- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Misterija atentata koji je promenio Srbiju: Poslednjih sedam dana života kneza Mihaila

© Foto : Ustupljeno SputnjikuDragan Mićanović kao knez Mihailo
Dragan Mićanović kao knez Mihailo - Sputnik Srbija, 1920, 24.07.2023
Pratite nas
''Ubice će biti oštro kažnjene. Sudbina ovih zlotvora će pokazati da u Srbiji niko više nikada neće moći da ubija njene najbolje ljude', kaže Milivoje Petrović Blaznavac posle ubistva kneza Mihaila Obrenovića. Zato je važno ispričati priču o njegovoj sudbini, naglašava Milorad Milinković, reditelj i koscenarista filma „Što se bore misli moje“.
Posle filmova „Mrtav ladan“, „Čitulja za Eskobara“, „Potera za sre(ć)kom“, „Patuljci sa naslovne strane“, reditelj Milorad Milinković je odlučio da snimi politički triler o atentatu na kneza Mihaila Obrenovića 1868. godine u Košutnjaku.
„Moja borba sa tom istorijskom pričom traje već desetak godina i konačno je došlo vreme da se to realizuje. Dve godine smo radili na tom filmu i uspeli smo da završimo prošle godine. Postprodukcija će uskoro biti gotova. Biće film i mini serija“, otkriva Milinković za Sputnjik.
© Foto : Vikipedia/Javno vlasništvoKnez Mihailo u enterijeru, oko 1856. god. Slikano najverovatnije u Miloševoj kući u Beču. Delo Anastasa Jovanovića, pionira srpske i svetske fotografije
Knez Mihailo u enterijeru, oko 1856. god. Slikano najverovatnije u Miloševoj kući u Beču. Delo Anastasa Jovanovića, pionira srpske i svetske fotografije - Sputnik Srbija, 1920, 24.07.2023
Knez Mihailo u enterijeru, oko 1856. god. Slikano najverovatnije u Miloševoj kući u Beču. Delo Anastasa Jovanovića, pionira srpske i svetske fotografije

Prstom u nalogodavca atentata

Scenario je pisao sa Dragoljubom Stojkovićem:
„Sve što se vidi u filmu je istorijski tačno. Ima sitnica u kojima smo sebi dopustili slobodu, pa recimo atentatore su streljali po grupama, mi u filmu ih streljamo odjednom. Sve ostalo je vrlo precizno i tačno istorijski urađeno“.
Milinković kaže da je sebi dao slobodu jedino da popuni rupe u onim segmentima koji su ostali nepoznati:
„Tamo gde se ne zna šta se dešavalo, mi smo dali svoje mišljenje. Kao kod većine atentata, a ovaj je možda bio preloman za Srbiju, znaju se izvršioci, ali se nagađa ko bi mogao da stoji iza toga. Ja sam tu sebi dao slobodu da pokažem prstom. Nisam pravnik i ne trebaju mi dokazi. Prosto smo se vodili činjenicom ko najviše dobija od smrti kneza i koje bi strane službe mogle biti upletene u to, kako obično biva kod nas“.

Fascinantan životna priča

Film prati poslednjih sedam dana u životu kneza Mihaila:
„U flešbekovima se vraćamo na neke ključne stvari koje je on uradio kao što je predaja ključeva Beograda, izbacivanje turske vojske iz Srbije prvi put posle Kosovskog boja, njegov odnos sa ocem. Ne možete zaobići neke značajne događaje u životu kneza Mihaila, ali sama radnja se odvija poslednjih sedam dana njegovog života“.
© Sputnik / Marija JakovljevićMilorad Milinković
Milorad Milinković - Sputnik Srbija, 1920, 24.07.2023
Milorad Milinković
Do sada nije snimljen film o jednom od najznačajnijih srpskih vladara, a Milinković ukazuje na njegovu inspirativnu životnu priču:
„Kada su počeli da se snimaju filmovi kod nas, na vlasti je bila suparnička dinastija Karađorđević koja nije bila blagonaklona prema Obrenovićima. Posle su došli komunisti i tada je svaka dinastija postala nebitna, a ceo Mihailov politički i privatni život je veoma zanimljiv. Fascinantna je njegova borba za vlast kao i politička pozadina njegovog ubistva“.

Moderan i obrazovan državnik

Mihailo, drugi sin kneza Miloša i Ljubice Obrenović, dva puta je bio na čelu Srbije. Zbačen je sa vlasti 1842. u buni koju je vodio Toma Vučić Perišić, nakon čega je putovao Evropom i oženio se groficom Julijom Hunjadi.
Nakon što je na Svetoandrejskoj skupštini zbačen knez Aleksandar Karađorđević, Mihailo se vratio u Srbiju i po očevoj smrti 1860. godine po drugi put postao knez Srbije. Na presto se vratio kao zreo i obrazovan državnik.
„On je oslobodio Srbiju od Turaka. Sagradio je Narodno pozorište, reformisao vojsku i državu. Kao rezultat viševekovne propagande što suparničke dinastije, što komunističke vlasti, vladalo je mišljenje da je na srpskom dvoru 19. veka bila svinjarska dinastija, što apsolutno nije tačno. Mihailo je bio u kontaktu sa najvažnijim ličnostima tog doba, priman na drugim dvorovima kao i bilo koji evropski vladar. U Beograd je prvo stigao valcer pa deset godina kasnije ćevapi, ali to se zaboravlja. Bili smo kao bilo koja moderna evropska država u tom trenutku“, ističe Milinković.
© Foto : Ustupljeno SputnjikuScena iz filma i serije „Što se bore misli moje“
Scena iz TV serije „Što se bore misli moje“ - Sputnik Srbija, 1920, 24.07.2023
Scena iz filma i serije „Što se bore misli moje“
Sagovornik Sputnjika kaže da je Mihailo Obrenović najverovatnije ubijen zato što je pokušao da uradi ono što će 44 godine kasnije uraditi Karađorđevići:
„Napravio je čuveni Balkanski savez sa Grcima, Bugarima, Rumunima, Crnogorcima koji nije profunkcionisao baš zato što je ubijen i logično je očekivati da je to razlog za njegovo sklanjanje. Želeo je da uz pomoć tog saveza protera Turke sa Balkana i da te države budu samostalne. Ko zna šta bi bilo da je ostao živ“.

Nema Srbina koji će podići ruku na mene

Rukovodio se stavom da je zakon najviša volja u Srbiji i apsolutistički je vladao.
„Kao sa svakom vlašću, nekome se to sviđa, nekome ne, ali on je mnogo učinio za Srbiju. Upozoravali su ga da se sprema atentat na njega. Svi su mu pričali da se šalju novci za atentat, da je sve spremno, da ne sme sam da šeta po Košutnjaku. On je tvrdio – 'Nema Srbina koji će podići ruku na mene. Mene narod voli. Oslobodio sam ih od Turaka'. To je tačno, ali dosta naivno, ispostaviće se“, primećuje Milinković.
Bio je obrazovan čovek, pesnik i mecena srpskih književnika:
„Govorio je četiri-pet jezika. Poslednje reči su mu bile na francuskom jeziku. Dragan Mićanović ga igra i iskoristili smo njegovo odlično znanje engleskog jezika da u filmu i seriji govori sa engleskim konzulom. Mihailo je bio dovoljno obrazovan da je mogao to da radi“.

Što se bore misli moje

Napisao je i jednu od najlepših ljubavnih pesama 19. veka – „Što se bore misli moje“ koja je naslov filma:
„Ima jedna scena pred kraj, šeta sa Katarinom Konstantinović i ona mu pomene tu pesmu i on joj kaže – 'Ne bore se više. Pobedile su. Sada je sve u redu'. Ubrzo posle toga je ubijen. On je pokušavao da se razvede od Julije i oženi Katarinom, ali je imao problem sa crkvom jer su bili rod. Tako da imamo i ljubavnu priču. On je tu pesmu napisao u mladosti u izgnanstvu i nikada nije hteo da kaže kome je posvećena. Volele su ga žene, bio je romantičan, zaljubljive prirode. Izrazito lep, pesnik, govorio jezike i još vladar tako da je imao dosta ljubavnih avantura. Nije mu bilo milo što je kasnije Kornelije Stanković napravio muziku na njegove stihove i što se pevala po kafanama. Postala je hit“.
© Foto : Ustupljeno SputnjikuEkipa filma i TV serije „Što se bore misli moje“ na setu
Ekipa filma i TV serije „Što se bore misli moje“ na setu - Sputnik Srbija, 1920, 24.07.2023
Ekipa filma i TV serije „Što se bore misli moje“ na setu
Svaka dobra priča, naglašava Milinković, važno je da se ispriča, a navodi i dodatne razloge za ovu:
„Treba da se razreši mit o tome da smo bili svinjarska dinastija i o tom mraku Srbije19. veka. Posle Mihaiolovog ubistva Milivoje Petrović Blaznavac drži konferenciju za štampu i kaže - 'Ubice će biti oštro kažnjene. Sudbina ovih zlotvora će pokazati da u Srbiji niko više nikada neće moći da ubija njene najbolje ljude'. Zato je važno da se ova priča pogleda“.
Pored Dragana Mićanovića, u filmu igraju Nebojša Dugalić (Blaznavac), Jana Ivanović (Katarina Konstantinović), Nataša Ninković (Mihailova sestra od strica Anka Konstatinović), Miloš Timotijević (glavni policajac) i drugi.
Planirano je da film bude najpre prikazan u avgustu na Filmskim susretima u Nišu, a potom organizovana bioskopska premijera 21. septembra, pet dana nakon obeležavanja 200 godina od rođenja kneza Mihaila Obrenovića.
Dragan Mićanović kao knez Mihailo - Sputnik Srbija, 1920, 08.06.2022
KULTURA
Kako su Turci potisnuti na jug Srbije: Poslednjih sedam dana kneza Mihaila - pred vama
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala