- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Simbolika prvih poseta Putina i Sija

© AP Photo / HOW HWEE YOUNGVladimir Putin i Si Đinping
Vladimir Putin i Si Đinping - Sputnik Srbija, 1920, 14.05.2024
Pratite nas
Ovonedeljna poseta ruskog predsednika Vladimira Putina Kini biće njegovo prvo putovanje u inostranstvo nakon što je 7. maja položio zakletvu i otpočeo peti mandat, a to je jasan signal da Kina zauzima izuzetno važno mesto u ruskoj spoljnoj politici, ocenjuje Leonid Kovačič, šef Odeljenja za rad sa azijskim zemljama medijske grupe „Rusija sevodnja“.
Istovremeno, to znači i da Peking nema nameru da odustane od bliskih veza sa Moskvom, da neće slediti politiku pritisaka i izolacije Rusije koju nameće Zapad.
Prva poseta u diplomatiji je posebno simbolična. Ona, po pravilu, naglašava pravac strateške saradnje. Izbor Kine kao prve destinacije nakon reizbora u martu naglašava bliske veze između dve svetske sile, koje međusobno sarađuju u izgradnji pravednog svetskog poretka, promovišući globalnu multipolarnost. Za obe zemlje zajedničko je to što polaze od principa pravde i poštovanja osnovnih odredbi međunarodnog prava.
Lideri Rusije i Kine, koji imaju slične globalne i političke stavove, razvili su odnose zasnovane na poštovanju i poverenju, a u skladu sa tim dve zemlje i dalje jačaju svoje odnose.
„Putin i Si Đinping razmeniće mišljenja o najvažnijim međunarodnim i regionalnim problemima. Kao rezultat ovog putovanja, po svemu sudeći, biće potpisana zajednička izjava šefova država i paket bilateralnih dokumenata. Da podsetim, uprkos neviđenom pritisku i na Rusiju i na Kinu od strane niza zapadnih zemalja, Moskva i Peking ipak nastavljaju aktivno da razvijaju trgovinsku saradnju. Krajem prošle godine trgovinski promet između dve zemlje premašio je 230 milijardi dolara“, kaže Kovačič.
Važno je naglasiti da Moskva i Peking dele stavove o mnogim političkim međunarodnim pitanjima i iznose slične pozicije na međunarodnim platformama, kao što su Savet bezbednosti UN, BRIKS, ŠOS i tako dalje, dodao je Kovačič.
„Saradnja između naših zemalja se razvija u trgovini, pre svega sirovinskih, mašinskih, elektronskih proizvoda, a takođe razvija se i saradnja u rudarskoj industriji, agroindustrijskom kompleksu i mnogim drugim“, navodi Kovačič.
Putin u Kinu ide na poziv kineskog lidera Si Đinpinga. U toj zemlji boraviće 16. i 17. maja, a poseta, po diplomatskom protokolu, ima najviši - državni status.

Hoće li Rusija i Kina sklopiti vojni savez

Pored Pekinga, ruski lider će posetiti i Harbin – grad ruskih emigranata i administrativni centar pokrajine Hejlungđang, gde će učestvovati u ceremoniji otvaranja osmog rusko-kineskog EKSPO i četvrtog Rusko-kineskog foruma o međuregionalnoj saradnji, podseća Kovačič. Putin će se takođe se sastati sa studentima i profesorima Harbinskog politehničkog univerziteta.
„U Harbinu je istorijski bilo puno ruskih emigranata, početkom 20. veka. U tom gradu ima puno istorijskih zdanja, koja su izgrađena po klasičnoj evropskoj i ruskoj arhitekturi. Postoje čak i crkve i sabori koji, istina, sada nisu u upotrebi, već se koriste kao muzeji. U svakom slučaju, to je rusko istorijsko i kulturno nasleđe. Harbin se nalazi blizu granice sa Rusijom i za Rusiju je veoma važan, značajan grad u istorijskom i kulturnom kontekstu...“, kaže Kovačič.
Dva lidera prisustvovaće svečanoj večeri povodom obeležavanja 75 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Bilateralni odnosi Rusije i Kine su poslednjih godina dostigli vrhunac, najbolji su u istoriji i predstavljaju dobar primer saradnje velikih sila u 21. veku.
Odnosi između Rusije i Kine su na neviđeno visokom nivou razvoja. Osnovu bilateralnih odnosa postavio je Sporazum o dobrosusedstvu, prijateljstvu i saradnji, koji je potpisan 2001. godine. Ovo je pozicioni sporazum koji se pokazao kao veoma dobar. Nije previše obavezujuć, ali u isto vreme ni previše opširan. Dakle, zahvaljujući ovom dokumentu, strane mogu, s jedne strane, da razvijaju bilateralne odnose na osnovu uzajamne koristi i dobiti, a s druge strane da ih razvijaju na takav način da ne budu u suprotnosti sa njihovim sopstvenim nacionalnim interesima. To jest, dve strane nemaju nikakve preterane, suvišne obaveze jedna prema drugoj, kao na primer u okviru vojnog saveza. I takav sporazum se pokazao kao veoma uspešan i fleksibilan, zbog čega strane u bilateralnim odnosima idu samo napred i ništa ih u tome ne sprečava“, ocenjuje Kovačič.
Na pitanje da li bi moglo da dođe do sklapanja vojnog saveza između Rusije i Kine, o čemu mediji povremeno spekulišu, Kovačič kaže:
„I Rusija i Kina su više puta isticale da odnosi dve zemlje nisu vojni savez. Istina, saradnja se razvija i u vojnoj sferi - u oblasti vojno-tehničke saradnje i u oblasti zajedničkih vojnih vežbi. Međutim, važno je shvatiti da i Rusija i Kina ne ulaze u vojne saveze i to je osnova politike dve zemlje. Shodno tome, trenutno nema govora o bilo kakvom vojnom savezu između Rusije i Kine, a ni u bliskoj budućnosti ne možemo govoriti o stvaranju neke vrste vojne alijanse između Moskve i Pekinga“.

Kakvi su odnosi Putina i Sija

Moskva je više puta isticala da bi mirovna inicijativa za Ukrajinu koju je predstavila Kina mogla biti uzeta kao osnova za nagodbu Moskve sa Kijevom. Međutim, postoje snage koje ne žele da se taj sukob završi.
„Činjenica je da je Kina zaista iznela svoju mirovnu inicijativu za Ukrajinu, ali važno je shvatiti da je ovo samo opšta inicijativa, u kojoj se iznose univerzalne istine o neophodnosti da se konflikt reši diplomatskim putem, da je potrebno održavati humanitarnu situaciju na odgovarajućem nivou, sprečiti ili smanjiti rizike, barem za civilno stanovništvo... U principu, malo ko se protivi ovome. Međutim, činjenica je da kineska inicijativa još ne daje odgovore na najsloženija i najkonkretnija pitanja - naprimer, o kakvim pregovorima možemo govoriti ako je ukrajinski predsednik Zelenski na zakonodavnom nivou zabranio bilo kakve pregovore sa Rusijom. Ruska strana je više puta isticala da nije protiv pregovora, ali ako su pregovori zabranjeni na zakonodavnom nivou, onda će oni biti nelegitimni sa tačke gledišta Ukrajine“, ističe Kovačič.
Prema njegovim rečima, postoji mnogo takvih problema koji stvaraju prepreke na putu ka miru.
„I dok se ne pronađu konkretni odgovori na njih, dok se ne postigne dogovor koji uzima u obzir brige svih strana, dok se ne izgradi bezbednosna arhitektura koja bi bila sveobuhvatna, pravedna, koja ispunjava zahteve svih strana, što podrazumeva i davanje garancija bezbednosti Ruskoj Federaciji – i dok se to ne desi, nažalost, teško je govoriti o bilo kakvom mirnom napretku“, kaže Kovačič.
Kina i Rusija su u februaru 2022. godine proglasile partnerstvo „bez granica“. Odnosi Moskve i Pekinga suočili su se sa izazovima bez presedana – sankcijama i pritiscima zapadnih zemalja, ali su njihovi bilateralni odnosi u potpunosti izdržali sve testove, demonstrirajući dinamičan razvoj u svim sferama.
Moskva i Peking su ojačale trgovinske veze, ali i saradnju u energetskoj sferi. Rusija je, uprkos sankcijama Zapada, postala najveći kineski dobavljač sirove nafte, a isporuke su skočile za više od 24 odsto u 2023. godini, dok su isporuke tečnog prirodnog gasa porasle za 23 odsto.
„Rusija je više puta izjavljivala da podržava kinesku inicijativu u pogledu povezivanja projekata Evroazijske ekonomske unije i kineske inicijative ‘Pojas i put’. Vladimir Putin je više puta učestvovao na kineskom forumu ‘Pojas i put’. Konkretni projekti su veoma veliki paket sporazuma koji mogu biti potpisani tokom ove posete, kao što sam rekao, u sektoru sirovina, u agroindustrijskom kompleksu, metalurgiji i tako dalje. Dakle, biće konrektnih rezultata ove posete“, kaže Kovačič.
Dva lidera – Putin i Si – neguju i blisko lično prijateljstvo. Sreli su se više puta, a poslednji put u oktobru prošle godine kada je Putin bio počasni gost na kineskom samitu „Pojas i put“ u Pekingu.
„Činjenica je da su se Vladimir Putin i Si Đinping sreli više od 30 puta, a lični odnosi lidera dve zemlje igraju veoma važnu ulogu u razvoju naše saradnje. To su po pravilu dobri, prijateljski odnosi, a Putin i Si Đinping jedan drugog nazivaju ‘drugom’. Često se dešava da i tokom posete razgovaraju u neformalnoj atmosferi. Zbog toga su, naravno, lični kontakti, lični odnosi između lidera dve zemlje veoma važni“, zaključio je Kovačič.
Program posete predsednika Rusije predviđa i njegov sastanak sa premijerom Državnog saveta Kine Li Ćjangom, tokom kojeg se očekuje razgovor o pitanjima bilateralne saradnje u trgovinsko-ekonomskoj i humanitarnoj sferi.
Mnogi eksperti su saglasni u oceni da je krajnje vreme da se zapadni lideri pomire sa činjenicom da je njihov uticaj na Rusiju i Kinu izuzetno ograničen. Peking nikada neće žrtvovati izuzetno produktivnu saradnju sa Moskvom, i obrnuto.
Sergej Lavrov - Sputnik Srbija, 1920, 14.05.2024
RUSIJA
Lavrov: Moskva i Peking igraju najvažniju ulogu balansera u rešavanju svetskih pitanja
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala