- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Istraživači otkrivaju zašto se sećamo nekih uspomena, a zaboravljamo druge

CC0 / rawpixel.com / audi / Mozak
Mozak - Sputnik Srbija, 1920, 01.04.2024
Pratite nas
Nalazi, objavljeni u časopisu Science, pokazuju početnu vezu između noćne moždane aktivnosti i odgovarajućeg dnevnog ponašanja u hipokampusu - delu mozga koji je uključen u emocije, učenje i kratkoročno i dugotrajno pamćenje.
Naučnici su otkrili da razmišljanje o životnim događajima ubrzo nakon što se dogode povećava verovatnoću da će se oni urezati u dugoročnu memoriju.
Grupa neuronaučnika fokusirala su se na hipokampus. Koristeći napredne tehnike, pratili su aktivnost stotina neurona istovremeno u hipokampusu laboratorijskih miševa koji su se kretali lavirintom za ukusne nagrade.
Naučnici su primetili da kada je miš zastao da uživa u nagradi nakon uspešnog navigacije lavirintom, zabeležili su različite oštre talasne talase - ritmičke obrasce generisane visoko sinhronizovanom neuronskom aktivnošću u hipokampusu - svaki put od pet do 20.
Prema istraživačkom timu, razmišljanje o događaju ubrzo nakon što se dogodi može poboljšati formiranje dugotrajnih sećanja, iako su za ovaj proces odgovorni nesvesni udari električne aktivnosti mozga.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala