00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Vanredna sednica parlamenta Srbije, na dnevnom redu set pravosudnih zakona

© Sputnik / Lola ĐorđevićSednica Skupštine Srbije.
Sednica Skupštine Srbije. - Sputnik Srbija, 1920, 14.01.2026
Pratite nas
U Skupštini Srbije održava se vanredna sednica na čijem dnevnom redu je ukupno 25 tačaka, a među kojima je set pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić, kao i Lista kandidata za članove i zamenike članova Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska.
Sednici, kojom predsedava predsednik Skupštine Srbije Ana Brnabić, prisustvuje 146 narodnih poslanika.
Pred poslanicima su predlozi zakona o izmenama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, predlog izmena Zakona o javnom tužilaštvu, kao i izmeni Zakona o sudijama.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su 7. novembra izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku koji predviđa uvođenje komisije koja će imati zadatak i ovlašćenja da revidira Jedinstveni birački spisak.
Na dnevnom redu su, između ostalog, izmene Zakona o državnim službenicima, potvrđivanje više sporazuma.
Razmatraće se i odluke koje se odnose na utvrđivanje Krunidbenih insignija kralja Petra Prvog Karađorđevića za kulturno dobro od izuzetnog značaja, kao i za Pohvale monahinje Jefimije - Pokrova za mošti kneza Lazara, Votivnih kolica i skulpture "Danubius".

Mrdić: Nisam predložio ukidanje JTOK-a

Poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić u raspravi o setu pravosudnih zakona u Skupštini Srbije odbacio je tvrdnje pojedinih poslanika opozicije da predlaže ukidanje Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i istakao da predložena zakonska rešenja imaju za cilj da pravosuđe počne da funkcioniše u skladu sa Ustavom.
Tokom rasprave opozicija je kritikovala predložene izmene navodeći da nije problem samo u njihovoj sadržini već i u motivima koji se, kako su tvrdili, ne odnose na potrebe povećanja efikasnosti pravosuđa, a tvrdili su i da Mrdić želi da ukine JTOK i smanji moć vrhovnoj javnoj tužiteljki Zagorki Dolovac.
Pavle Grbović iz Pokreta slobodnih građana ocenio je da se izmene zakona usvajaju da bi se izvršila preraspodela moći unutar pravosudnog sistema u skladu sa potrebama jedne partije i da bi se ojačao glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović.
On je izneo tvrdnju i da bi vlast želela da smeni Zagorku Dolavac i da bi voleli da ukinu tužilaštvo za organizovani kriminal, jer ne mogu, kako je rekao, da "oproste" sudski proces protiv Nikole Selakovića, ali da to ne smeju da urade zbog evropskih integracija.
Grbović smatra da je "najopasnija" izmena ukidanje Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, navodeći da je do sada Dolovac postavljala glavnog tužioca za visokotehnološki kriminal, a da će sada to biti pod patronatom Stefanovića.
Mrdić je odbacio kritike Grbovića i naveo da nije reč o ukidanju tužilačkog odeljenja za borbu protiv visoko tehnološkog kriminala i objasnio da se vrši intervencija u delu zakona koji se odnosi na Posebno odeljenje za borbu protiv visokog tehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u delu koji se odnosi na promenu naziva.
"Kada smo kod visoko tehnološkog kriminala i uopšte tih raznih mreža, ja bih samo podsetio da je prošle nedelje u Francuskoj osuđeno 10 ljudi zbog vređanja Brižit Makron na društvenim mrežama. Pa je li to sajber diktatura ili demokratija i odgovornost za sajber nasilje", upitao je Mrdić reagujući na izjavu Grbovića koji je tvrdio da će se sprovoditi digilatna diktatura.
Primetio je da je Grbovića, kako je rekao, jako pogodilo to što se tiče međunarodne saradnje i što ne može više tužilaštvo da obavlja međunarodnu saradnju bez prethodne saglasnosti nadležnog ministarstva, to je Ministarstvo pravde i potrebno je mišljenje i vlade Srbije i Ministarstva spoljnih poslova.
"Ne znam zašto vas to boli, jer se pokazalo u prethodnom periodu da je tužilaštvo u smislu međunarodne saradnje, naročito onaj deo koji se tiče ratnih zločina znao to itekako da zloupotrebi", rekao je Mrdić.
Mrdić je poručio Grboviću da se upozna sa nazivima izmena zakona koje je predložio.
Tokom rasprave Mrdić je rekao i da poslanici opozicije moraju da prihvate činjenicu da je Vrhovni javni tužilac Zagorka Dolovac pokazala nepoštovanje prema Skupštini Srbije i nije došla na sednicu Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu da podnese izveštaje o radu za pet godina.
"A onda je predsednik VST-a Branko Stamenković, pošto žalite što nema javne rasprave gde može on da učestvuje, slagao javnost da je rekao da Zagorka Dolovac nije mogla da dođe na sednicu, jer je sa Miljkom Radisavljevićem taj dan bila u Hagu na sastanku Jurodžasta. A cela Srbija je videla da je Zagorka Dolovac dan posle sednice Odbora za pravosuđe otišla sa beogradskog aerodroma put Haga, zajedno sa Miljkom Radisavljevićem koji je dan ranije bio kod nas ovde u Skupštini na sednici", naveo je Mrdić.
Mrdić je istakao da kao poslanik vladajuće koalicije može da razume kritike opozicije, ali da ne razume laži, manipulacije i neargumentovane kritike.
Osvrnuvši se na kritike opozicije da je predloženim setom pravosudnih zakona predviđeno da pravosuđem u Srbiji upravljaju jedna ili dve osobe, Mrdić je istakao da to nije istina i da predložena zakonska rešenja imaju za cilj da pravosuđe počne da funkcioniše u skladu sa Ustavom.
"Imamo Ustav, imamo tužilaštvo koje treba da bude samostalno, sistem koji treba da bude nezavisan, ali ne nezavisno od države i naroda, ne samostalno od Ustava i zakona. Dakle, mi kad smo menjali Ustav u oblasti pravosuđa ispoštovali smo sve preporuke i EU i Venecijanske komisije, a to što su pojedinci zloupotrebili svoje funkcije za ovih nekoliko godina, e nadam se da će jednoga dana za to odgovarati u skladu sa zakonom", zaključio je Mrdić.
Poslanik poslaničke grupe "Srbija centar -Srce" Stefan Janjić je naveo da njegova poslanička grupa neće podržati predloženi set zakonskih rešenja iz oblasti pravosuđa, između ostalog, jer ih je, kako je naveo, predložio "čovek koji nema legitimitet" i ne poznaje pravosudni sistem i pravosuđe.
Tvrdi da je predloženim setom zakona predviđeno da se ukine Treće osnovno javno tužilatvo i Treći osnovni javni sud i da se osnuje Četvrti osnovni sud i istakao da Mrdić, kako je rekao, ne zna da to nije moguće tim putem.
Janjić je dodao da je Mrdić imao nameru da ukine Javno tužilaštvo za organizovani kriminal, ali da je od toga odustao i da se "zadovoljio" sa Tužilaštvom za visokotehnološki kriminal i da posebni tužilac više ne bude samostalan nego da mu je nadređeni Nenad Stefanović.

„Zakoni u skladu sa Ustavom“

Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo ocenio je da su zakoni o kojima poslanici raspravljaju, a među kojima je i set pravosudnih zakona, čiju ustavnost osporavaju pojedini poslanici opozicije, u skladu sa ustavnim i pravnim sistemom države, izjavila je Milica Nikolić, predsednik tog Odbora i poručila da je ovo početak vremena odgovornosti za one koji su učestvovali u pokušaju nasilnog rušenja ustavnog poretka.
"Nema sumnje da se setom pravosudnih zakona oteti deo pravosuđa vraća u ruke našeg naroda i naše države, jer upravo je oteti deo pravosuđa ćutao na rušenje ustavnog poretka, što je jedno od najozbiljnijih krivičnih dela u našoj zemlji, kao i na pozive na rušenje ustavnog poretka u prethodnih godinu i nešto više dana", rekla je Nikolićeva u Skupštini Srbije.
Ona je kazala da, ne samo da su predlozi u skladu sa ustavom i pravnim sistemom, već se predlozima ustavni poredak štiti i ovim predlozima se pravosuđe, odnosno njegov oteti deo, vraća u ruke naroda.
"Podsetila bih na slučaj kada je apelacioni sud u Novom Sadu iz pritvora pustio terorističku grupu i pučiste posle samo dva meseca, a cela Srbija imala prilike da čuje kako su pripremali nasilno rušenje Ustavnog poretka. I zamislite samo kako bi se ta teroristička grupa i oni koji su planirali državni udar proveli da su to radili u bilo kojoj zemlji EU ili u Americi. Zamislite kako bi se tamo onda proveli", rekla je Nikolićeva.
Ona je navela da se, kako je rekla, jedan blokader javio na sednici Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i rekao da njih 'zapravo žuljaju' ovi pravosudni zakoni, ali je obrazložio da je razlog zašto nisu u skladu sa ustavom i pravnim sistemom, to što se donose po hitnom postupku".
"Pogledajte samo kolika je samo ekonomska šteta u prethodnih godinu i nešto dana koju su blokaderi načinili svojoj državi. I zamislite, poštovani građani Srbije, koliko bi plate i penzije u ovom periodu dodatno mogle da budu uvećane, da nije te ekonomske štete koju su oni svojim činjenjem svojoj državi naneli", rekla je Nikolićeva.
Ona je podsetila na reformu pravosuđa iz 2009. godine kada je više od 700 sudija ostalo bez posla.
"Ovo je početak vremena odgovornosti svih onih koji su učestvovali u nasilnom rušenju ustavnog poretka", rekla je Nikolićeva.
Deo opozicije je kritikovao set pravosudnih zakona, pa je tako poslanica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović pre početka sednice na konferenciji za novinare iznela tvrdnju da set pravosudnih zakona koje je predložio Mrdić predstavlja kršenje Ustava Srbije.
Nestorović smatra i da je cilj tih rešenja da se ukine nezavisno pravosuđe i da se sve pravosudne institucije stave pod kontrolu, kako tvrdi, jednog čoveka, glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenada Stefanovića.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Prvo nova obaveštenjaPrvo stara obaveštenja
loader
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala