https://lat.sputnikportal.rs/20260106/studija-potvrdjeno-da-je-pracovek-hodao-uspravno-pre-sedam-miliona-godina-1194466126.html
Studija: Potvrđeno da je pračovek hodao uspravno pre sedam miliona godina
Studija: Potvrđeno da je pračovek hodao uspravno pre sedam miliona godina
Sputnik Srbija
Najnovije istraživanje potvrdilo je da su rani srodnici ljudi mogli da hodaju na dve noge već pre sedam miliona godina. Američki tim naučnika, analizom kostiju... 06.01.2026, Sputnik Srbija
2026-01-06T19:30+0100
2026-01-06T19:30+0100
2026-01-06T19:30+0100
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
društvo
arheologija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/09/0c/1190074353_0:781:2048:1933_1920x0_80_0_0_f7fa9f8e10ccc429a72428c46e53e2b0.jpg
Sahelantropus čadenzis, najraniji poznati hominin, živeo je pre 6,7 do 7,2 miliona godina, a na osnovu položaja kičme u lobanji pronađenoj u pustinji Đurab, u Čadu 2001. godine, istraživači su zaključili da se kretao na dve noge.Nova analiza kostiju pokazuje da je ovaj predčovek imao relativno dugu butnu kost u odnosu na podlakticu, karakterističnu za dvonožni hod, a pronađena je i specifična izbočina na butnoj kosti koja se javlja samo kod hominina koji hodaju uspravno, prenosi Phis.org.Godine 2022. naučnici iz Francuske i Čada objavili su rezultate istraživanja dva podlaktna i jednog butnog kostura.Oblik butne kosti ukazivao je da se predčovek obično kretao na dve noge po tlu, ali je bio i u drveću.Međutim, ova interpretacija je dovedena u pitanje jer su kosti nogu predčoveka ličile na kosti šimpanzi, navodi tim oko Skota A. Vilijamsa sa Univerziteta u Njujorku u novoj studiji.Istraživači su stoga ponovo analizirali kosti.Sahelantropus čadenzis je u odnosu na podlakticu imao relativno dugu butnu kost, što je znak uspravnog hoda.Takođe, naučnici su pronašli i izbočinu na butnoj kosti, oblik koji se javlja samo kod dvonožnih hominina.Tim je zaključio da ove karakteristike ukazuju na sličnu funkciju kuka i kolena kod Sahelantropus čadenzis.Naučnici ističu da je evolucija uspravnog hoda proces koji se razvijao postepeno.Sahelantropus čadenzis je verovatno kombinovao hodanje na dve noge sa kretanjem četvoronoške po drveću, ali još nije jasno da li je bio predak modernog čoveka ili pripadao bočnoj evolutivnoj grani.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/09/0c/1190074353_0:589:2048:2125_1920x0_80_0_0_458f17fa5273ad0174737f9f112a2a10.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, društvo, arheologija
nauka i tehnologija, društvo, arheologija
Studija: Potvrđeno da je pračovek hodao uspravno pre sedam miliona godina
Najnovije istraživanje potvrdilo je da su rani srodnici ljudi mogli da hodaju na dve noge već pre sedam miliona godina. Američki tim naučnika, analizom kostiju pračoveka Sahelantropus čadenzis (Sahelanthropus tchadensis), potvrdio je ranija saznanja o njegovoj sposobnosti za uspravan hod.
Sahelantropus čadenzis, najraniji poznati hominin, živeo je pre 6,7 do 7,2 miliona godina, a na osnovu položaja kičme u lobanji pronađenoj u pustinji Đurab, u Čadu 2001. godine, istraživači su zaključili da se kretao na dve noge.
Nova analiza kostiju pokazuje da je ovaj predčovek imao relativno dugu butnu kost u odnosu na podlakticu, karakterističnu za dvonožni hod, a pronađena je i specifična izbočina na butnoj kosti koja se javlja samo kod hominina koji hodaju uspravno,
prenosi Phis.org.
Godine 2022. naučnici iz Francuske i Čada objavili su rezultate istraživanja dva podlaktna i jednog butnog kostura.
Oblik butne kosti ukazivao je da se predčovek obično kretao na dve noge po tlu, ali je bio i u drveću.
Međutim, ova interpretacija je dovedena u pitanje jer su kosti nogu predčoveka ličile na kosti šimpanzi, navodi tim oko Skota A. Vilijamsa sa Univerziteta u Njujorku u novoj studiji.
Istraživači su stoga ponovo analizirali kosti.
,,Naša istraživanja pokazuju da iako kosti udova po veličini i geometrijskom obliku najviše podsećaju na šimpanze (rod Pan), njihov odnos je bliži homininima'', navodi se u studiji.
Sahelantropus čadenzis je u odnosu na podlakticu imao relativno dugu butnu kost, što je znak uspravnog hoda.
Takođe, naučnici su pronašli i izbočinu na butnoj kosti, oblik koji se javlja samo kod dvonožnih hominina.
Tim je zaključio da ove karakteristike ukazuju na sličnu funkciju kuka i kolena kod Sahelantropus čadenzis.
Naučnici ističu da je evolucija uspravnog hoda proces koji se razvijao postepeno.
Sahelantropus čadenzis je verovatno kombinovao hodanje na dve noge sa kretanjem četvoronoške po drveću, ali još nije jasno da li je bio predak modernog čoveka ili pripadao bočnoj evolutivnoj grani.