- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Bajdenov virtuelni samit: Zašto ”demokratija ne može da se jede” /video/

© AP Photo / Patrick SemanskyDžozef Bajden
Džozef Bajden - Sputnik Srbija, 1920, 01.04.2023
Pratite nas
Ako je osiromašeni uranijum, kao karakterističan izraz demokratije zapadnog tipa i poretka zasnovanog na (njihovim) pravilima, pojava kancerogena kao što na žalost znamo da jeste jer smo je osetili i na sopstvenoj koži, znači li to da Samit za demokratiju, koga po drugi put organizuje režim Džoa Bajdena, predstavlja svojevrsnu epidemiološku bombu?
U izvesnom smislu, odgovor je potvrdan. S tim što je već i prvi Samit za demokratiju, održan pre dve godine, pokazao da ostatak sveta, sve i ako se povinovao pozivu da mu prisustvuje, stiče sve snažniji imunitet u odnosu na ovaj vid zaraze.

Mreža protiv Rusije i Kine

O tome, uostalom, jasno svedoči čak i ”Glas Amerike” koji, najavljujući trodnevni virtuelni Samit za demokratiju od utorka do četvrtka ove nedelje – kakav samit takva i demokratija, sve je to samo virtuelno, naime, nije stvarno – priznaje kakva mu je prava svrha, to jest, meta: ”Bajden širi mrežu na novom Samitu za demokratiju dok rastu brige oko Rusije i Kine. Drugim samitom Sjedinjene Države odlučno ciljaju ostatak sveta, dok Rusija napada Ukrajinu a Kina pokreće diplomatsku ofanzivu, u potrazi za ujedinjenim frontom protiv autokratija.”
Doduše, podsetiće ih diskretno putem ”Blumberga” Hakainde Hičilema, predsednik Zambije koga su pozvali da im bude jedan od predsedavajućih skupa, ”demokratija ne može da se jede”; svojevremeno nam je, nasuprot tome, kao što je poznato, preporučivano da se ”patriotizam ne sipa u traktore”, eto kako se vremena menjaju.
Hičilema iz Zambije, inače, upozorava i da dugovi ugrožavaju njegovu zemlju i da MMF, osim što konstatuje da je to problem, ne može ili neće da učini mnogo šta da bi taj problem rešio, dok portal ”Blumberg” otkriva da Kina sad postaje ”najveći svetski poverilac ekonomija u razvoju” i glavni spasilac zemalja koje upadnu u dužničku krizu. A nije nevažan detalj ni to što je citirani predsednik Zambije pre nekoliko dana proveo dva i po sata u razgovoru s ruskim ambasadorom u toj zemlji Azimom Jarahmedovim.

Dva otpadnika

Tek, pohvaliće se Amerikanci putem ”Glasa Amerike” da je ove godine na samit pozvan 121 svetski lider – osam više nego 2021. – dok je magazin ”Forin polisi” prvi ukazao da na ovaj samit, kao i na prethodni, nisu pozvane američke NATO saveznice Turska i Mađarska, što je ”odraz rastuće brige zbog razmera demokratskog nazadovanja” ove dve zemlje. Ovaj potez, komentariše ”Forin polisi”, ”verovatno će još i više raspaliti tenzije između Vašingtona i dva NATO saveznika, i uz to povećati distancu između ostatka NATO-a i Evropske unije i ova dva otpadnika”.
Razume se, nije moguće ne uočiti da je poprilično neobičan ovaj vid demokratije u kojoj je dozvoljeno samo jedno mišljenje – drugim rečima, nije li baš to ta autokratija za koju Amerika optužuje svoje protivnike u skladu s poznatom metodom drž’te lopova – no, važnije od toga, zanimljiva je ovde istorijska perspektiva koju nam pružaju dve godine protekle između dva Bajdenova samita. U najkraćem, sve što se u međuvremenu dogodilo pokazalo je da onaj Bajdenov ukor iz 2021. nije mnogo uticao na premijera Mađarske Viktora Orbana i predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, pa su zato sad morali da ih opomenu ponovo. Sigurno će ih to mnogo potresti, kao što ih je potreslo i pre dve godine.

Pretnja USAID-a

S tim što Orban nikako ne sme da zanemari pretnju koja mu se nedavno u Budimpešti pojavila u obliku Samante Pauer, šefice USAID-a koja je u Mađarskoj ponovo pokrenula tu organizaciju i, po ustaljenoj šemi, odmah se sastala s predstavnicima civilnog društva, nevladinih organizacija s platnog spiska Vlade Sjedinjenih Država i nezavisnih medija koji su nezavisni taman koliko je i demokratija sistem u kome sme da bude samo ono što ta Vlada Sjedinjenih Država odobri.
Naravno, Samanta Pauer je ujedno i među organizatorima Bajdenovog Samita za demokratiju koji je – i to se podrazumeva, nisu mnogo inventivni – započeo sesijom izražavanja podrške Ukrajini.
Reči su, međutim, samo to – reči – i ta neprijatna okolnost da postoji vratoloman raskorak između verbalnih deklaracija i konkretnih akcija postaje sve očiglednija čak i na samom Zapadu.

Štapovi i šargarepa

Pa tako uticajni magazin ”Forin afers” poručuje da ”Americi nije potreban još jedan Samit za demokratiju. Potreban joj je plan za suprotstavljanje autokratiji.” I to tako što bi se uspostavio nekakav ”mehanizam nadzora”, uz ”odbranu demokratije u inostranstvu” uspostavljenu kao ”glavni spoljnopolitički prioritet”, ukratko, još više intervencionizma zbog koga se Amerika i smučila velikom delu planete.
Štaviše, ”previše šargarepa, premalo štapova”, kritikuje dosadašnji pristup Vašingtona ovo glasilo američke spoljnopolitičke elite, a na upadljivo istom tragu i londonski ”Gardijan”, koji nema prigovora na osiromašeni uranijum jer ga koriste samo Amerika i njeni britanski saveznici, poručuje da je ”svetu i dalje potreban policajac. Nadajmo se da SAD neće odustati od tog posla.” Koliko jedna policijska država može da bude demokratska, jasno je i bez mnogo obrazlaganja.
Najzad, u komentaru uredništva i ”Vašington post” opominje da bi ”bolje bilo da su Amerika i njeni demokratski saveznici spremni da uzvrate” na ”sve jači savez dva njena najveća strateška i vojna rivala, koji ima potencijal da promeni globalni poredak onako sveobuhvatno kako su to same Sjedinjene Države učinile pre pola veka.”
Može li Amerika da zaustavi tekuću promenu globalnog poretka koju je napokon i samo počela da primećuje? Mogu li štapovi umesto šargarepa i policijski pendreci da joj pomognu u tome? I čemu uopšte treba da posluži drugi Bajdenov Samit za demokratiju?
Može li Amerika da zaustavi tekuću promenu globalnog poretka koju je napokon i samo počela da primećuje? Mogu li štapovi umesto šargarepa i policijski pendreci da joj pomognu u tome? I čemu uopšte treba da posluži drugi Bajdenov Samit za demokratiju?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili politikolog Aleksandar Pavić i profesor međunarodnih odnosa i geopolitike Srđan Perišić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala