Svi beže od ove istine: Dokazana veza između NATO bombi koje su razarale Srbiju i epidemije kancera
18:14 24.03.2025 (Osveženo: 18:20 24.03.2025)
© AP Photo / Darko VojinovicPogled na Geneks

© AP Photo / Darko Vojinovic
Pratite nas
Do sada sam u Srbiji podneo 35 tužbi, a neke su u završnoj fazi. Novina je da imamo 75 novih analiza koje smo uradili u Italiji. Sve te analize rađene su na prostoru cele Republike Srbije, ne samo na jugu zemlje ili Kosovu i potvrđuju prisustvo osiromašenog uranijuma - vezu sa epidemijom kancera. Očekujem pozitivan ishod, iako svi beže od problema.
Ovo za Sputnjik kaže advokat Srđan Aleksić koji 26 godina posle NATO agresije pokušava da dokaže da su na Srbiju i Crnu Goru padale zabranjene bombe, od kojih ljudi i danas umiru:
„Apsolutno smo utvrdili uzročno posledičnu vezu, između kancera od kojih su ljudi oboleli i osirmašenog urnijuma sa kojim je gađana SR Jugoslavija“.
Advokat koji je pokrenuo borbu za pravdu oštećenih u NATO bombardovanju kaže da mu se, nakon saznanja da se bavim ovim pitanjem, obratilo više od četiri hiljade ljudi.
U godini u kojoj je Srbija obeležila dvadeset godina od bombardovanja, državna Komisija za istragu posledica NATO bombardovanja predstavila je deo izveštaja naučnomedicinske komisije, sa zaključkom da je u Srbiji sve više dece koja oboljevaju od raka.
© Foto : Sputnjiku ustupio Srđan AleksićZaključak veštačenja u slučaju jednog od Aleksićevih klijenata

Zaključak veštačenja u slučaju jednog od Aleksićevih klijenata
© Foto : Sputnjiku ustupio Srđan Aleksić
Domaći eksperti tada su naglašavali da se o povezanosti bombardovanja sa porastom maligniteta ne može govoriti sa sigurnošću. Od tvrdnji šta je uzork navodnog porasta maligniteta ogradila se tada i sama Komisija, uz objašnjenje da su potrebna dodatna ispitivanja.
Konačno postoje medicinski dokazi
Šest godina kasnije, Aleksić nam kaže da ima dokaze:
„Analize urađene u Italiji potvrđuju da na celoj teritoriji Republike Srbije ima osiromašenog uranijuma, ima ga u telima na kojima je urađena biopsija, dostaviću i Sputnjiku dokaze. Takođe, uradili smo analizu veštaka toksikologa koji potvrđuje da su konkretno različiti kanceri koji su se pojavili kod tih ljudi, posledica osiromašenog uranijuma i teških metala koji su radioaktivni i kancerogeni. Sto odsto smo utvrdili uzročno posledičnu vezu, baš danas imam jedno suđenje u Pančevu, smatram da će uskoro da se okonča“, kaže Aleksić.
On dodaje da i ostali postupci idu u dobrom pravcu, veruje da ćemo ove godine imati prve presude koje takođe utvrđuju uzročno posledičnu vezu, da je njihova bolest posledica osiromašenog uranijuma.
Italijanski vojnici stradali i u Bosni
Veliku podršku građanima koji traže pravdu, ali i Aleksiću koji se kao pravnik za nju bori, dao je italijanski advokat Anđelo Tartalja. On učestvuje i u postupcima pred našim sudovima, a u Italiji je dobio više od 400 pravosnažnih presuda.
„Italijanski sud je doneo presude u korist italijanskih vojnika koji su bili na Kosovu i Metohiji, ali i u Bosni i Hercegovini, kada je NATO osiromašenim uranijumom 1995. bombardovao Republiku Srpsku. Specifično, kod njih se ovaj slučaj zove „balkanski sindrom“. Dakle, uzročno posledična veza je dokazana u Italiji, ali sada je to slučaj i u Srbiji, o tome govori medicinska dokumentacija“.
Francuzi, Nemci i Britanci ignorišu
Kada je reč o bombardovanju SR Jugoslavije, naš sagovornik kaže da je reč o italijanskim vojnicima koji su boravili u Prizrenu i Uroševcu, na mestima gde je najviše upotrebljavana municija sa osiromašenim uranijumom. Italijanski vojnici su, kaže, prvi i oboleli, kad se naša vojska povukla sa Kosova, oni su stigli tamo.
„S obzirom da je Italija članica NATO, s obzirom da su učestvovali u toj zajedničkoj akciji koju je NATO organizovao, a u kojoj je učestvovalo 19 država, oni traže pravdu od svoje države. Jedini su je u Evropi i dobili, bez obzira što su obeštećenje tražili i francuski, nemački i britanski vojnici. Oni su odbijeni, nisu dobili naknadu, samo Italijani, ali njih je sedam hiljada obolelo, četristo je preminulo, a bezmalo petsto je dobilo presude“.
Država Srbija da pomogne
Aleksić i Tartalja tužili su i NATO, a od Republike Srbije očekuju da im pomogne, jer je i naša država, kaže ovaj advokat, delimično odgovorna:
„Srbija treba da im pomogne, da isplati odštetu, jer oni su dobili poziv od strane države da brane Srbiju, pa je država takođe objektivno odgovorna za njihovu bolest, jer je šteta nastala učešćem u ratu“; ističe.
Stručnjaci beže od sporne teme
On međutim dodaje da 26 godina posle pakla kroz koji su prošli svi građani Srbije, a kasnije još strašnijeg oni koji su oboleli od kancera, nemaju nikakvu pomoć države. Pomenuta komisja faktički je iznela samo jedan podatak:
„Da postoji dokaz da je povećan broj obolelih kod maloletnih, a što se tiče učesnika rata i ljudi koji žive na teritoriji juga Srbije, Kosova i Metohije, nemamo ni jednu odluku. Ta Komisija zapravo nije donela ni jedno rešenje“, objašnjava Aleksić.
Dodaje da je uključivanje lekara u ove postupke jako teško, jer tema je specifična, mali broj ljudi hoće da se njome bavi. Nije, kaže, problem samo u medicinskim stučnjacima, ni pravnici nisu zainteresovani.
© Foto : Sputnjiku ustupio Srđan AleksićDeo tužbe koju je podneo Aleksić u ime jedne od porodica

Deo tužbe koju je podneo Aleksić u ime jedne od porodica
© Foto : Sputnjiku ustupio Srđan Aleksić
„Za sada, zajedno sa kolegom iz Italije, samo ja vodim ove postupke. Nadamo se da ćemo uskoro da dobijemo prve presude, na isti način kao italijanski vojnici. Ako budemo odbijeni za obeštećenje od strane našeg suda, obratićemo se Međunarodnom sudu za zaštitu ljudskih prava u Strazburu. Tamo je donet veliki broj presuda koje govore o zagađenju životne sredine koje su izazvali razni teški metali koji imaju kancerogena svojstva kao i osiromašeni uranijum“.
Albanci čekaju presude
Ovaj advokat iz Niša podseća da su mu se obratili i građani Kosova i Metohije albanske nacionalnosti.
„Dobili smo njihova punomoćja, zeleno svetlo da, kada dobijemo prve pravosnažne presude, pokrenemo i njihove postupke pred srpskim sudom“, zaključuje Aleksić.
Pogledajte i: