- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Ni Istok, ni Zapad, ni apstrakcija, ni socrealizam: Kako se Kun umetnošću borio za bolje sutra

© Sputnjiku ustupljeno iz Galerije SANUĐorđe Andrejević Kun "Za mir, hleb i slobodu" - 14. decembar, 1950. UZZPRO - Palata Srbija
Đorđe Andrejević Kun Za mir, hleb i slobodu - 14. decembar, 1950. UZZPRO - Palata Srbija - Sputnik Srbija, 1920, 09.06.2024
Pratite nas
Radnici, seljaci, rudari, borci, revolucionari, zatvorenici, odvažne žene i muškarci - glavni su heroji u delima Đorđa Andrejevića Kuna, jednog od simbola jugoslovenske umetnosti 20. veka. Kao umetnik i intelektualac Kun je iskreno verovao u društveno-političke promene svoga doba, izgradivši istovremeno samosvojan i prepoznatljiv umetnički izraz.
Izložba „Kun: umetnik – radnik – borac”, kojom se obeležava 120 godina od rođenja Đorđa Andrejevića Kuna, biće otvorena 11. juna u Galeriji SANU u Beogradu. Publika će biti u prilici da vidi više od 50 slikarskih i više od 100 grafičkih radova ovog umetnika i revolucionara, uz obilje arhivskog materijala i drugih artefakata koji osvetljavaju njegov život i stvaralaštvo.
„Ovo je prilika da se ponovo sagleda čitav Kunov rad, koji javnost nije imala prilike da vidi decenijama. Publika će moći da sagleda umetnikov opus, koji čine dela izrađena u raznim tehnikama, s obzirom na to da je Kun veliki slikar, ali i grafičar. On se, međutim, bavio i primenjenom umetnošću, dizajnom, ilustracijama, izrađivao karikature. Kroz korišćenje artefakata, arhivske građe, dokumentata, pokušali smo da kontekstualizujemo većinu tih radova, imajući na umu da mlada publika nije upoznata s Kunovim radom, averovatno ni s istorijskim dešavanjima u kojima je on radio i za koje bio vezan“, kaže u razgovoru za Sputnjik jedna od autorki izložbe Vida Knežević.
Prema njenim rečima, Kun je umetnik koji je čitav svoj život posvetio socijalističkoj revoluciji, on je radnik koji je umetničko dleto i kičicu upregao u borbi za bolje sutra, te neumorni borac na strani potlačenih.
„Mislim da će publika, ipak, biti iznenađena mnogim radovima koje do sada nije imala prilike da vidi, a koji negiraju uvreženo mišljenje da je Kun reprezent socrealističkog slikarstva“, napominje naša sagovornica.
© Sputnjiku ustupila Galerija SANUĐorđe Andrejević Kun u Boru, porodična arhiva
Đorđe Andrejević Kun u Boru, porodična arhiva - Sputnik Srbija, 1920, 07.06.2024
Đorđe Andrejević Kun u Boru, porodična arhiva
Ona napominjee da je čitavak Kunova umetnička praksa itekako avangardna, da ima kontinuitet s modernističkim slikarstvom i da vuče korene ne samo iz lokalnog jugoslovenske umetnosti nego i iz čitave evropske tradicije tridesetih godina.

„Kun je bio vrhunski slikar, majstor slikarstva, visokoobrazovani umetnik koji je karijeru počeo tako što je završio umetničku akademiju, pa likovnu akademiju, pa je dobio stipendiju i boravio po mnogim evropskim gradovima, pre svega italijanskim i francuskim. Na licu mesta je proučavao vrhunske renesansne slikare, zatim slikare 18. i 19. veka, bio je inspirisan Gojom, Tintoretom, slikarima koji su na neki način bili angažovani u vremenu u kojom su stvarali. Kasnije su ga inspirisali i nemački i holandski ekspresionizam, grafičari. Ono što je takođe važno jeste da je Kun potekao iz porodice grafičara, od malena je bio upoznat sa grafičkim zanatom, u dodiru s grafičkim radnicima, tako da se već kao mladić politizovao kroz druženje s njima“, navodi Vida Knežević.

Kun je zajedno sa svojim kolegom Mirkom Kujačićem 1934. godine pridružio grupi „Život“ koja je radila u ilegali. Oni su se politički angažovali, nastojeći da utiču i na poboljšanje uslova rada umetnika, da dobiju pomoć za organizovanje samostalnih i grupnih izložbi i druge olakšice.
© Sputnjiku ustupila Galerija SANUĐorđe Andrejević Kun "Kolona", 1946. UZZPRO - Palata Srbija
Đorđe Andrejević Kun Kolona, 1946. UZZPRO - Palata Srbija - Sputnik Srbija, 1920, 07.06.2024
Đorđe Andrejević Kun "Kolona", 1946. UZZPRO - Palata Srbija
Tridesetih godina Kun je otišao u Bor, gde je izradio čuvenu grafičku mapu „Krvavo zlato“, na kojoj prikazuje težak život rudara.
Učestvovao je i u Španskom građanskom ratu, gde je stigao na leto 1937. godine, preko Pariza. Tamo je boravio u ateljeu umetnika Bore Baruha, u kojem je slikala i Ljubica Cuca Sokić.
Četrdesetih godina bio je zatočen u zatvoru u Bileći, zajedno s drugim kolegama, umetnicima i borcima. Do 1943. godine bio je u Beogradu u ilegali. Izrađivao je razne dokumente i druge grafičke ilustracije za potrebe tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Nakon 1945. godine Kun je učestvovao u socijalističkoj izgradnji kroz razne društveno-političke aktivnosti. Bio je profesor na Likovnoj akademiji, narodni poslanik u Skupštini Srbije, dopisni, pa onda i stalni član Srpske akademije nauka i umetnosti, član Udruženja likovnih umetnika.
„Nastavio je da doprinosi promišljanju na koji način umetnost i kultura učestvuju u građenju novog društva, naročito posle 1948. godine i raskola sa Sovjetskim Savezom, kada je Jugoslavija počela da gradi svoj „treći put“ u politici, ekonomiji, pa i u samoj umetnosti. Pedesetih i šezdesetih godina promenio je svoju paletu, promišljajući na koji način umetnost može da odrazi taj 'treći put' – ni Istok, ni Zapad, ni apstrakcija, ni socrealizam, već nešto što je autentična jugoslovenska kultura i umetnost“, navodi naša sagovornica.
Ona podseća na to da su Kunova dela bila prisutna u čitankama i udžbenicima istorije starijih generacija.
„Starije generacije ne mogu da zamisle neki udžbenik istorije bez njegovih ilustracija partizana, partizanske borbe, borbe ilegalaca u međuratnom periodu, ili socijalističke izgradnje. Međutim, čini mi se da današnje generacije, pogotovo one mlađe, malo znaju o tim društvenim i političkim zbivanjima, budući da recimo od početka devedesetih od razaranja jugoslovenske države imamo prekrajanje istorije, istorijski revizionizam i razne istorijske i političke prakse koje umanjuju značaj narodno-oslobodilačke i antifašističke borbe“, kaže Vida Knežević.
Prema njenim rečima, veoma važan segment izložbe bavi se Kunovim doprinosom emancipaciji žena. Poznate su njegove slike još iz tridesetih godina, na kojima predstavlja siromašnu ženu radnicu, majku, ili recimo, čuveno platno „No pasarán“ (Neće proći), inspirisano ženom koja se bori u Španskom građanskom ratu ravnopravno s muškarcima.
„Kada smo razgovarali s mlađim saradnicima, mnogi nisu znali da je, recimo, aktuelni grb Beograda Kunov rad. On je početkom tridesetih godina dobio prvu nagradu na otvorenom konkursu Grada Beograda za taj grb. Osmislio je i državni grb Jugoslavije, koji je pripremio za drugo zasedanje AVNOJ-a. Mnoge grbove, ordene, novčanice izradio je upravo Kun“, navodi Kneževićeva.
© Sputnjiku ustupila Galerija SANUĐorđe Andrejević Kun, iz grafičke mape "Krvavo zlato", 1936. godina, Muzej Jugoslavije
Đorđe Andrejević Kun, iz grafičke mape Krvavo zlato, 1936. godina, Muzej Jugoslavije - Sputnik Srbija, 1920, 07.06.2024
Đorđe Andrejević Kun, iz grafičke mape "Krvavo zlato", 1936. godina, Muzej Jugoslavije
Na izložbi su predstavljeni i radovi savremenih umetnika Hristine Ivanoske, Dejana Markovića, umetničkog dua Doplgenger i Kontekst kolektiva koji neposredno ukazuju na koji način je Kun danas upisan u kolektivno sećanje savremenog društva.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala