Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Plan za maj: Nemačka žuri da „ugura“ Kosovo pre nego što se Zapad zabavi svojim jadom

© Flickr / Eric/WikipediaZastava Eu i saproglašene države Kosovo
Zastava Eu i saproglašene države Kosovo - Sputnik Srbija, 1920, 14.01.2024
Pratite nas
Nemačkoj se žuri da „ugura“ tzv. Kosovo u Savet Evrope pre izbora za Evropski parlament zato što će se Zapad posle zabaviti svojim jadom i u moru svojih problema više neće moći da se bavi nama, smatra politikolog dr Stevan Gajić, naučni saradnik u Institutu za evropske studije.
Prema planovima dela evropskih zemalja koje predvodi Nemačka, lažna država Kosovo mogla bi postati članica Saveta Evrope u maju. Izvori „Novosti“ otkrivaju da je plan da se Priština „ugura“ u najveću organizaciju Evrope pre izbora za Evropski parlament u junu.

Lažna država u Savetu Evrope pre evropskih izbora

Sve što se trenutno dešava na terenu ide u korak sa ovim rokom. Izvestioci koji bi trebalo da sastave izveštaj o stanju vladavine prava na tzv. Kosovu posao su počeli u decembru prošle, a trebalo je u martu ove godine.
Premijer Irske, zemlje koja trenutno predsedava Savetu Evrope, Leon Varadkar, rekao je pre nekoliko dana u Prištini da će veoma rado podržati članstvo tzv. Kosova u ovoj organizaciji tokom ove godine.
Delegacija Skupštine Srbije učestvovaće od 22. do 26. januara na zasedanju Parlamentarne skupštine SE u Strazburu. Članica našeg tima i poslanik Saveza vojvođanskih Mađara Elvira Kovač kaže da je očigledno da se ide po ubrzanoj proceduri.
„To se, između ostalog, vidi i po izvestiocima koji su otišli ranije nego što je predviđeno. Mi ćemo se boriti da učinimo sve što možemo i iznesemo jake argumente Srbije. Nećemo se ponašati kao da je već sve gotovo. Ipak, jasno je kao dan da u slučaju tzv. Kosova, i pored argumenata Srbije zasnovanih na međunarodnom pravu, veliku ulogu igraju politika i stavovi određenih zemalja“, istakla je Elvira Kovač.
Tokom vanrednog zasedanja, Komitet ministara Saveta Evrope na ambasadorskom nivou doneo je odluku o prihvatanju aplikacije tzv. Kosova za članstvo 24. aprila prošle godine. Na sastanku predstavnika 46 država članica Saveta Evrope 33 zemlje, što je više od propisanog uslova dvotrećinske većine, glasale su „za“ i time je pokrenut proces pristupanja.

Vijetnamizacija Kosova

Zapad je ubrzao sve procese u pokušaju da napravi „tog samostalnog Frankenštajna“ ne bi li što više tzv. Kosovo počelo da liči na neku državu, kaže Gajić za Sputnjik.
To je vezano za situaciju u Ukrajini gde je jasno da Rusija dobija rat i samim tim se i geografski približava Srbiji, što znači da je na nama sve veći pritisak, ali je i očigledno da Amerikanci kreću na „vijetnamizaciju“ tzv. Kosova, dodaje Gajić.
Pred kraj vijetnamskog rata Amerikanci su naoružali Južni Vijetnam i poručili im „imate državu pa se snalazite“, ali je posle vrlo brzo Vijetkong oslobodio celu zemlju. Nešto slično se desilo i pre dve godine u Avganistanu, objašnjava Gajić.
„Na Kosovu je možda malo komplikovanije, ali je očigledno da tamošnje stanovništvo zna šta se dešava. Kad obični kosovski Albanci čuju da se Amerika složila da im proda 'dževeline', mislim da više razmišljaju kako da spakuju kofere i pobegnu glavom bez obzira nego o tome kako će im bezbednost biti zagarantovana. O tome je posredno, između redova govorio i profesor Nedžmedin Spahiu koji je rekao da ove godine pola miliona Albanaca namerava da napusti Kosovo i Metohiju. To je više od polovine stanovništva i to je egzodus biblijskih razmera. Naznake toga smo videli 2015. godine kad je 150.000 Albanaca, pre migrantske krize, napustili Kosovo“.

Raspad velikoalbanske ideje

Egzodus Albanaca sa Kosova se nastavio a sada je ubrzan sa viznom liberalizacijom i u tom smislu bi trebalo posmatrati agresivnost Prištine kao i podršku koju dobija sa Zapada jer sad vide poslednju priliku da proteraju Srbe. Posle toga biće kasno, dodaje Gajić.
Trendovi ne idu u korist velikoalbanske stvari jer su za dvadesetak godina Amerikanci uspeli da „uguraju Albance u najluđu postmodernu“, a između ostalog, razbijena je i tradicionalna albanska porodica, ističe Gajić.
„Jednostavno pokušavaju da stave tzv. Kosovo na noge ali mislim da se ta stvar prilično raspada i zbog toga je i tolika agresija prema Srbima i pokušaj da se Srbi fizički istisnu, s obzirom da Albanci sami odlaze sa Kosova i Metohije. Dok još postoji privid potpune albanske dominacije, valjalo bi Srbe proterati i napraviti nekakvu lažnu kosovsku državnost i to se radi na nekoliko planova. Između ostalog i na verskom planu sa stalnim napadima na imovinu Srpske pravoslavne crkve“.

Srbija ne sme štedeti Nemačku

Gajić dodaje da ne bi bilo dobro da tzv. Kosovo uđe u Savet Evrope, međutim pošto živimo u vreme svetskog rata veliko je pitanje šta će SE značiti za tri godine. Trebalo bi imati na umu da je SE bio više puta zloupotrebljavan od Zapada i da je, kao i OEBS, organizacija koja je poprilično bankrotirala i sve više se pokazuje kao marionetska.
Srbija bi trebalo da bude aktivnija i zbog „džavelina“ i zbog pokušaja da se tzv. Kosovo „ugura“ u Savet Evrope, i morala bi da sazove hitnu sednicu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, bez obzira što tu ne bi trebalo očekivati nekakvo razumevanje.
„Trebalo bi direktno Nemačkoj uputiti notu, možda i povući ambasadora na konsultacije, jer jednostavno, to su direktno neprijateljski potezi. Mislim i da nas to ne košta mnogo s obzirom da je Nemačka zemlja koja je potpuno sebe ponizila, posebno sa vlašću Šolca i ministarke Analene Berbok koji nisu ni pisnuli kad je bilo američko uništavanje 'Severnog toka'. Nemačka je jedna potpuno marionetska država i nije ni čudo da se nalazi u dubokoj političkoj krizi i možda pred prevratom, tako da Nemačku u tom smislu ne bi trebalo štedeti. Ni najmanje“, zaključio je Gajić.
Dejvid Kameron i Vjosa Osmani u Prištini. - Sputnik Srbija, 1920, 11.01.2024
SRBIJA
Potrošeni Kameron objavio: Britanija postaje zvanični potrčko Amerike na srpskom Kosovu
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala