Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Hil: Fundamentalno pitanje na Kosovu i Metohiji je formiranje ZSO i to treba da se reši

© Sputnik / Lola ĐorđevićAmbasador SAD Kristofer Hil
Ambasador SAD Kristofer Hil - Sputnik Srbija, 1920, 15.03.2024
Pratite nas
Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je da je pitanje zabrane upotrebe dinara na Kosovu i Metohiji najsvežije pitanje, ali da je „fundamentalno pitanje“ koje mora da se reši formiranje Zajednice srpskih opština.
„Potrebno je rešiti više problema i pitanje ukidanje dinara je najsvežije i možda i najteže. Ipak, fundamentalno pitanje koje se mora rešiti i koje je već dogovoreno u prošlosti je Zajednica srpskih opština. Osnivanjem te zajednice, svi ostali problemi, kao što su paralelne strukture ili upotreba dinara, trebalo bi da budu rešeni", rekao je Hil.
Dodao je da je pitanje „samo kada, a ne da li će se to desiti“.
„Logika je veoma jasna, obe strane su to već dogovorile, to želi Evropska unija, i to će se i ostvariti. Nadam se da će se nešto i preduzeti po tom pitanju“, poručio je američki ambasador.
Istakao je da je uveren da će ZSO biti formirana, dodavši da Srbi žive na KiM „vekovima unazad i da se to mora poštovati“.
„Ja jesam rekao da istoriju treba prepustiti istoričarima, ali istorija se mora poštovati i to se mora uskladiti sa time kako danas izgleda život i kakav će biti u budućnosti. Srpska zajednica na Kosovu ima pravo da se probudi ujutru i da razume kako će njen život izgledati, kako će dobijati penzije, kako će im deca ići u školu, kako će im biti obezbeđene bolnice“, rekao je Hil.
On je naveo da je „sve to predviđeno Zajednicom srpskih opština“.
„To nije puki slogan o kome se stalno govori, već jedan suštinski bitan element za bilo kakav napredak“, poručio je američki diplomata.
Hil je rekao da bi voleo da je napredak u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine „mnogo veći“, ali je dodao da je problem u tome što ima „puno političkog i emotivnog naboja“.
On je naveo da postoje „ozbiljni problemi“ u komunikaciji između Prištine i Vašingtona koji, kako je istakao, moraju da se reše.
Govoreći o situaciji u regionu, američki ambasador je poručio da je „Otvoreni Balkan“ važan element rešavanja problema sa susedima.
„Mislim da je to sjajna inicijativa i čestitam Srbiji što joj pruža podršku, baš kao i Albanija. To je približilo Srbiju i Albaniju više nego ikada pre u prošlosti. Mislim da je to pravi pristup. EU želi da primi nove članice, pod uslovom da one pre toga reše svoje probleme i to je razumljivo“, rekao je Hil.
Na pitanje šta očekuje od nove vlade, ambasador SAD naveo je da se nada da će premijer biti dobar jer je to, kako je rekao, važna funkcija.
„Stvari se za Srbiju ubrzavaju. Stvari se u svetu ubrzavaju, pitanje odnosa sa Evropskom Unijom se ubrzava. Srbija je velika zemlja ako pogledamo njene susede, ali mala zemlja u poređenju sa nekim drugim državama. Kao što se kaže u NBA, ako ste mali, bolje da ste brzi. Srbija mora da bude u stanju da ima kompetentne državne organe koji će se baviti tim veoma složenim problemima i da pokuša da predupredi probleme, umesto da za njima kaska“, rekao je Hil.
On je naveo da je „impresivno“ videti kako Srbija usvaja nove tehnologije.
„Pre neki dan sam bio u jednom manastiru i pitao sam monaha čime se bavi i rekao mi je da je po struci elektroinženjer. Srbija ima impresivne kapacitete za usvajanje novih tehnologija i upravo će to morati i da radi u narednom periodu“, poručio je Hil.
Istakao je da je važno to što će Srbija predsedavati globalnom partnerstvu za veštačku inteligenciju.
„Drago mi je što su Kanada i Francuska sastavile tu grupu i podržale učešće Srbije. To su važne stvari“, rekao je američki ambasador.
Komentarišući odnose Sjedinjenih Država i Srbije, Hil je rekao da su oni „prilično dobri“.
„Dopada mi se činjenica da vodimo iskrene i pozitivne razgovore. Srbija i američki narod imaju osećaj za direktnost i jasnoću u razgovoru. Govorio sam to i ranije i ponavljam to i ovom prilikom: Jedna od naših nacionalnih osobina koja nam je zajednička je to da ne volimo da nam drugi govore šta treba da radimo. Mislim da se to može reći kako za Srbiju, tako i za Ameriku i to je nekakvo naše zajedničko raspoloženje“, naveo je američki diplomata za Juronjuz.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala