https://lat.sputnikportal.rs/20230703/snimljen-cudan-predmet-da-li-je-dzinovska-krofna-nastala-na-marsu-ili-je-stigla-iz-svemira-foto-1158006698.html
Snimljen čudan predmet: Da li je džinovska „krofna“ nastala na Marsu ili je stigla iz svemira /foto/
Snimljen čudan predmet: Da li je džinovska „krofna“ nastala na Marsu ili je stigla iz svemira /foto/
Sputnik Srbija
Neobičan predmet snimljen je na Marsu – kamera rovera „Istrajnost (Perseverance)“ uslikala je džinovsku stenu u obliku krofne. 03.07.2023, Sputnik Srbija
2023-07-03T23:00+0200
2023-07-03T23:00+0200
2023-07-03T23:00+0200
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
društvo
mars
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/02/1147190652_0:448:2049:1600_1920x0_80_0_0_01716322c0c18858965888c55e4572bf.png
Neobičan predmet snimljene je u krateru Jezero, na severnoj hemisferi Marsa uz pomoć uređaja Remote Microscopic Imager (RMI), koji je deo tzv „superkamere“. Nalazio se na udaljenosti od oko 100 metara od rovera, a snimak je nastao 22. juna ove godine.Stene neobičnog oblika uobičajene su na Marsu i rezultat su dugog perioda erozije, a budući da na Marsu nema vode, glavni uzrok erozije su vetar i peščane oluje, piše „Sajens alert“.Lokalne oluje događaju se na Marsu relativno često, ali na svakih nekoliko marsovskih godina (a jedna marsovska godina gotovo je dvostruko duža od Zemljine i traje 687 dana), Crvenu planetu zahvati globalna peščana oluja. Ona zahvata celu površinu planete i može da traje mesecima.Ova „krofnasta“ stena najverovatnije je posledica erozije nastale, između ostalog, i usled takvih oluja. Erozija je, prema mišljenju naučnika NASA, najveći uticaj imala u centru stene ili veće grupacije stena zbog čega se i stvorio „otvor“ u najvećoj.SETI institut je sugerisao kako je moguće da se radi o velikom meteoritu unutar manjih meteorita“.Inače, zahvaljujući retkoj Marsovoj atmosferi, meteoriti i njihovi ostaci, te krateri na površini, bolje su očuvani nego na Zemlji.
https://lat.sputnikportal.rs/20230424/kina-objavila-prvu-globalnu-mapu-marsa-u-boji-foto-1154658468.html
https://lat.sputnikportal.rs/20230222/neobicna-dnk-pronadjena-u-pustinji-atakama-kljuc-za-otkrice-ima-li-zivota-na-marsu-1151359891.html
https://lat.sputnikportal.rs/20230308/nesvakidasnja-svetlost-snimljena-prvi-put-na-marsu-probila-se-kroz-oblak-od-leda-foto-1152083410.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2023
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/02/1147190652_0:256:2049:1792_1920x0_80_0_0_693826d4be6f104a3ab1d0ecdbe235ed.pngSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, društvo, mars
nauka i tehnologija, društvo, mars
Snimljen čudan predmet: Da li je džinovska „krofna“ nastala na Marsu ili je stigla iz svemira /foto/
Neobičan predmet snimljen je na Marsu – kamera rovera „Istrajnost (Perseverance)“ uslikala je džinovsku stenu u obliku krofne.
Neobičan predmet snimljene je u krateru Jezero, na severnoj hemisferi Marsa uz pomoć uređaja Remote Microscopic Imager (RMI), koji je deo tzv „superkamere“. Nalazio se na udaljenosti od oko 100 metara od rovera, a snimak je nastao 22. juna ove godine.
Stene neobičnog oblika uobičajene su na Marsu i rezultat su dugog perioda erozije, a budući da na Marsu nema vode, glavni uzrok erozije su vetar i peščane oluje,
piše „Sajens alert“.
Lokalne oluje događaju se na Marsu relativno često, ali na svakih nekoliko marsovskih godina (a jedna marsovska godina gotovo je dvostruko duža od Zemljine i traje 687 dana), Crvenu planetu zahvati globalna peščana oluja. Ona zahvata celu površinu planete i može da traje mesecima.
Ova „krofnasta“ stena najverovatnije je posledica erozije nastale, između ostalog, i usled takvih oluja. Erozija je, prema mišljenju naučnika NASA, najveći uticaj imala u centru stene ili veće grupacije stena zbog čega se i stvorio „otvor“ u najvećoj.
SETI institut je sugerisao kako je moguće da se radi o velikom meteoritu unutar manjih meteorita“.
Inače, zahvaljujući retkoj Marsovoj atmosferi, meteoriti i njihovi ostaci, te krateri na površini, bolje su očuvani nego na Zemlji.