https://lat.sputnikportal.rs/20251101/si-djinping-i-donald-tramp-kako-je-kina-uzvratila-udarac-i-naterala-ameriku-na-povlacenje-video-1192025475.html
Si Đinping i Donald Tramp: Kako je Kina uzvratila udarac i naterala Ameriku na povlačenje /video/
Si Đinping i Donald Tramp: Kako je Kina uzvratila udarac i naterala Ameriku na povlačenje /video/
Sputnik Srbija
Donalda Trampa je na azijsku turneju „Volstrit džornal“ ispratio ekskluzivnim otkrićem da predsednik SAD želi da napravi „zlatnu flotu“ da je suprotstavi Kini... 01.11.2025, Sputnik Srbija
2025-11-01T22:31+0100
2025-11-01T22:31+0100
2025-11-01T22:31+0100
svet
svet
svet – politika
sad
kina
komentari i analitika
analize i mišljenja
novi sputnjik poredak s nikolom vrzićem
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0b/01/1192025711_0:0:3072:1728_1920x0_80_0_0_d664053ed854355dafd2def97ce3d023.jpg
Intriga ovog očigledno vanrednog sleda nesreća utoliko je zanimljivija što su u određenim delovima Južnog kineskog mora nadležne kineske vlasti proglasile upozorenje i zabranu ulaska zbog vojnih aktivnosti. Da bi posle događaja s helikopterom i avionom s ”Nimica”, uz ponuđenu pomoć ako bude zahtevana, kineska strana optužila američku da njeno često upućivanje ratnih brodova i vojnih aviona u Južno kinesko more, kako bi demonstrirala svoju vojnu moć, predstavlja osnovni uzrok bezbednosnih problema i potkopava regionalni mir i stabilnost.Decenija jastrebovaNeposrednu vezu između kineskih manevara i američkih nesreća, ako je i postojala, niko se nije usudio da ustanovi. Ali je Ted Kruz, senator i antikineski jastreb, optužio Kinu da vodi hiljadugodišnji rat protiv Amerike – iako ona, naravno, ne postoji ni upola toliko – i da joj je cilj uspostavljanje globalne dominacije.No uprkos tome, sve zapaženiji portal ”Semafor” koga su osnovali bivši kolumnista ”Njujork tajmsa” i šef ”Blumberg medija grupe”, iz pera svog suosnivača i glavnog urednika Bena Smita neočekivano uverava da je ”Tramp rešen da okonča deceniju kineskih jastrebova u Vašingtonu”. Poput pomenutog Teda Kruza.”Antikineski moment u Vašingtonu”, objašnjava se, ”upravo je i započeo izborom Donalda Trampa 2016. godine” – kao da još Barak Obama nije objavio ”skok u Aziju” za obuzdavanje Kine – a intenziviran je, nastavlja ”Semafor”, ”tokom mandata Džoa Bajdena, postao je viralan na Kapitol Hilu a vrhunac je dostigao na (Trampov) Dan oslobođenja” 2. aprila kad je objavio carinski rat čitavom svetu.”Ovo je, u retrospektivi, bila decenija jastrebova, vašingtonskih eksperata za Kinu koji su nasilno zagovarali konfrontaciju… Ova dvopartijska grupa oblikovala je politiku SAD,” objašnjava se. ”Njen cilj bila je preraspodela sveta, razdvajanje ključnih američkih i kineskih sfera uz jasno angažovanje u novom Hladnom ratu koji je već započeo… Ključne figure u toj grupi sada su u šoku i privatno govore da je Trampovo sklapanje dilova Ameriku koštalo njene poslednje, najbolje prilike da se suprotstavi Narodnoj Republici Kini.”Kooperacija umesto konfrotacijePovod za njihov pesimizam – i optimizam ”Semafora” – predstavlja okvirni trgovinski dogovor Amerike i Kine iz Kuala Lumpura, sa samita ASEAN-a ovog vikenda, koga je ”Vašington post” opisao kao ”značajnu deeskalaciju” dok ”Semafor” ide i znatno dalje i definiše ga kao ”nešto mnogo važnije”: kraj decenije antikineskih jastrebova. Kooperacija umesto konfrontacije. S tim što će cinici ukazati i na saradnju ”Semafora” s Centrom za Kinu i globalizaciju iz Pekinga, koja ima i svoju materijalnu dimenziju, što bi moglo da utiče na rasuđivanje…Okvirni sporazum iz Kuala Lumpura, u svakom slučaju, usledio je nakon što je – prema tumačenju agencije ”Rojters” – Donald Tramp bio taj koji je tražio trgovinsko primirje uoči roka za eskalaciju, 1. novembra, koji je prethodno sam zadao. A Trampova želja za primirjem umesto eskalacijom usledila je pošto Si Đinping – objašnjenje ”Gardijana” – nije pokazao nameru da se potčini Trampovoj pretnji stoprocentnim carinama. Nego je, naprotiv, uzvratio. Uspostavio je kontrolu izvoza retkih zemnih metala – da pokaže ko kontroliše sve tehnologije budućnosti, a nijedna ne radi bez toga što Kina kopa u procentu od 70 odsto u svetu a prerađuje čak 90 odsto – i usput obustavio kupovinu soje iz SAD, što naročito pogađa bazu Trampovih glasača s poljoprivrednog Srednjeg Zapada.Sada je sve to, miroljubivo, stavljeno na pauzu do postizanja konačnog dogovora dvojice lidera; pri čemu vredi primetiti i da američka želja da Kina prestane da kupuje energente iz Rusije čak nije ni bila predmet razgovora.Stabilizovanje rivalstvaIpak, ”pripazite se američko-kineskog trgovinskog dila”, upozorava u svom komentaru agencija ”Rojters” na déjà vu prethodnog (junskog) primirja koje je ubrzo propalo. Dok nasuprot tome ”Fajnenšel tajms” citira optimizam jednog američkog diplomate koji istim povodom najavljuje ”veću izvesnost i veću stabilnost” u kinesko-američkim odnosima i globalnoj ekonomiji.Upravo taj pojam – stabilnost – upotrebljava i američka RAND korporacija, verovatno vodeći tink-tenk povezan sa Pentagonom, u šokantnom izveštaju pod naslovom ”Stabilizovanje rivalstva SAD i Kine” koji pokazuje da citirani optimizam portala ”Semafor” nije izolovan slučaj. Naprotiv, sada i RAND, koji se dosad isticao ratobornim stavom prema svakome, uključujući Kinu, posle sudara s realnošću zagovara prihvatanje koegzistencije uz odbacivanje pretpostavke da je pobeda u sukobu – moguća. Sve i ako bi Tramp dobio svoju ”zlatnu flotu”… Već i stoga što na Kinu odlazi više od 50 odsto svetske brodogradnje, dok je Amerika negde između 0,1 i 0,2 odsto.Zašto su se predomislili jastrebovi iz Vašingtona? Šta trgovinsko primirje donosi Americi a šta Kini? I šta će to značiti za oblikovanje svetskog poretka?O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” razgovarali prof. dr Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka i politikolog i narodni poslanik Aleksandar Pavić.
sad
kina
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Nikola Vrzić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/07/0d/1127335056_32:0:1089:1057_100x100_80_0_0_9c9335a639847bc96a7a57c5369aa0bd.jpg
Nikola Vrzić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/07/0d/1127335056_32:0:1089:1057_100x100_80_0_0_9c9335a639847bc96a7a57c5369aa0bd.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0b/01/1192025711_0:0:2732:2048_1920x0_80_0_0_69f774d7fc039eb77d1c987005f5d4e2.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Nikola Vrzić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/07/0d/1127335056_32:0:1089:1057_100x100_80_0_0_9c9335a639847bc96a7a57c5369aa0bd.jpg
svet, svet – politika, sad, kina, komentari i analitika, analize i mišljenja, novi sputnjik poredak s nikolom vrzićem
svet, svet – politika, sad, kina, komentari i analitika, analize i mišljenja, novi sputnjik poredak s nikolom vrzićem
Si Đinping i Donald Tramp: Kako je Kina uzvratila udarac i naterala Ameriku na povlačenje /video/
Donalda Trampa je na azijsku turneju „Volstrit džornal“ ispratio ekskluzivnim otkrićem da predsednik SAD želi da napravi „zlatnu flotu“ da je suprotstavi Kini. Dok je stigao u taj deo sveta, u razmaku od pola sata u Južno kinesko more srušili su se po jedan mornarički helikopter i jedan lovački avion s američkog nosača aviona „Nimic“.
Intriga ovog očigledno vanrednog sleda nesreća utoliko je zanimljivija što su u određenim delovima Južnog kineskog mora nadležne kineske vlasti proglasile upozorenje i zabranu ulaska zbog vojnih aktivnosti. Da bi posle događaja s helikopterom i avionom s ”Nimica”, uz ponuđenu pomoć ako bude zahtevana, kineska strana optužila američku da njeno često upućivanje ratnih brodova i vojnih aviona u Južno kinesko more, kako bi demonstrirala svoju vojnu moć, predstavlja osnovni uzrok bezbednosnih problema i potkopava regionalni mir i stabilnost.
Neposrednu vezu između kineskih manevara i američkih nesreća, ako je i postojala, niko se nije usudio da ustanovi. Ali je Ted Kruz, senator i antikineski jastreb, optužio Kinu da vodi hiljadugodišnji rat protiv Amerike – iako ona, naravno, ne postoji ni upola toliko – i da joj je cilj uspostavljanje globalne dominacije.
No uprkos tome, sve zapaženiji portal ”Semafor” koga su osnovali bivši kolumnista ”Njujork tajmsa” i šef ”Blumberg medija grupe”, iz pera svog suosnivača i glavnog urednika Bena Smita neočekivano uverava da je ”Tramp rešen da okonča deceniju kineskih jastrebova u Vašingtonu”. Poput pomenutog Teda Kruza.
”Antikineski moment u Vašingtonu”, objašnjava se, ”upravo je i započeo izborom Donalda Trampa 2016. godine” – kao da još Barak Obama nije objavio ”skok u Aziju” za obuzdavanje Kine – a intenziviran je, nastavlja ”Semafor”, ”tokom mandata Džoa Bajdena, postao je viralan na Kapitol Hilu a vrhunac je dostigao na (Trampov) Dan oslobođenja” 2. aprila kad je objavio carinski rat čitavom svetu.
”Ovo je, u retrospektivi, bila decenija jastrebova, vašingtonskih eksperata za Kinu koji su nasilno zagovarali konfrontaciju… Ova dvopartijska grupa oblikovala je politiku SAD,” objašnjava se. ”Njen cilj bila je preraspodela sveta, razdvajanje ključnih američkih i kineskih sfera uz jasno angažovanje u novom Hladnom ratu koji je već započeo… Ključne figure u toj grupi sada su u šoku i privatno govore da je Trampovo sklapanje dilova Ameriku koštalo njene poslednje, najbolje prilike da se suprotstavi Narodnoj Republici Kini.”
Kooperacija umesto konfrotacije
Povod za njihov pesimizam – i optimizam ”Semafora” – predstavlja okvirni trgovinski dogovor Amerike i Kine iz Kuala Lumpura, sa samita ASEAN-a ovog vikenda, koga je ”Vašington post” opisao kao ”značajnu deeskalaciju” dok ”Semafor” ide i znatno dalje i definiše ga kao ”nešto mnogo važnije”: kraj decenije antikineskih jastrebova. Kooperacija umesto konfrontacije. S tim što će cinici ukazati i na saradnju ”Semafora” s Centrom za Kinu i globalizaciju iz Pekinga, koja ima i svoju materijalnu dimenziju, što bi moglo da utiče na rasuđivanje…
Okvirni sporazum iz Kuala Lumpura, u svakom slučaju, usledio je nakon što je – prema tumačenju agencije ”Rojters” – Donald Tramp bio taj koji je tražio trgovinsko primirje uoči roka za eskalaciju, 1. novembra, koji je prethodno sam zadao. A Trampova želja za primirjem umesto eskalacijom usledila je pošto Si Đinping – objašnjenje ”Gardijana” – nije pokazao nameru da se potčini Trampovoj pretnji stoprocentnim carinama. Nego je, naprotiv, uzvratio. Uspostavio je kontrolu izvoza retkih zemnih metala – da pokaže ko kontroliše sve tehnologije budućnosti, a nijedna ne radi bez toga što Kina kopa u procentu od 70 odsto u svetu a prerađuje čak 90 odsto – i usput obustavio kupovinu soje iz SAD, što naročito pogađa bazu Trampovih glasača s poljoprivrednog Srednjeg Zapada.
Sada je sve to, miroljubivo, stavljeno na pauzu do postizanja konačnog dogovora dvojice lidera; pri čemu vredi primetiti i da američka želja da Kina prestane da kupuje energente iz Rusije čak nije ni bila predmet razgovora.
Ipak, ”pripazite se američko-kineskog trgovinskog dila”, upozorava u svom komentaru agencija ”Rojters” na déjà vu prethodnog (junskog) primirja koje je ubrzo propalo. Dok nasuprot tome ”Fajnenšel tajms” citira optimizam jednog američkog diplomate koji istim povodom najavljuje ”veću izvesnost i veću stabilnost” u kinesko-američkim odnosima i globalnoj ekonomiji.
Upravo taj pojam – stabilnost – upotrebljava i američka RAND korporacija, verovatno vodeći tink-tenk povezan sa Pentagonom, u šokantnom izveštaju pod naslovom ”Stabilizovanje rivalstva SAD i Kine” koji pokazuje da citirani optimizam portala ”Semafor” nije izolovan slučaj. Naprotiv, sada i RAND, koji se dosad isticao ratobornim stavom prema svakome, uključujući Kinu, posle sudara s realnošću zagovara prihvatanje koegzistencije uz odbacivanje pretpostavke da je pobeda u sukobu – moguća. Sve i ako bi Tramp dobio svoju ”zlatnu flotu”… Već i stoga što na Kinu odlazi više od 50 odsto svetske brodogradnje, dok je Amerika negde između 0,1 i 0,2 odsto.
Zašto su se predomislili jastrebovi iz Vašingtona? Šta trgovinsko primirje donosi Americi a šta Kini? I šta će to značiti za oblikovanje svetskog poretka?
O ovim su pitanjima u ”
Novom Sputnjik poretku” razgovarali prof. dr Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka i politikolog i narodni poslanik Aleksandar Pavić.