- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Francuski političar: Kontraofanziva dovela Kijev u ćorsokak uprkos pomoći Zapada

© Sputnik / Evgeniй Biяtov / Uđi u bazu fotografijaRaketni sistemi BM-21 "Grad" u zoni specijalne vojne operacije
Raketni sistemi BM-21 Grad u zoni specijalne vojne operacije - Sputnik Srbija, 1920, 10.12.2023
Pratite nas
Ukrajinska kontraofanziva bila je neuspešna uprkos zapadne pomoći Kijevu, izjavio je bivši državni sekretar za evropska pitanja u francuskom Ministarstvu spoljnih poslova Pjer Leluš.
„Sjedinjene Američke Države i Evropska unija odlučile su da Ukrajini sva vojna sredstva daju za probijanje ruske odbrane i vojnu pobedu. Sada vidimo razornu propast ove strategije. Na vojnom planu, kontraofanziva pokrenuta u junu, uprkos velikoj pomoći saveznika, nije dala ubedljive rezultate“, rekao je Leluš u intervjuu za nedeljnik „Žurnal du dimanš“.
Bivši državni sekretar je naveo da pozicija Kijeva otežava situaciju za Ukrajinu.
„Do kraja godine situacija postaje izuzetno problematična za Ukrajinu i generalno za strategiju koju sledi Zapad. Ukrajina je iscrpljena. Njen BDP je pao za 30 odsto, dok je 8 miliona Ukrajinaca bilo prinuđeno da napusti zemlju. U ovim uslovima nije baš jasno kako se ukrajinska vojska može nadati pobedi u ovom dugotrajnom ratu“, ocenio je on.
Prema njegovom mišljenju, „zapadni lideri su se ponašali bukvalno kao mesečari, dozvoljavajući da budu uvučeni u eskalaciju koja je prvo bila emocionalna i retorička, a zatim politička, ekonomska i vojna“.

Nestabilna pozicija SAD

Sve do proleća 2022. godine SAD su „glasno izjavljivale da neće učestvovati u ovom sukobu osim na nivou sankcija“, primetio je Leluš.
„Ali onda se njihova strategija dramatično promenila. Vašington, a za njim i Evropljani, pokušali su da nanesu vojni poraz Rusiji. I od tog trenutka, ono što je počelo kao lokalni rusko-ukrajinski sukob, pretvorilo se u posrednički rat između Zapada i Rusije“, istakao je francuski političar.
On smatra da eskalacija mora da se prekine, jer „Rusija neće nigde nestati, a SAD imaju druge strateške interese“.
„Što se tiče nas, Evropljana, moraćemo da živimo sa posledicama ovog sukoba“, rekao je on.
Bivši državni sekretar izrazio je sumnju da su Evropljani sposobni da zamene Vašington po pitanju pomoći Ukrajini.
„Da li su Evropljani sposobni da zamene SAD i pokrenu opsežnu kampanju ponovnog naoružavanja, kako to zahteva trenutna situacija? Očigledno da nisu, s obzirom na smanjenje rashoda na oružje koje je cela Evropa preduzimala poslednjih 30 godina“, naveo je Leluš.
Po njegovom mišljenju, teškoće oko usvajanja paketa pomoći Ukrajini u Kongresu SAD su nerešive.
„Što se tiče paketa od 100 milijardi dolara koji je američki predsednik Džo Bajden hteo da progura kroz Senat kako bi pomogao Ukrajini, Izraelu i Tajvanu, on je blokiran. To je dovelo do sada jasno vidljivih nesuglasica u ukrajinskoj vladi između (predsednika Vladimira) Zelenskog, generala generalštaba Valerija Zalužnog, pa čak i gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, koji optužuje Zelenskog za brojne greške u vođenju ovog rata“, zaključio je Leluš.

Propast antiruskih sankcija

Leluš je naveo i da je ignorisanje ruskih interesa u kontekstu Ukrajine od strane Zapada bila greška.
„Greška koju većina američkih stratega osuđuje decenijama bila je ignorisanje interesa Rusije da zadrži Ukrajinu van NATO-a“, objanio je on.
Odgovarajući na pitanje da li se slaže sa mišljenjem da će integracija Ukrajine u evroatlantske strukture ojačati regionalnu i globalnu bezbednost, Leluš je naglasio da je „to jedno od onih obećanja koje zvuči dobro u očima javnosti... ali koje ne može biti ispunjeno“.
Političar je takođe priznao da je politika sankcija protiv Moskve propala.
„Sa ekonomskog stanovišta, mora se priznati da su sankcije propale. Prema rečima (ministra finansija) Bruna Le Mera, Rusiju je trebalo baciti na kolena. Međutim, sada ona prodaje više nafte nego pre rata i to po ceni višoj od utvrđene gornjom granicom na Zapadu. A Evropska unija je jedan od najvećih uvoznika ruskog gasa...“, konstatovao je Leluš.
Pjer Leluš je blizak saradnik bivšeg francuskog predsednika Nikole Sarkozija (2007-2012). Bio je predsedavajući Parlamentarne skupštine NATO-a (2004-2006) i državni sekretar za evropska pitanja u Ministarstvu spoljnih poslova Francuske (2009-2010).
U novoj emisiji “Moj pogled na Rusiju” pogledajte sprema li se NATO za novi rat sa Rusijom ili za kapitulaciju:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala