- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Legenda iz Takova: Kako je nastala crkva brvnara ispred koje je Miloš pozvao na ustanak

© Sputnik / Marija JakovljevićCrkva brvnara Svetog Đorđa u Takovu
Crkva brvnara Svetog Đorđa u Takovu - Sputnik Srbija, 1920, 22.10.2023
Pratite nas
Dečak Porča čuvao je stado u Takovu kada su naišli Turci haračlije i pokupili i njega i stado. Dečak stigne u Sarajevo gde je službovao kod imućnog Turčina i pošto je bio vredan, Turčin odluči da ga posini. Nakon njegove smrti, dečaku ostane pozamašan imetak. Seti se tada Takova i sagradi crkvu brvnaru.
Za ovu legendu vezuje se nastanak crkve brvnare na čijim temeljima je podignuta 1795. jedna od najstarijih građevina crkvene arhitekture tog tipa u Srbiji, značajna u istoriji srpskog naroda.
Crkva brvnara u Takovu, posvećena Svetom Đorđu, ušuškana među drvećem na prostranom proplanku, u neposrednoj blizini Muzeja Drugog srpskog ustanka, nezaobilazna je na mapi kulturno-istorijskih znamenitosti takovskog kraja.
Posle sloma Prvog srpskog ustanka Miloš Obrenović se predao Turcima baš ispred takovske brvnare i nekoliko meseci nakon toga počeo da pravi planove za podizanje Drugog srpskog ustanka.
Na Cveti 1815. godine, posle bogosluženja u crkvi, Miloš je objavio narodu da se kreće u novi boj protiv Turaka. Kao svedok toga stoji kamen na koji se, prema priči, Miloš popeo i obznanio svoju nameru.
© Sputnik / Marija JakovljevićNa Cveti 1815. godine, posle bogosluženja u crkvi, Miloš je objavio narodu da se kreće u novi boj protiv Turaka
Na Cveti 1815. godine, posle bogosluženja u crkvi, Miloš je objavio narodu da se kreće u novi boj protiv Turaka - Sputnik Srbija, 1920, 18.10.2023
Na Cveti 1815. godine, posle bogosluženja u crkvi, Miloš je objavio narodu da se kreće u novi boj protiv Turaka

Kletva kneza Lazara

Nikola Petaković, kustos Muzeja Drugog srpskog ustanka, kaže da su Crkvu Svetog Đorđa na temelju stare crkve iz priče sa početka podigli majstori Osaćani, koji su sagradili i kuću Vuka Karadžića u Tršiću i kuće u etno selu Sirogojno:
„Ima jedna kletva – kada je knez Lazar upitao gde su Osaćani, zašto se nisu pojavili na Kosovu polju, neko mu je rekao da su otišli da grade Dubrovnik. On je tada rekao da će čitav život drugome raditi i graditi i da sebi neće nikad ništa sagraditi. Tako je i bilo. Osat nije prepoznat kao mesto poznato po gradnji od drveta. Izgradili su Srbiju pre i nakon Drugog srpskog ustanka i ova crkva se i danas naziva Osaćanka“.
Zanimljivo je da su imali svoj govor kojim su se međusobno sporazumevali:
„Sadržao je preko 1.000 različitih reči – izvrnute srpske reči, germanizmi i turcizmi, sa ciljem da ih lokalno stanovništvo ne razume,a da mogu međusobno da komuniciraju.Nastanjivali su se pre svega u Valjevu i valjevskom kraju i odatle išli po Srbiji. Njihov pečat je rezbarija na ulaznim vratima“.
© Sputnik / Marija JakovljevićSveti Đorđe dočekuje posetioce ispred crkve brvnare
Sveti Đorđe dočekuje posetioce  ispred crkve brvnare - Sputnik Srbija
1/7
Sveti Đorđe dočekuje posetioce ispred crkve brvnare
© Sputnik / Marija JakovljevićPosle sloma Prvog srpskog ustanka Miloš Obrenović se predao Turcima baš ispred takovske brvnare i nekoliko meseci nakon toga počeo da pravi planove za podizanje Drugog srpskog ustanka
Posle sloma Prvog srpskog ustanka Miloš Obrenović se predao Turcima baš ispred takovske brvnare i nekoliko meseci nakon toga počeo da pravi planove za podizanje Drugog srpskog ustanka - Sputnik Srbija
2/7
Posle sloma Prvog srpskog ustanka Miloš Obrenović se predao Turcima baš ispred takovske brvnare i nekoliko meseci nakon toga počeo da pravi planove za podizanje Drugog srpskog ustanka
© Sputnik / Marija JakovljevićCrkva brvnara, ušuškana među drvećem na prostranom proplanku, u neposrednoj blizini Muzeja Drugog srpskog ustanka, nezaobilazna je na mapi kulturno-istorijskih znamenitosti takovskog kraja
Crkva brvnara, ušuškana među drvećem na prostranom proplanku, u neposrednoj blizini Muzeja Drugog srpskog ustanka, nezaobilazna je na mapi kulturno-istorijskih znamenitosti takovskog kraja - Sputnik Srbija
3/7
Crkva brvnara, ušuškana među drvećem na prostranom proplanku, u neposrednoj blizini Muzeja Drugog srpskog ustanka, nezaobilazna je na mapi kulturno-istorijskih znamenitosti takovskog kraja
© Sputnik / Marija JakovljevićNikola Petaković otvara posetiocima vrata Crkve Svetog Đorđa
Nikola Petaković otvara posetiocima vrata Crkve Svetog Đorđa - Sputnik Srbija
4/7
Nikola Petaković otvara posetiocima vrata Crkve Svetog Đorđa
© Sputnik / Marija JakovljevićCrkva spolja izgleda skromno, ali unutra je bogata
Crkva spolja izgleda skromno, ali unutra je bogata - Sputnik Srbija
5/7
Crkva spolja izgleda skromno, ali unutra je bogata
© Sputnik / Marija JakovljevićIkonostas iz sredine 19. veka, dar gospodara Jovana Obrenovića, brata kneza Miloša
Ikonostas iz sredine 19. veka, dar gospodara Jovana Obrenovića, brata kneza Miloša - Sputnik Srbija
6/7
Ikonostas iz sredine 19. veka, dar gospodara Jovana Obrenovića, brata kneza Miloša
© Sputnik / Marija JakovljevićCrkva je i danas aktivna
Crkva je i danas aktivna - Sputnik Srbija
7/7
Crkva je i danas aktivna
1/7
Sveti Đorđe dočekuje posetioce ispred crkve brvnare
2/7
Posle sloma Prvog srpskog ustanka Miloš Obrenović se predao Turcima baš ispred takovske brvnare i nekoliko meseci nakon toga počeo da pravi planove za podizanje Drugog srpskog ustanka
3/7
Crkva brvnara, ušuškana među drvećem na prostranom proplanku, u neposrednoj blizini Muzeja Drugog srpskog ustanka, nezaobilazna je na mapi kulturno-istorijskih znamenitosti takovskog kraja
4/7
Nikola Petaković otvara posetiocima vrata Crkve Svetog Đorđa
5/7
Crkva spolja izgleda skromno, ali unutra je bogata
6/7
Ikonostas iz sredine 19. veka, dar gospodara Jovana Obrenovića, brata kneza Miloša
7/7
Crkva je i danas aktivna
Crkva brvnara Svetog Đorđa izgrađena je od hrastovog drveta, sem lučnog dela koji je od vrbovog drveta. Pravougaonog je oblika sa polukružnom apsidom. Krov je strm i pokriven drvenim daščicama – cepanim klisom.
„Drveta je ovde u Šumadiji bilo u izobilju pa ne čudi da je izgrađena od drveta. Po svojim karakteristikama je demontažna, malo eksera ima. Spakovana je kao lego kockice i kažu da je za noć mogla da se razmontira i premesti na drugo mesto ukoliko naiđe opasnost, jer su Turci neretko naše svetinje pljačkali i palili“, pojašnjava Petaković.

Poklonite se pre ulaska

Vrata su neobično niska iz dva razloga:
„Skromna vrata imala su funkciju da spreče ulazak Turaka na konjima, čime su obesmešljavali našu svetinju, a drugi razlog zbog koga su vrata niska jeste da se svako prilikom ulaska sagne i pokloni“.
© Sputnik / Marija JakovljevićSkromna vrata imala su funkciju da spreče ulazak Turaka na konjima
Skromna vrata imala su funkciju da spreče ulazak Turaka na konjima - Sputnik Srbija, 1920, 18.10.2023
Skromna vrata imala su funkciju da spreče ulazak Turaka na konjima
Tri prozora imala su ulogu osmatračnice i puškarnice:
„Crkve i manastirisu bili mesta okuplljanja viđenijih ljudi i nije se retko dešavalo da su morali i da zapucaju odatle, a crkva je pogodna jer ima i bočna vrata pa se moglo na dve strane držati“.
Kustos Nikola Petaković ističe ikonostas iz sredine 19. veka, dar gospodara Jovana Obrenovića, brata kneza Miloša:
„Crkva spolja izgleda skromno, ali unutra je bogata. Četiri crkve brvnare postoje na teroitorijei opštine Gornji Milanovac - u Pranjanima, Koštunjići, Takovu i Ljutovnici. U Ljutovnici je u najboljem stanju i možda najlepša, dok je ova u Takovu pod zaštitom države kao kulturno dobro“.
Crkva iz koje je Miloš Obrenović krenuo u boj protiv Turaka i danas je aktivna, ljudi redovno dolaze na službu.
Crkva Svetih Apostola Petra i Pavla predstavlja najstariji spomenik crkvene arhitekture među Srbima i prvobitno je sedište Raške episkopije Carigradske patrijaršije - Sputnik Srbija, 1920, 14.10.2023
MULTIMEDIJA
Najstarija srpska svetinja – Sveti Sava se u njoj krstio
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala