https://lat.sputnikportal.rs/20250220/dok-moskva-i-vasington-pregovaraju-o-miru-evropa-trazi-od-srbije-da-uvede-sankcije-rusiji-1182843131.html
Dok Moskva i Vašington pregovaraju o miru, Evropa traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji
Dok Moskva i Vašington pregovaraju o miru, Evropa traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji
Sputnik Srbija
Izvestilac EP za Srbiju Tonino Picula predstavio je danas pred Odborom EP za spoljne poslove nacrt izveštaja EP o Srbiji, u kojem je naveo da će ukupni tempo... 20.02.2025, Sputnik Srbija
2025-02-20T14:20+0100
2025-02-20T14:20+0100
2025-02-20T14:20+0100
srbija
srbija
srbija – politika
evropa
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/02/14/1182842783_0:0:3073:1728_1920x0_80_0_0_0a24aa738a1c0a3e7ea5778d884b15b3.jpg
U nacrtu izveštaja, poslanici EP će imati prilike da ulože amandmane pre usvajanja pred ovim odborom krajem aprila, dok bi konačan tekst trebalo da bude usvojen u vidu rezolucije u EP u maju, a u njemu se ocenjuje i da Srbija uprkos određenom napretku u pregovorima, mora da prevaziđe "prepreke" koje se odnose na unapređenje unutrašnjeg političkog dijaloga, vladavinu prava i reforme u borbi protiv korupcije.U dokumentu, sačinjenom kao odgovor EP na izveštaje Evropske komisije o Srbiji iz 2023. i 2024, godine, primećuje se izražena posvećenost Srbije članstvu u EU kao strateškom cilju i njena ambicija da se u potpunosti uskladi sa pravnim tekovinama EU do kraja 2026. godine, ali se očekuje da Srbija pokaže da je strateški orijentisana ka EU i da "objektivno i nedvosmisleno" komunicira o EU.Ukazuje se na strateški značaj Zapadnog Balkana za bezbednost i stabilnost EU u celini, uz isticanje značaja uticaja Srbije u regionu.Izražava se žaljenje jer, kako se kaže, nije postignut napredak u Poglavlju 31 jer je "obrazac usklađivanja Srbije sa spoljnopolitičkim stavovima EU uglavnom ostao nepromenjen" i poziva da se bez odlaganja uskladi sa restriktivnim merama EU i opštom politikom prema Rusiji.Primećuje se napredak Srbije u usklađivanju sa viznom politikom EU i poziva na potpuno usklađivanje sa tom politikom.Kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, pozivaju se visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas i Evropska komisija da preuzmu proaktivniju ulogu u vođenju procesa dijaloga i traži se veća uloga EP u olakšavanju dijaloga.Ponavlja se važnost konstruktivnog angažovanja vlasti Beograda i Prištine u cilju postizanja sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa i pozivaju obe strane da izbegavaju jednostrane akcije koje bi mogle da dovedu do eskalacije tenzija.Istovremeno se poziva na poštovanje i punu primenu svih prethodnih sporazuma, što, napominje se, uključuje uspostavljanje Zajednice srpskih opština.U dokumentu se tvrdi da postoje izazovi u obezbeđivanju nezavisnosti pravosuđa, naglašava se važnost usvajanja Zakona o Pravosudnoj akademiji i ocenjuje da je postignut ograničen napredak u borbi protiv korupcije.Pozdravlja se pluralistički sastav Skupštine Srbije, sa većom zastupljenošću političkih partija uz ocenu da su prevremeni izbori i prekid u funkcionisanju vlade i parlamenta omeli napredak u reformama.Navodi se i da je od ključne važnosti osiguravanje nezavisnosti ključnih institucija, među kojima je Regulatorno telo za elektronske medije (REM) i puna primena svih preostalih i nedavnih preporuka OEBS/ODIHR-a i tela Saveta Evrope o izbornoj reformi u transparentnom i inkluzivnom procesu i pre bilo kakvih novih izbora.U dokumentu se izražava saučešće porodicama 15 žrtava urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu i poziva na "otvaranje potpunih i transparentnih pravnih postupaka" nakon istrage koju vode organi vlasti.Navodi se da je EP duboko zabrinut zbog, kako kažu, "sistemskih pitanja koja su istakli studentski protesti u Srbiji", kao što su pitanja vezana za građanske slobode, institucionalnu i finansijsku transparentnost i odgovornost" i osuđuju se "nasilni napadi na mirne demonstrante".Pozdravlja se "delimičan napredak Srbije ka razvoju funkcionalne tržišne ekonomije sa pozitivnim rastom BDP-a" uz ocenu da su potrebne značajne reforme na tržištu rada, obrazovanju i javnoj upravi.Pozdravlja se i aktivno angažovanje Srbije u sprovođenju novog Plana rasta za Zapadni Balkan i poziva na "reprogramiranje relevantnih sredstava" EU kako bi se više sredstava preusmerilo na podršku reformama pravosuđa i mere za borbu protiv korupcije.Konstatuje se i zakonodavni napredak u oblastima životne sredine i klimatskih promena i poručuje da je važno da se diversifikuje snabdevanje Srbije energijom kako bi se smanjila njena zavisnost od Rusije.Takođe se konstatuje memorandum o razumevanju između EU i Srbije kojim se pokreće strateško partnerstvo o održivim sirovinama, lancima vrednosti baterija i električnim vozilima i navodi da EP smatra da promocija najviših ekoloških standarda i dijalog sa pogođenim stanovništvom, naučnom zajednicom i civilnim društvom treba da budu u središtu svakog takvog strateškog partnerstva.Članovi Odbora EP za spoljne poslove do 6. marta moći će da podnesu amandmane na ovaj nacrt izveštaja, o kojem će se potom glasati pred ovim odborom krajem aprila.Nakon toga bi, najverovatnije u maju, trebalo da bude održano glasanje o predlogu rezolucije na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta.Rezolucije EP nisu pravno obavezujuće.
srbija
evropa
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/02/14/1182842783_118:0:2849:2048_1920x0_80_0_0_51ba5f2d78208b03849599a26fa26b54.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
srbija, srbija – politika, evropa
srbija, srbija – politika, evropa
Dok Moskva i Vašington pregovaraju o miru, Evropa traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji
Izvestilac EP za Srbiju Tonino Picula predstavio je danas pred Odborom EP za spoljne poslove nacrt izveštaja EP o Srbiji, u kojem je naveo da će ukupni tempo pristupnih pregovora sa EU nastaviti da zavisi od opipljivog napretka u osnovnim vrednostima, dijalogu Beograda i Prištine, kao i usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
U nacrtu izveštaja, poslanici EP će imati prilike da ulože amandmane pre usvajanja pred ovim odborom krajem aprila, dok bi konačan tekst trebalo da bude usvojen u vidu rezolucije u EP u maju, a u njemu se ocenjuje i da Srbija uprkos određenom napretku u pregovorima, mora da prevaziđe "prepreke" koje se odnose na unapređenje unutrašnjeg političkog dijaloga, vladavinu prava i reforme u borbi protiv korupcije.
U dokumentu, sačinjenom kao odgovor EP na izveštaje Evropske komisije o Srbiji iz 2023. i 2024, godine, primećuje se izražena posvećenost Srbije članstvu u EU kao strateškom cilju i njena ambicija da se u potpunosti uskladi sa pravnim tekovinama EU do kraja 2026. godine, ali se očekuje da Srbija pokaže da je strateški orijentisana ka EU i da "objektivno i nedvosmisleno" komunicira o EU.
Ukazuje se na strateški značaj Zapadnog Balkana za bezbednost i stabilnost EU u celini, uz isticanje značaja uticaja Srbije u regionu.
"Sa zabrinutošću se primećuje" da je ostvaren ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju merila za članstvo u EU u pregovaračkim poglavljima i ocenjuje da nedostaka ima u oblastima kao što su vladavina prava, reforma javne uprave i usklađivanje s politikama EU.
Izražava se žaljenje jer, kako se kaže, nije postignut napredak u Poglavlju 31 jer je "obrazac usklađivanja Srbije sa spoljnopolitičkim stavovima EU uglavnom ostao nepromenjen" i poziva da se bez odlaganja uskladi sa restriktivnim merama EU i opštom politikom prema Rusiji.
Primećuje se napredak Srbije u usklađivanju sa viznom politikom EU i poziva na potpuno usklađivanje sa tom politikom.
Kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, pozivaju se visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas i Evropska komisija da preuzmu proaktivniju ulogu u vođenju procesa dijaloga i traži se veća uloga EP u olakšavanju dijaloga.
Ponavlja se važnost konstruktivnog angažovanja vlasti Beograda i Prištine u cilju postizanja sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa i pozivaju obe strane da izbegavaju jednostrane akcije koje bi mogle da dovedu do eskalacije tenzija.
Istovremeno se poziva na poštovanje i punu primenu svih prethodnih sporazuma, što, napominje se, uključuje uspostavljanje Zajednice srpskih opština.
U dokumentu se tvrdi da postoje izazovi u obezbeđivanju nezavisnosti pravosuđa, naglašava se važnost usvajanja Zakona o Pravosudnoj akademiji i ocenjuje da je postignut ograničen napredak u borbi protiv korupcije.
Pozdravlja se pluralistički sastav Skupštine Srbije, sa većom zastupljenošću političkih partija uz ocenu da su prevremeni izbori i prekid u funkcionisanju vlade i parlamenta omeli napredak u reformama.
Navodi se i da je od ključne važnosti osiguravanje nezavisnosti ključnih institucija, među kojima je Regulatorno telo za elektronske medije (REM) i puna primena svih preostalih i nedavnih preporuka OEBS/ODIHR-a i tela Saveta Evrope o izbornoj reformi u transparentnom i inkluzivnom procesu i pre bilo kakvih novih izbora.
U dokumentu se izražava saučešće porodicama 15 žrtava urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu i poziva na "otvaranje potpunih i transparentnih pravnih postupaka" nakon istrage koju vode organi vlasti.
Navodi se da je EP duboko zabrinut zbog, kako kažu, "sistemskih pitanja koja su istakli studentski protesti u Srbiji", kao što su pitanja vezana za građanske slobode, institucionalnu i finansijsku transparentnost i odgovornost" i osuđuju se "nasilni napadi na mirne demonstrante".
Pozdravlja se "delimičan napredak Srbije ka razvoju funkcionalne tržišne ekonomije sa pozitivnim rastom BDP-a" uz ocenu da su potrebne značajne reforme na tržištu rada, obrazovanju i javnoj upravi.
Pozdravlja se i aktivno angažovanje Srbije u sprovođenju novog Plana rasta za Zapadni Balkan i poziva na "reprogramiranje relevantnih sredstava" EU kako bi se više sredstava preusmerilo na podršku reformama pravosuđa i mere za borbu protiv korupcije.
Konstatuje se i zakonodavni napredak u oblastima životne sredine i klimatskih promena i poručuje da je važno da se diversifikuje snabdevanje Srbije energijom kako bi se smanjila njena zavisnost od Rusije.
Takođe se konstatuje memorandum o razumevanju između EU i Srbije kojim se pokreće strateško partnerstvo o održivim sirovinama, lancima vrednosti baterija i električnim vozilima i navodi da EP smatra da promocija najviših ekoloških standarda i dijalog sa pogođenim stanovništvom, naučnom zajednicom i civilnim društvom treba da budu u središtu svakog takvog strateškog partnerstva.
Članovi Odbora EP za spoljne poslove do 6. marta moći će da podnesu amandmane na ovaj nacrt izveštaja, o kojem će se potom glasati pred ovim odborom krajem aprila.
Nakon toga bi, najverovatnije u maju, trebalo da bude održano glasanje o predlogu rezolucije na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta.
Rezolucije EP nisu pravno obavezujuće.