- Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Ukaz kojim su Srbi dobili svoje mesto u Ruskom carstvu

CC0 / Autor: Franc Juza - Virtuelni Muzej Dunava/ / Seoba Srba - ilustracija
Seoba Srba - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 30.05.2024
Pratite nas
Pre skoro 300 godina, ukazom ruske carice Jelisavete Prve 29. maja 1753. godine, Srbi doseljenici u Rusiju dobili su svoje parče zemlje i postali stanovnici Ruske imperije. Srpski i ruski naučnici okupili su se za okruglim stolom povodom godišnjice osnivanja Slavenoserbije i seobe Srba u Rusko carstvo u 18. veku.
O ulozi Srba u istoriji Rusije, istorijskom značaju seobe Srba za nacionalnu kulturu i književnost, okupljeni u Ruskom domu govorili su srpski i ruski stručnjaci, a predstavljena je i detaljna karta Slavenoserbije.
Jedan od govornika bio je predsednik Fondacije ,,Miloš Crnjanski“ i profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu Milo Lompar koji se govorio o vertikali srpske istorijske sudbine, s posebnim osvrtom na stvaralaštvo Crnjanskog i roman "Seobe".

To je nešto što je vertikala srpske istorijske sudbine - seobe, kao momenat kulturne i nacionalne egzistencije. Crnjanski govori o seobi čitavog jednog oficirskog sveta i naroda iz prostora Habzburške monarhije, gde je bio izložen procesima denacionalizacije, kako verske, tako i nacionalne.

Epopeja srpskih vojnika u Rusiji, istorijski dokumenti i svedočanstva, kao i vizija Crnjanskog oličena u ovom delu, kaže Lompar, dodirnula je arhetipsku crtu u srpskoj nacionalnoj egzistenciji, a po svom značaju i mestu za Srbe uporediva je sa značajem koji „Rat i mir“ zauzima u ruskoj književnosti.
„Negde mora biti lakšeg života, vedrine događaja, što se slivaju kao čisti i hladni, prijatni, penušavi slapovi. Odseliti se treba zato, otići nekuda, smiriti se negde na nečem čistom, bistrom, glatkom kao što je površina dubokih gorskih jezera. Živeti po svojoj volji, bez ove strašne zbrke, idući za svojim životom, za koji se beše rodio. Idući nečem vanrednom, što je, kao i nebo, osećao da sve pokriva”, napisao je Crnjanski u svom delu „Seobe“.
© Sputnik / Milica Trklja / Okrugli sto „Slavjanoserbija: godišnjica seoba Srba u Rusiju“, Ruski dom, 29.05.2024.Okrugli sto „Slavjanoserbija: godišnjica seoba Srba u Rusiju“, Ruski dom, 29.05.2024.
Okrugli sto „Slavjanoserbija: godišnjica seoba Srba u Rusiju“, Ruski dom, 29.05.2024. - Sputnik Srbija, 1920, 30.05.2024
Okrugli sto „Slavjanoserbija: godišnjica seoba Srba u Rusiju“, Ruski dom, 29.05.2024.

Potomci

Vesna Pešić iz izdavačke kuće Pešić i sinovi pročitala je tekst iz almanaha koji opisuje sudbinu potomka jednog od hrabrih Srba koji su u 18. veku otišli na rusku zemlju, Sergeja Milokovića, što opet opisuje sudbinu mnogih Srba koji su stvorili Slavenoserbiju.
Pored predsednika udruženja ,,Slavenoserbija“ Olge Milunović, na tribini je govorila i zamenik direktora Luganskog zavičajnog muzeja dr Irina Ključneva koja je prikazala tačnu kartu Slavenoserbije, dok je dr Galina Čepiga, profesor Donjecke državne muzičke akademije ,,Sergej Prokofjev“, govorila je o srpskim doseljenicima u Donbasu u 18. veku.
© Sputnik / Milica Trklja / Okrugli sto „Slavjanoserbija: godišnjica seoba Srba u Rusiju“, Ruski dom, 29.05.2024.Okrugli sto „Slavjanoserbija: godišnjica seoba Srba u Rusiju“, Ruski dom, 29.05.2024.
Okrugli sto „Slavjanoserbija: godišnjica seoba Srba u Rusiju“, Ruski dom, 29.05.2024. - Sputnik Srbija, 1920, 30.05.2024
Okrugli sto „Slavjanoserbija: godišnjica seoba Srba u Rusiju“, Ruski dom, 29.05.2024.
Radovan Sremac, viši kustos Muzeja naivne umetnosti „Ilijanum“ u Šidu izložio je svoju temu o istoriografu Slavenoserbije Simeonu Piščeviću i njegovim vezama sa Šidom, dok je arhivski savetnik u Arhivu Vojvodine Dejan Jakšić govorio o seobi Srba u Rusko carstvo u 18. veku na bazi materijala fondova Arhiva Vojvodine.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala