvo „evropske porodice naroda“, samit EU više je ličio na poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije.Ni posle dvanaest sati sastančenja, lideri EU nisu uspeli da se dogovore kako da nastave dalje: nisu se dogovorili oko novog paketa antiruskih sankcija, Ukrajina je ostala bez obećanog kredita od devedeset milijardi evra, a evropski lideri se nisu usaglasili ni oko pomoći Americi u njenoj agresiji protiv Irana.Ni mediji nisu mogli da sakriju razočaranje; štaviše, neki od njih, kao što je „Politiko“, otvoreno su iskazali bes:I kao što je poslednji, četrnaesti kongres saveza komunista Jugoslavije simbolički označio i kraj zajedničke države Južnih Slovena, tako i poslednji samit EU, kao da najavljuje neminovnost kraja onoga što se do sada nazivalo „kolektivnim Zapadom“.Sam samit možda ne predstavlja sam kraj, ali je barem ogolio suštinski problem: EU više nije u stanju da deluje kao politička celina; razlike među državama koje su godinama (možda čak i decenijama) prikrivane formulama o „zajedničkim vrednostima“ sada izbijaju na površinu.Iran daje krizi poseban tonPrema rečima diplomate Vladimira Kršljanina, da je reč samo o Rusiji i Ukrajini, Zapad bi možda ostao i kompaktan. Američko-izraelska agresija na Iran svemu daje drugačiji ton.„Na primer, Mađari su rekli da će odobriti kredit Ukrajini kada dobiju naftu. Oni se vrlo dosledno drže Trampa i kada bi većina u EU bila slična, imali bismo jasniju situaciju, zapadni savez bi bio, makar formalno očuvan“, ističe on.EU naštelovana na staru politiku SADMeđutim, napad na Iran promenio je sve i pokazuje se da zapadna politika više nije održiva, dodaje naš sagovornik.Međutim, EU nije mogla preko noći da promeni sistem na koji je naštelovana jer se sastoji iz više država, među kojima ima i bivših kolonijalnih sila i stoga je došlo do krajnjeg i dubokog raskola između njih i SAD.Kada pominje oligarhiju, kako kaže, misli, kako na tradicionalnu oligarhiju, tako i na „apsurdni savez jevrejskih i hrišćanskih cionista“:Rešiti se zapadnih lagarijaKada bi sistem davao rezultate, kao u prethodnim vekovima, krize ne bi bilo – Zapad je u prošlosti uspevao da održi primat agresivnom politikom, ratovima, pljačkom, kolonizacijom… Međutim, pokazalo se da su te prednosti kratkog daha. Radi se o svega nekoliko vekova, što u poređenju sa sveobuhvatnim kretanjem svetske istorije ne predstavlja dugačak period, dodaje Kršljanin.Zapad više nema primat ni u čemu, osim možda u količini sredstava za propagandu, odnosno masovnu manipulaciju i to samo zato što ovaj drugi, većinski deo sveta nikada nije ni pomišljao da se bavi laganjem čovečanstva – zato sada više nije pitanje hoće li zapadna politička, vojna i ekonomska moć da prevagne, već kako se rešiti zapadnih lagarija, zaključuje Kršljanin.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20260319/samit-eu-nije-doneo-odluku-o-vojnoj-podrsci-sad-u-sukobu-sa-iranom-1197118355.html
ukrajina
iran
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Nikola Joksimović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112076/21/1120762172_0:0:2047:2047_100x100_80_0_0_711209fd8a877b4608cd4ef28d014050.jpg
Nikola Joksimović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112076/21/1120762172_0:0:2047:2047_100x100_80_0_0_711209fd8a877b4608cd4ef28d014050.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/16/1195040556_173:0:2902:2047_1920x0_80_0_0_3cfd89d35b11f4f86d4282b1bc7a8a92.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Nikola Joksimović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112076/21/1120762172_0:0:2047:2047_100x100_80_0_0_711209fd8a877b4608cd4ef28d014050.jpg
svet, svet – politika, evropska unija (eu), samit, samit eu, ukrajina, iran, antiruske sankcije, analize i mišljenja
svet, svet – politika, evropska unija (eu), samit, samit eu, ukrajina, iran, antiruske sankcije, analize i mišljenja
Samit EU kao poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije: Kolektivni Zapad više – ne postoji
Neuspeh evropskih lidera da se dogovore oko bilo čega pokazuje da je politička kriza na Zapadu postala hronična, duboka i sve očiglednija. Jednostavno, Zapad više nema održivu politiku.
Umesto da pokaže snagu, čvrstinu i jedinstvo „evropske porodice naroda“, samit EU više je ličio na poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije.
Ni posle dvanaest sati sastančenja, lideri EU nisu uspeli da se dogovore kako da nastave dalje: nisu se dogovorili oko novog paketa antiruskih sankcija, Ukrajina je ostala bez obećanog kredita od devedeset milijardi evra, a evropski lideri se nisu usaglasili ni oko pomoći Americi u njenoj agresiji protiv Irana.
Ni mediji nisu mogli da sakriju razočaranje; štaviše, neki od njih, kao što je „Politiko“, otvoreno su iskazali bes:
„Retko je nesposobnost bloka da preuzme vođstvo u međunarodnim poslovima bila tako očigledna“, piše u komentaru ovog lista povodom onoga što se među evropskim liderima događalo na samitu.
I kao što je poslednji, četrnaesti kongres saveza komunista Jugoslavije simbolički označio i kraj zajedničke države Južnih Slovena, tako i poslednji samit EU, kao da najavljuje neminovnost kraja onoga što se do sada nazivalo „kolektivnim Zapadom“.
Sam samit možda ne predstavlja sam kraj, ali je barem ogolio suštinski problem: EU više nije u stanju da deluje kao politička celina; razlike među državama koje su godinama (možda čak i decenijama) prikrivane formulama o „zajedničkim vrednostima“ sada izbijaju na površinu.
Iran daje krizi poseban ton
Prema rečima diplomate Vladimira Kršljanina, da je reč samo o Rusiji i Ukrajini, Zapad bi možda ostao i kompaktan. Američko-izraelska agresija na Iran svemu daje drugačiji ton.
„Na primer, Mađari su rekli da će odobriti kredit Ukrajini kada dobiju naftu. Oni se vrlo dosledno drže Trampa i kada bi većina u EU bila slična, imali bismo jasniju situaciju, zapadni savez bi bio, makar formalno očuvan“, ističe on.
EU naštelovana na staru politiku SAD
Međutim, napad na Iran promenio je sve i pokazuje se da zapadna politika više nije održiva, dodaje naš sagovornik.
„EU, njeni politički i institucionalni mehanizmi naštelovani su na prethodnu američku politiku. Oni nisu imali problema u saradnji sa Bajdenovom administracijom; možda tu i tamo nekih sitnih, ali to se dešava i među rođenom braćom. To je bio sistem, a Amerika je uvidela štetnost tog sistema po svoje interese i odlučila je da ga promeni, što ne znači da je novi sistem bolji za svet, ali tako je makar izgledalo u početku“, navodi Kršljanin.
Međutim, EU nije mogla preko noći da promeni sistem na koji je naštelovana jer se sastoji iz više država, među kojima ima i bivših kolonijalnih sila i stoga je došlo do krajnjeg i dubokog raskola između njih i SAD.
„Zapravo, u protivljenju agresiji na Iran vidimo da u zemljama EU sa dužom demokratskom tradicijom, možda i dubljom nego SAD, još postoje određene vrednosti i da narod u tim zemljama nije spreman da se bespogovorno podredi oligarhiji“, objašnjava Kršljanin.
Kada pominje oligarhiju, kako kaže, misli, kako na tradicionalnu oligarhiju, tako i na „apsurdni savez jevrejskih i hrišćanskih cionista“:
„Niko tačno ne razume šta je to, ali u svakom slučaju, radi se o jednom nivou zloupotrebe religije i pogleda na svet koji je blizak, recimo, nacizmu i fašizmu. To je nešto što se kosi sa osnovnim ljudskim vrednostima i to je zapravo najdublji razlog krize na Zapadu“.
Rešiti se zapadnih lagarija
Kada bi sistem davao rezultate, kao u prethodnim vekovima, krize ne bi bilo – Zapad je u prošlosti uspevao da održi primat agresivnom politikom, ratovima, pljačkom, kolonizacijom… Međutim, pokazalo se da su te prednosti kratkog daha. Radi se o svega nekoliko vekova, što u poređenju sa sveobuhvatnim kretanjem svetske istorije ne predstavlja dugačak period, dodaje Kršljanin.
„Svemu tome došao je kraj. Države koje su u stanju da manje ili više ravnopravno sarađuju uz uzajamno poštovanje života i dostojanstva, ta kreativna saradnja između ljudi i država bez ikakvih ratova i pljački, pokazala neuporedivo produktivnijom. Tako da je ono što danas nazivamo svetskom većinom, preteklo Zapad u svakom pogledu“, smatra Kršljanin.
Zapad više nema primat ni u čemu, osim možda u količini sredstava za propagandu, odnosno masovnu manipulaciju i to samo zato što ovaj drugi, većinski deo sveta nikada nije ni pomišljao da se bavi laganjem čovečanstva – zato sada više nije pitanje hoće li zapadna politička, vojna i ekonomska moć da prevagne, već kako se rešiti zapadnih lagarija, zaključuje Kršljanin.