00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Ujka Sem sada beži na zapad: Zlato skače, dolar pada – ništa više neće biti isto

© Foto : Slika generisana veštačkom inteligencijomVrednost zlata raste, dok vrednost dolara u međunarodnom platnom prometu opada
Vrednost zlata raste, dok vrednost dolara u međunarodnom platnom prometu opada - Sputnik Srbija, 1920, 07.02.2026
Pratite nas
Amerika više nema političku i ekonomsku moć kakvu je imala, a direktan odraz te promene je dolar. Zbog geopolitičke situacije učešće dolara u međunarodnom platnom prometu se smanjuje, gubi se poverenje u međunarodni finansijski sistem uopšte. SAD sad pokušava da se zatvori u okvir zapadne hemisfere. Samo tu dolar i njen uticaj mogu da budu dominantni.
Ovo za Sputnjik kaže ekonomski analitičar Bojan Stanić komentarišući pad vrednosti dolara i političke poteze SAD koji su dodatno uzdrmali poverenje u stabilnost američke ekonomije:
„Trenutna cena zlata je na istorijskom maksimumu, sa preko 5.000 dolara po unci, što je jednim delom rezultat velike tražnje za zlatom, ali i slabljenja dolara. Reč je o uzročno posledičnom odnosu zbog koga je dolar pretrpeo gubitak prednosti kao ključne valute“.
Nakon što su nemački ekonomisti zatražili od svoje vlade da povuče zlatne rezerve iz Njujorka, Danski penzioni fond obznanio je da izlazi iz američkih državnih obveznica. Zbog rastućeg duga sa kojim se SAD suočava, Danci u obveznicama povlače oko 100 miliona dolara.
Oba evropska primera nepoverenja prema Americi, odnosno dolaru, su, smatra Stanić, podstaknuta političkim razlozima, ali su i vrlo jasno utemeljena u ekonomiji.

Trgovinski rat i rast Kine okidač

Poverenje u američku ekonomiju slabi, pre svega zbog posledica trgovinskog rata koji je pokrenula, ali i globalnih političkih procesa.
Stanić podseća da je spoljnotrgovinski sukob krenuo pre svega zbog brzog rasta Kine, koja je postala ubedljivo najkonkurentnija privreda sveta, koja stvara jako visoke profite, a iz njih finansira vojsku, istraživanja, kompanije, razvoj.
„Sa druge strane, Amerika, ima jako veliki minus u spoljnotrgovinskoj razmeni, mora da se zadužuje, a da bi se zaduživala i da pritisak na javni dug ne bi bio veliki, ona često štampa dolar. U međunarodnoj tražnji dolazi do prelivanja tog novca u druge zemlje, kako se ne bi izazvala snažna inflacija kod njih. Međutim, kako se dosta štampalo, naročito posle pandemije i krize iz 2008. godine, došlo je do inflatornog pritiska. Dolar jednostavno više nije ostao toliko atraktivan, imajući u vidu veliku količinu koja se pojavila, a koja je jednim delom i pokrenula inflatorne talas“.

Dve mere SAD, koje su propale

Naš sagovornik objašnjava da je, zbog svega navedenog, očigledno smanjeno učešće dolara u međunarodnom platnom prometu. Bez obzira što je i dalje dominantna valuta, njegovo učešće više nije apsolutno dominantno. Dolaru se smanjuje manevarski prostor i mogućnost da se štampa u ranijoj meri.
„Zbog toga su rešili da urade dve stvari, smanjuju deficit radi stabilnosti sopstvene privrede, ali i iz političkog interesa, kako ne bi davali prostor Kini da i dalje ostvaruje velike profite. Međutim, to u 2025. godini nisu uspeli. Sa druge strane, Kina je ne samo povećavala svoj globalni izvoz, već je ostvarila i najveći suficit u istoriji. Održala je stopu rasta od oko 5 odsto, dok su Amerikanci pali na oko 2 odsto“, kaže Stanić.
On dodaje da je istovremeno porasla inflacija u Americi, a samim tim su SAD dodatno pojačale trgovinski sukob, uz pretnje Evropskoj uniji carinama, kao i Kini.

Dolar dole – zlato gore

Sve to je izazvalo situaciju u kojoj je kineski izvoz u Ameriku pao za oko 30 odsto prošle godine. Došlo je do porasta cena, jer se SAD morala oslanjati na skuplji uvoz iz inostranstva, ali i na domaću proizvodnju koja je takođe skuplja. Došlo je do rasta inflacije.
„Tako se desilo i ono što je ključno, a to je pitanje odnosa prema Evropskoj uniji, pitanje odnosa prema Kini, kao i pitanje same američke administracije. Protesti unutar same zemlje, sve to je uticalo na nagli rast cene zlata. Potražnja za zlatom slabi potražnju za dolarom, a zbog manjeg poverenja u američku privredu, ali i većeg poverenja u zlato, dolar je pretrpeo takozvanu depresijaciju, odnosno gubitak prednosti kao ključne valute“.

BRIKS i okretanje nacionalnim valutama

Zbog trenutne geopolitičke situacije, a posebno neizvesnih poteza Sjedinjenih Država, mnoge zemlje se preorijentišu na trgovinu zlatom, ali i u sopstvenoj valuti, prateći potez zemalja BRIKS-a.
Naš sagovornik dodaje da se zbog geopolitičke situacije gubi poverenje, ne samo u američki dolar, već i u međunarodni finansijski sistem uopšte:
„Jedan od razloga je i zamrzavanje ruske imovine. Ako biste se našli u sukobu sa, recimo, Kinom u nekom budućem trenutku, postavlja se pitanje da li bi vaša imovina bila zamrznuta i iskorišćena za nečije potrebe. Iz tog razloga mnoge zemlje su povećale kupovinu zlata kao dela svojih deviznih rezervi, a to je uradila i Srbija“, podseća Stanić.

Unutrašnje podele u SAD slabe autoritet

On dodaje da se evropske zemlje hrabrije suprotstvavljaju Americi zbog sukoba dva sistema vlasti, odnosno ekonomije demokrata i republikanaca koje imaju značajno različite poglede na vođenje unutrašnje i spoljne politike.
Da je američki sistem potpuno jedinstven u pogledu spoljne i ekonomske politike, projekcije moći i nacionalne bezbednosti, prostor za takvo ponašanje bio bi, kaže, znatno manji.
„Videli smo da nije lako prošlo pitanje oduzimanja zamrznute ruske imovine i njenog korišćenja za finansiranje Ukrajine, pre svega zato što su se međunarodne finansijske institucije tome protivile. U prvom redu MMF, Svetska banka, pa čak i Evropska centralna banka, koje su o tome govorile vrlo negativno. To znači da, bez obzira na to što je političko poverenje ozbiljno narušeno, finansijski sistem se i dalje održava upravo na tom poverenju. Postoji strah da bi njegovo potpuno urušavanje dovelo do toga da sistem više ne može da se popravi“.

Uticaj Saudijskog „ne“

Na slabljenje dolara donekle utiče još jedan važan proces koji je zapčeo pretprošle godine, kada je rakinut pedesetogodišnji sporazum između SAD i Saudijske Arabije o trgovini naftom isključivo u dolaru, petrodolaru.
Saudijska Arabija danas naftom trguje i u kineskom juanu, jer je, takođe od 2024. godine punopravna članica BRIKS-a, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Amerika se zatvara na Zapad

Stanić dodaje da Amerika i dalje ima vrlo visok uticaj na Bliskom istoku, kao i u zemljama koje su ključne za slične energetske sporazume, a sada ima i značajnu kontrolu nad venecuelanskom naftom. Može povećati njenu proizvodnju i plasman na svetsko tržište.
To i jeste njen trenutni cilj, jer se učešće dolara u međunarodnom platnom prometu osetno se samnjuje, iako je i dalje više od 60 odsto, Amerika definitivno više nema uticaj kakav je imala ranije, ni politički, ni ekonomski - zbog multipolarnosti sveta.
„Zbog toga ona pokušava da se zatvori u okvir zapadne hemisfere, gde želi da dolar i njen uticaj ostanu dominantni, da zadrže svoju glavnu reč u zapadnoj hemisferi, dok će prema ostalim silama nastojati da bude konkurentna. Oslanjajući se na energetiku, sirovine, tehnologiju i demografiju, kako bi iz te konkurentnosti obezbedila dugoročni i održivi rast u decenijama koje dolaze“, zaključuje Stanić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala