- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Šta se krije iza varnica između Albanije i Grčke

© AP PhotoGrčka zastava
Grčka zastava  - Sputnik Srbija, 1920, 15.05.2023
Pratite nas
Hapšenjem političkog prvaka grčke manjine u Albaniji, Dionisiosa Fredija Belerisa, vlada premijera Edija Rame želi da pošalje dve poruke. Prva je upućena albanskoj opoziciji i glasi da je samo on albanski lider koji može da radi šta hoće. Druga je upućena Grčkoj i glasi da Rama može da koristi grčku manjinu u Albaniji u sporovima sa Atinom.
Ovako atinski novinar Spiros Sideris komentariše hapšenje Dionisiosa Fredija Belerisa, političkog lidera grčke nacionalne manjine u Albaniji. Podsećamo, Beleris, kandidat za gradonačelnika grada Himare, na jonskoj obali Albanije, uhapšen je u predvečerje lokalnih izbora u Albaniji pod optužbom da je kupovao glasove.

Odnosi Grčke sa Albanijom kao i sa Turskom

Belerisovo hapšenje izazvalo je oštru reakciju zvanične Atine. Grčki premijer Kirjakos Micotakis izjavio je da se ne miri sa hapšenjem Belerisa, kao i da se „Albanija ne kreće evropskim putem“. Sa druge strane, albansko ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Grčku za mešanje u unutrašnja pitanja.
Prema Siderisovim rečima, žestoka reakcija Atine dolazi nakon što su Micotakis i Rama pokušali da reše neka od otvorenih pitanja između dve države. Otvorene su zajedničke ekonomske zone i počelo je rešavanje pitanja granica.
Na pitanje, kako će se odnosi između dve zemlje razvijati sada, kada su Belerisovim hapšenjem narušeni, naš sagovornik odgovara da moramo da sačekamo da izbori u Grčkoj, zakazani za 25. maj, budu održani.
„Grčki izbori mogu da donesu novu vladu ili period bez vlade. Tako da grčko-albanski odnosi mogu da postanu i tema u kampanji ukoliko izbori budu morali da budu ponovljeni. A dijalog između Atine i Tirane imaćemo nakon izbora. Moje mišljenje je da Edi Rama ne želi da olako da grčko-albanskim odnosima priliku da se razvijaju. Sa druge strane, u Grčkoj, mnogi građani zbog nacionalnih osećanja ne žele bilo kakve razgovore sa Albanijom“, objašnjava Sideris.
Odnosi sa Albanijom slični su kao i odnosi Grčke sa Turskom, dodaje Sideris, tako da bi za normalizaciju odnosa trebalo sačekati izbore koji će, kako kaže, dati jasniju sliku.

Čast je glasati za onoga koga progone vlasti

Iako se nalazi u pritvoru, Beleris je pobedio i, sa razlikom od dvadesetak glasova, postao gradonačelnik Himare. U ovom trenutku, ni albanske vlasti nemaju mnogo manevarskog prostora za reakciju i moraju da čekaju, smatra Sideris.
„Oni su svojim potezom praktično primorali pripadnike grčke manjine da glasaju za Belerisa. Jer, ako razumete, kao Grku čast vam je da podržite osobu koja ima probleme sa albanskim vlastima. Još je rano za reakciju albanskih vlasti, ali verujem da će učiniti sve što je u njihovoj moći, da ponovo broje glasove ili da pronađu neku nepravilnost kako Fredi Beleris ne bi bio gradonačelnik Himare“, smatra on.
Beleris se iz pritvora obratio biračima, koji su njegovu pobedu proslavili žurkom na plaži Himare, putem društvenih mreža rečima da je na izborima pobedila demokratija i da nema pobednika i poraženih.
Belerisov advokat tvrdi da se radi o „izmišljenim političkim optužbama“, kao i da kupovina glasova nije dokazana.
„Ovo je politička konstrukcija. Tokom govora tužioca nije dokazano postojanje spiskova (potkupljenih birača). U trenutku hapšenja, Beleris je izlazio iz kafeterije i način njegovog hapšenja navodi na pomisao da je cilj bio da se nešto pronađe kod njega. Ispostavilo se da ništa nije nađeno. Izborni proces nije pogođen, naprotiv, ojačan je“, rekao je Belerisov advokat Geni Đizari.
Sam Beleris je u sudnici izjavio da nema nikakve veze sa optužbom, da sa pre hapšenja sreo sa rođakom, kao i da nije imao novca da kupuje glasove.

Decenije zategnutih odnosa

Tokom perioda Hladnog rata, grčko-albanski odnosi bili su zategnuti do te mere da je na granici dve države decenijama vladalo ratno stanje. Grčke vlasti optuživale su režim tadašnjeg albanskog diktatora Envera Hodže za kršenje prava grčke manjine, dok je Albanija optuživala Grčku za teritorijalne pretenzije.
Nakon pada Gvozdene zavese, odnosi su se poboljšali, ali su i dalje, kao što se vidi, pod tenzijom. Međutim, grčka manjina, kao uostalom i sve druge manjine u Albaniji, pod stalnim je tenzijama zbog krutih albanskih zakona i nepriznavanja manjinskih prava.
Beleris pripada Demokratskoj uniji grčke manjine – Omonoja, društvenoj, političkoj i kulturnoj organizaciji albanskih Grka, osnovanoj 1991, koja je sve vreme postojanja na nišanu albanskih vlasti. Iako je učestvovala na izborima za albansku ustavotvornu skupštinu u godini kada je osnovana, naredne godine zabranjeno joj je da učestvuje na izborima zbog zakona koji je zabranjivao formiranje partija na etničkoj, verskoj ili regionalnoj osnovi.
Dve godine kasnije, u avgustu 1994, šestorica istaknutih predstavnika Omonoje osuđeni su na između šest i osam godina zatvora pod optužbom za izdaju, na šta je reagovala zvanična Atina, blokirajući pomoć EU Albaniji i proterujući 115.000 ilegalnih albanskih imigranata.
Albanija je tada stavljena na stub srama zbog proceduralnih grešaka tokom suđenja, ako i zbog torture zatočenika. Ipak, Grčka je delimično odmrzla pomoć EU Tirani kada je Albanija oslobodila dvojicu zatvorenika, a kazne ostalima su smanjene.
Idući spor izbio je 2011, kada je albanska vlada najavila da će sprovesti prvi popis u istoriji koji će tačno odgovoriti na pitanje koliko pripadnika manjina živi u Albaniji. Međutim, tadašnji režim odmah potom uveo je kaznu od 1000 američkih dolara za svakoga ko se o nacionalnosti izjasni drugačije od onoga što mu piše u krštenici, čak i ako je ovaj dokument izdat pre 1989, kada je manjinski status bio ograničen samo na 99 sela uz granicu sa Grčkom. Uz to, albanska vlada uvela je dodatnu meru krivičnog gonjenja svakoga ko odbije da se izjasni o nacionalnoj pripadnosti.
Za grčku stranu, ovo je bio pokušaj zastrašivanja pripadnika manjina da se izjasne kao Albanci, a pripadnici Omonoje su, zbog nepravilnosti u popisnoj proceduri zatražili da se popis ponovi. Na ponovljenom popisu prebrojano je 256.825 pripadnika grčke manjine, što je u tom trenutku činilo oko deset odsto ukupnog stanovništva Albanije. Polovina od popisanih imala je stalno boravište u Grčkoj, ali je održavala tesne veze sa zavičajem.
Poslednji incident, koji je prethodio Belerisovom hapšenju, dogodio se 2012, kada je predsednik Omonoje u gradu Korči, Naum Disios, uhapšen zbog podizanja spomenika poginulim u Drugom svetskom ratu u selu Boboštica. Međutim, ova kazna je, pod pritiskom, ukinuta.
Grčka zastava - Sputnik Srbija, 1920, 14.05.2023
SVET
Otvoren front Grčke i Albanije: Atina preti blokadom evropskog puta, Tirana uzvraća
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala