- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Teksas protiv invazije: Da se ovo dešava u Rusiji, zapadni mediji bi brujali da se ta zemlja raspada

CC0 / Pixabay/CarOscar / Zastave Sjedinjenih Američkih Država i Teksasa
Zastave Sjedinjenih Američkih Država i Teksasa - Sputnik Srbija, 1920, 28.01.2024
Pratite nas
O otcepljenju Teksasa ili građanskom ratu u SAD zbog aktuelnog spora između federalnih i državnih vlasti nema govora. Ali, da se ovako nešto događa, na primer, u Rusiji, kolektivni Zapad i njegova medijska mašina stavili bi to na naslovne strane sa tvrdnjom da se Rusija raspada. I to je primer liberalnog licemerja, ocenjuje analitičar Srđa Trifković.
Problem između Teksasa i federalnih vlasti SAD nastao je kada je teksaška Nacionalna garda preuzela kontrolu nad delom granice sa Meksikom od federalne Granične patrole.
Guverner Teksasa pozvao se na član američkog ustava prema čijim odredbama ima pravo da proglasi stranu invaziju, usled navele nelegalnih mihranata. Međutim, američki vrhovni sud odlučio je da teksaške vlasti moraju da omoguće federalnoj Graničnoj službi pristup granici, koja bi mogla da ukloni ogradu sa granice.
Ovaj spor izazvao je još jednu podelu u već podeljenom američkim društvu. Dok teksaškog guvernera Greha Abota podržavaju svi republikanski guverneri, ukazujući na problem masovne ilegalne imigracije u SAD, dotle je federalna vlada pomognuta demokratskim guvernerima i mejnstrim medijima.
Uz to, pominje se, kao i pred Građanski rat pitanje prava država, odnosno do kog nivoa sežu nadležnosti centralne vlade u odnosu na federalne jedinice.
Liberalna medijska mašina podržava američku federalnu vladu u sporu protiv Teksasa, a komično je to što u SAD postoji niz gradova i saveznih država, pod kontrolom Demokrata, koje su se proglasile za utočišta ilegalnih migranata i odbijaju da sprovode federalne zakone.
Sada, kada je Teksas odlučio da sprovodi zakon, oni su se digli protiv ove države sa tezom da je federalna vlada nedodirljiva, a da se guverner Teksasa Greg Abot ponaša se kao lider jedne od otcepljenih država sa početka Građanskog rata 1861, objašnjava dr Srđa Trifković spoljnopolitički urednik američkog časopisa „Kronikls“.

„Dakle, i jedno i drugo su samo su znaci krajnje hipokrizije vladajuće elite današnje Amerike, bilo da je reč o tretmanu sličnih pojava u drugim državama, ili da je reč o tretmanu zakona kao nedodirljivog bez obzira na politički kontekst“, naglašava on.

Latentni sukob između država i centralne vlade

Prema Trifkovićevim rečima, spor između Ostina i Vašingtona, povisio je svest nacije o dimenzijama imigrantske invazije, o čemu liberalna medijska mašina ne voli da govori. S druge strane, kriza je stavila do znanja da i dalje postoje instrumenti otpora federalnom intervencionizmu u poslovima saveznih država.
„Kroz čitavu istoriju SAD, imamo latentni sukob između težnji federalnih vlasti da centralizuje i unitarizuje čitav splet dužnosti, odgovornosti, obaveza i ovlašćenja i otpora na lokalnom nivou tome. U ekstremnom obliku to je dovelo i do Građanskog rata. Obično, laici misle da je Građanski rat počeo zbog ropstva. I jeste u širem smislu. Ali, direktni povod za Građanski rat 1861. bila je tvrdnja novoizabranog predsednika Abrahama Linkolna da je savezna vlast superiorna u odnosu na države, što je bilo u direktnoj suprotnosti ustavu iz 1789“, ističe naš sagovornik.
Sada se na scenu ponovo vraća pitanje prava država, što, kako Trifković kaže, nije loše jer je centralizacija vlasti u SAD paralelno išla u pravcu nivelisanja kod kuće i izgradnje globalne imperije na spoljnopolitičkom planu.
Međutim, izgradnja globalne imperije podriva demokratske institucije kod kuće, isto kao što nivelizacija odlučivanja i njena centralizacija u Vašingtonu potpomaže imperijalni projekat. Zato bi ograničavanje autoriteta federalnih vlasti bilo dobro i za Ameriku i za svet, dodaje Trifković.
To vide i guverneri drugih saveznih država koji podržavaju Teksas. Njima je, prema Trifkovićevim rečima, itekako značajno da „pokažu zube“ u odnosu na težnje federalnog činovničko-upravnog aparata i vojno-industrijsko-kongresnog kompleksa ka centralizaciji.

„To je u neku ruku uporedivo i sa onim što pokušavaju da urade u BiH, premda tamo to rade u daleko razobličenijem i daleko grubljem obliku. Ali, suština je da teže promeni ustavnog poretka u korist centralizovane vlasti, a na štetu ovlašćenja lokalnih uprava – u slučaju BiH entiteta, u slučaju Amerike, saveznih država“, konstatuje Trifković.

Imigracija postala centralna tema kampanje

Sukob federalnih i teksaških vlasti postao je centralna tema još neformalne, ali veoma dinamične izborne kampanje – najverovatniji republikanski predsednički kandidat, bivši predsednik Donald Tramp upozorava da je zbog velikog priliva ilegalnih migranata verovatnoća da će se u SAD dogoditi teroristički napad „sto odsto“, kao i da je situacija na granici u Teksasu je postala oružje masovnog uništenja.
Trifković napominje da je Tramp najavio masovno deportovanje ilegalnih migranata, što, kako kaže, samo znači da bi sprovodio već postojeće zakone.
„Sadašnja administracija ne ispunjava svoje obaveze time što ne sprovodi zakone o zaštiti granice i o deportovanju „ilegalaca“ iz razloga čitave liberalne ideologije o tome da zemlje ne pripadaju narodima koji ih nastanjuju već bilo kome ko se zatekne na toj teritoriji u bilo kom trenutku i da zato treba otvoriti i pomorsku rutu za dolazak Afrikanaca na Siciliju, ljudi sa Bliskog istoka na Balkan ili Marokanaca u Španiju i na isti način Latinoamerikanaca u SAD“, navodi Trifković.
Teksas itekako oseća sve posledice ovakve politike, dok su pobornici otvorene imigracije njima daleko manje zahvaćeni, dodaje on.

Otcepljenje za sada nije realan scenario

Ipak, Trifković smatra da, bez obzira na sve specifičnosti Teksasa, nema govora o ozbiljnijem separatističkom pokretu u toj državi. U Teksasu živi veliki procenat Latinoamerikanaca, koji u federalnoj vladi vide svog zaštitnika.
Drugo, i sama bela populacija Teksasa je bitno promenjena u poslednjih pet ili šest decenija. Teksas pripada državama „sunčanog pojasa“, koje su posle Drugog svetskog rata imale daleko življi ekonomski rast od starog industrijskog centra SAD na severoistoku. U velike urbane centre doselili su se mnogi Amerikanci iz drugih krajeva Amerike, tako da je došlo do promene političkih i identitetskih gledišta i u beloj populaciji. Stoga priča o otcepljenju Teksasa nije realna.
„Iako je u celini Teksas i dalje prilično prorepublikanski nastrojen i nesumnjivo nesklon tutorisanju od strane federalne vlade, pogotovo kada je u Beloj kući izrazito liberalna demokratska administracija, mislim da realni scenario za put ka secesiji uopšte nije na sceni“, tvrdi Trifković.

Teksas protiv strane invazije

A šta se zapravo dogodilo? U oktobru 2023. teksaška Nacionalna garda postavila je ogradu od bodljikave žice na mestu Igl pas, na reci Rio Grande na granici sa Meksikom, mestu na kome prelazi najveći broj ilegalnih imigranata, koju Granična patrola (federalne vlasti) seku bez dozvole.
Teksas je 24. oktobra Saveznom sudu tužio Graničnu patrolu u pokušaju da je natera da prestane da seče žicu, a sud je šest dana kasnije federalnim organima zabranio prilazak žici. Međutim, savezni pravobranilac uložio je žalbu na odluku suda 2. januara. Vrhovni sud SAD je prošlog ponedeljka ukinuo odluku o zabrani prilaska.
Situacija je izmakla kontroli kada je 10. januara Teksas zauzeo Šelbi park na obali Rio Grandea, koji je u vlasništvu grada Igl pas – Nacionalna garda je oko parka podigla ogradu i zabranila Graničnoj patroli pristup objektima parka, uključujući i pristanište za čamce.
Argument guvernera Abota je da je time što ne sprovodi zakone o zaštiti granice, Teksas podvrgnut stranoj invaziji, kao i da on ima odgovornost da svoju državu od te invazije zaštiti, objašnjava Trifković.

„Treba naglasiti da Abot nijednog trenutka nije rekao da neće poštovati nalog Vrhovnog suda, jer Vrhovni sud je samo ukinuo privremenu meru nižeg suda kojom je bilo zabranjeno federalnim organima da seku ili uklanjaju žice koje su teksaški organi postavili duž granice. U odluci Vrhovnog suda nemamo nalog Abotu da nešto uradi ili da prestane nešto da radi, već to samo znači da federalna vlada ne može biti sankcionisana od strane Vrhovnog ili nižih sudova ukoliko ne preduzme mere za zaustavljanje priliva imigranata“, kaže Trifković.

Odluka Vrhovnog suda je bez presedana jer ni jedan od sudija nije pismeno obrazložio svoju odluku, zaključuje on.
Donald Tramp - Sputnik Srbija, 1920, 28.01.2024
SVET
Tramp: Šanse 100 odsto za veliki teroristički napad u Americi
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala