00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Superioran pregovarač u zlo doba: Srbin koji je upozorio zapadne sile – gde će završiti

© Sputnik / Lola ĐorđevićVladislav Jovanović
Vladislav Jovanović - Sputnik Srbija, 1920, 23.02.2026
Pratite nas
Vladislav Jovanović bio je diplomata starog kova koji je ostavio dubak trag u vrlo delikatnom vremenu borbe Srbije za opstanak, kaže za Sputnjik bivši premijer Srbije i potpredsednik Vlade SRJ Nikola Šainović.
Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama preminuo je u subotu uveče u 93. godini života, a Šainović priča za Sputnjik o njegovoj bogatoj diplomatskoj karijeri i zaostavšini za budućnost:

Superioran pregovarač u teškim vremenima

„Vlatko je bio čovek koji je celu karijeru, od pripravnika do penzije, proveo u Ministarstvu spoljnih poslova. Bio je od onih ljudi koji su uvek ispred sebe držali stratešku analizu, pa tek onda taktičko reagovanje, što je davalo jednu veliku stabilnost svima nama koji smo sa njim sarađivali. Znači, on je i kao čovek zračio mirom, ozbiljnošću i, možda se ne zna, bio je pesnik, pisao je stihove. I tu svoju unutrašnju dubinu je širio da su čak i stranci koji su s njim razgovarali to osećali. Imao je neku superiornost u razgovorima u ta vrlo delikatna vremena“, dodaje Šainović.
U to vreme su mnogi, pre svega Amerikanci i zapadni Evropljani, pristupali nama sa pozicija sile i sa pozicija da međunarodno pravo ne postoji, podseća Šainović.
„Vlatko ih je uvek vraćao na osnove međunarodnih odnosa govoreći da ako izađemo iz tog okvira onda će svi završiti na pogrešnoj strani istorije, odnosno svi koji to pokušavaju, i na kraju se to pokazalo kao potpuno ispravno. Tako da će ostati njegov trag i svi ćemo ga pamtiti po tom mirnom i dobronamernom pogledu i jednoj moći rasuđivanja kad su najteže situacije. To je Vlatkova tekovina koju treba da prenesemo na mlade generacije kao školu diplomatije i kao način kako se bori za državne interese.“

Suštinom protiv „kaubojštine“

Šainović će pamtiti Jovanovićevu diplomatsku veštinu po vremenu dok je bio ministar spoljnih poslova kad su se vodili delikatni razgovori sa raznim američkim predstavnicima poput Holbruka, ili sa predstavnicima OEBS-a koji su na nas primenjivali nepostojeća pravila.
OEBS je odlučivao konsenzusom, a za Jugoslaviju su izmislili 'konsenzus minus jedan'. A da li je to konsenzus ili nije? Bio je to jedan potpuni apsurd i kad smo to raspravljali sećam se Vlatka koji je i dalje govorio o suštini problema. Ne o tim, da tako kažem kaubojskim gestovima nego o suštini problema koji ne smete da zanemarite tako što pokušate da ga prekrečite dnevnim interesom. Jer, kad budete rušili OEBS, on će se rušiti i vama, to su Vlatkove reči posle kojih je u momentu nastao tajac. I kad čovek ne zna kako će da krene dalje, on je, sećam se tog primera, uvek držao suštinu problema ispred sebe.“
A ako bi se to propustilo to nekad bi bilo lakše jer bi se čovek upustio u tekuću raspravu, ali je Vladislav to uvek držao ispred, dodaje Šainović.

Toga se sećam, te mirnoće kad bi čovek najradije bacio papire i rekao neću više da razgovaram. To je Vlatko znao da vrati.

Mir, iskustvo i veliko znanje

Mirnoća koja je karakterisala Vladislava Jovanovića, prema Šainoviću nije bila samo način njegovog ponašanja, nego je iza nje stajalo i veliko znanje.
„On je počeo od službenika u ambasadi, pa je prošao ceo put do ministra spoljnih poslova i predstavnika u UN. To u diplomatiji znači da znate sve procedure, razne tehničke stvari koje omogućavaju da vi efikasno radite. Taj mir je proizilazio iz znanja, a ne samo iz karakterne osobine, jer ima raznih ljudi koji su mirni, pa im to ništa ne znači. Ali on je zračio na sve nas tako da su sve te godine bile godine učenja i sticanja iskustva. I kad pitate Vlatka, on vam kaže 'tada i tada smo mi tako i tako', što znači da je govorilo to njegovo iskustvo, znanje koje je imao i jezici koje je govorio. To je Vlatko! Ne samo mir kao karakterna osobina, nego mir i znanje zajedno.“
Da bi se izgradio diplomata kalibra Vladislava Jovanovića trebalo bi nam 30 godina, kaže Šainović i podseća da je Srbija doživljavala brojne diskontinuitete od 2000. godine na ovamo zbog čega će nam trebati još vremena da bi se pojavio takav diplomata.

Postoje mladi ljudi i ja verujem u mlade generacije jer i mi smo nekad bili mladi pa su nam stariji govorili 'videćemo, ali nećete vi moći'. A kad je došlo stani-pani mogli smo. Tako i ja verujem u mlade generacije da će se izgraditi prema situaciju u kojoj živimo. Počast Vladislavu ne znači omalovažavanje mladih jer njihovo vreme tek dolazi, zaključio je Šainović.

Sedam decenija diplomatske karijere

Vladislav Jovanović rođen je u Žitnom Potoku 1933. godine. Gimnaziju je završio u Beogradu 1951. godine, a nakon toga je diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo u ambasadi u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog veka.
Pogledajte i:
Venecuela - Sputnik Srbija, 1920, 04.01.2026
SVET
O ovome se dugo priča al sad je konačno: Krah međunarodnog poretka – na scenu stupa gola sila
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala