- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Iz Petrograda u Moskvu: Kako je preseljena prestonica Rusije

© SputnikVid s Ivanovskoй kolokolьni na Moskvu-reku u sten Kremlя, 1890 god
Vid s Ivanovskoй kolokolьni na Moskvu-reku u sten Kremlя, 1890 god - Sputnik Srbija, 1920, 26.03.2023
Pratite nas
Pre 105 godina na vanrednom četvrtom Sveruskom kongresu Sovjeta doneta je odluka o prenošenju prestonice Ruske Socijalističke Federativne Sovjetske Republike iz Petrograda u Moskvu. Odluka je doneta iz brojnih razloga: blizine Petrograda granici, opasnosti od nemačke ofanzive, složene logistike dopremanja prehrambenih proizvoda.
Organizacija prenošenja organa uprave vođena je u uslovima stroge tajnosti, pošto je rukovodstvo strahovalo od diverzija političkih oponenata.
Kako navode istoričari, preseljenje prestonice bilo je potpuno opravdano. Ono je učvrstilo položaj sovjetske vlasti i poboljšalo komunikaciju političkog centra zemlje s regionima.
© Sputnik / Uđi u bazu fotografijaPervomaйskiй subbotnik na territorii moskovskogo Kremlя. Moskva, 1918 god
Pervomaйskiй subbotnik na territorii moskovskogo Kremlя. Moskva, 1918 god - Sputnik Srbija, 1920, 22.03.2023
Pervomaйskiй subbotnik na territorii moskovskogo Kremlя. Moskva, 1918 god

Ideja prenošenja prestonice

Moskva, koja je vekovima bila glavni politikčki centar ruske države, izgubila je status prestonice 1712. godine, odlukom cara Petra Prvog. Prestonica je preneta u Sankt Peterburg, izgrađen na teritoriji koju je Petar Prvi izvojevao u ratu sa Šveđanima.
Posle smrti ruskog imperatora politički centar zemlje donekle se vratio u Moskvu, u koju se 1728. preselio dvor Petra Drugog. Ipak, mladi car je uskoro umro, a nova carica Ana Jovanovna je vratila politički centar Rusije u grad na Nevi.
Usled Napoleonovog pohoda 1812. godine car Aleksandar Prvi razmatrao je mogućnost da se vladine institucije iz Sankt Peterburga prebace u Kazanj, ali se od toga odustalo nakon uspešnih dejstava ruske armije.
Prema rečima istoričara, poslednji ruski imperator Nikolaj Drugi je veoma voleo Moskvu. Nije poznato da li je nameravao da preseli prestonicu, ali je pred početak Prvog svetskog rata naredio da se u Moskvu prenesu dragocenosti, uključujući imperatorske regalije.
„Početkom 20. veka ideja o prenošenju prestonice Ruske imperije u Moskvu imponovala je tradicionalistima“, kaže u razgovoru za RT profesor Moskovskog državnog pedagoškog univerziteta Dmitrij Čurakov.
O preseljenju u Moskvu su 1917. godine ozbiljno razmišljali članovi Privremene vlade, ali nisu uspeli da realizuju tu ideju u praksi.
Pitanje prenosa prestonice naglo je aktuelizovano ubrzo nakon dolaska boljševika na vlast u Rusiji.
„Za prenos prestonice iz Petrograda u Moskvu postojao je čitav kompleks razloga. Kao prvo, složena međunarodna situacija i ratna opasnost. Petrograd je bio na samo nekoliko desetina kilometara od granice s Finskom, gde su jake pozicije imali belofinci. Pored toga, postojala je realna opasnost da nemačka vojska krene na Petrograd. Kao drugo, usled logističkih problema u gradu se naglo pogoršala prehrambena situacija, a to je izazvalo socijalnu nestabilnost. Kao treće, u Petrogradu je nastala vrlo složena kriminogena situacija“, objašnjava profesor Moskovskog državnog pedagoškog univertiteta Vitalij Zaharov u razgovoru za RT.
© Sputnik / Uđi u bazu fotografijaSovetskiй partiйnый i gosudarstvennый deяtelь, doktor istoričeskih nauk Vladimir Dmitrievič Bonč-Bruevič v rabočem kabinete, 1918 god
Sovetskiй partiйnый i gosudarstvennый deяtelь, doktor istoričeskih nauk  Vladimir Dmitrievič Bonč-Bruevič v rabočem kabinete, 1918 god - Sputnik Srbija, 1920, 22.03.2023
Sovetskiй partiйnый i gosudarstvennый deяtelь, doktor istoričeskih nauk Vladimir Dmitrievič Bonč-Bruevič v rabočem kabinete, 1918 god
Prema rečima istoričara, tačan datum kada je lider boljševika Vladimir Lenjin doneo odluku o prenosu organa republičke vlasti u Moskvu nije poznat. Praktična priprema za preseljenje krenula je početkom marta 1918. godine.
Organizaciona pitanja u vezi s prenosom sovjetskih organa vlasti u Moskvu bila su poverena Vladimiru Bonč-Brujeviču, povereniku Sovjetskog narodnog komesarijata. Prenos je pripreman u uslovima najstrože tajnosti.

Kontinuitet državnog razvoja

Za mesto polaska članova vlade Bonč-Brujevič je izabrao stanicu Cvetočnu, koja se nalazila na spojnom fabričkom koloseku iza Moskovske isturene stanice. Ona se obično koristila za prebacivanje teretnih vagona i nije trebalo da privlači pažnju lica koja su potencijalno opasna za sovjetsko rukovodstvo.
Bonč-Brujevič je preko čoveka od poverenja i izvršnom komitetu železnice tajno dobio četiri vagona i poslao ih na Cvetočnu. Među putnicima su bila 92 čoveka, zajedno s telohraniteljima, letonskim strelcima naoružanim mitraljezima. Putničku brigadu su činili ljudi lojalni novoj vladi, koji su umeli da čuvaju tajnu.
Devetog marta na sporednim putevima Nikolajevske železničke stanice bila su pripremljena dva kurirska voza, koja su bila namenjena za prelazak saradnika komesarijata.
Već narednog dana u novinama „Izvestija“ objavljeno je saopštenje da Sovjetski narodni komesarijat navodno planira da se preseli u Moskvu sledeće večeri. To je bila namerna dezinformacija koja je poslužila svrsi. Kako se kasnije saznalo, 11. marta protivnici boljševika su organizovali eksploziju na stanici Obuhovo.
Desetog marta uveče Lenjin se zajedno sa ženom Nadeždom Krupskom, sestrom Marijom i Bonč-Brujevičem uputio automobilom iz Smoljnog ka Cvetočnoj. Voz je trebalo da krene u 22.00 sata.
Voz kojim je putovao Lenjin išao je ka Moskvi između dva kurirska voza, koji su prevozili saradnike komesarijata. Bez obzira na svu predostrožnost uskoro je došlo do vanredne situacije. Ispred železničke kompozicije u kojoj su bili članovi vlade s jednog od bočnih puteva izašao je teretni voz, koji je imao i vagone sa spavaćim kolima. U njemu su Petrograd napuštali mornari koji su samovoljno odustali od službe. Prema rečima istoričara, među tim mornarima je vladalo anarhističko raspoloženje i bili su dobro naoružani.
Bonč-Brujevič je telegrafom preneo načelniku stanice Mala Višera naređenje da zadrži voz s mornarima. U opisu daljih događaja postoje neslaganja. Prema memoarima Bonč-Brujeviča, situacija je mirno razrešena. Ipak, postoje i uspomene železničara koji tvrde da su naoružani mornari saznali da se približava voz sa članovima vlade i da su planirali da ga napadnu. Tek posle žestokog otpora saradnika stanice i letinskih strelaca koji su na platformu izašli s mitraljezima, mornari su položili oružje.
Voz sa članovima vlade je u Moskvu stigao 11. marta ujutru. Lenjin je sa ženom privremeno odseo u hotelu „Nacional“.
Prema rečima istoričara, boljševici su razmatrali nekoliko varijanti za preseljenje vlade, da bi se na kraju odlučili za Kremlj.
„Od sada je Moskva prestonica Sovjetske Rusije. Tamo gde je stara Rusija nekada učvršćivala svoju veličini podiže glavu Rusija mlada i nova. Moskva i Peterburg su u celoj Rusiji. Kontinuitet našeg državnog razvoja nije prekinut. To je sve ona ista Rusija koja je dala signal svetskom oslobođenju radnika“, pisalo je posle preseljenja Sovjetskog narodnog komesarijata u Moskvu u listu „Izvestija VCIK (Sveruski centralni izvršni komitet)“.
Šesnaestog marta 1918. godine četvrti Sveruski kongres Sovjeta zvanično je usvojio uredbu o prenosu prestonice iz Petrograda u Moskvu.
„U uslovima krize koju preživljava ruska revolucija u ovom trenutku, položaj Petrograda kao prestonice se naglo izmenio. Imajući to u vidu kongres utvrđuje da će dok ti uslovi ne budu promenjeni prestonica Ruske Socijalističke Federativne Sovjetske Republike privremeno biti preneta iz Petrograda u Moskvu“, bilo je navedeno u dokumentu.
Lenjin je u svom kabinetu u Kremlju počeo da radi 19. marta. Prema rečima Dmitrija Čurakova, prelazak je u velikoj meri uprostio upravljanje ekonomskom infrastrukturom, kao i zemljom u celini, jer je Moskva imala mnogo bolju saobraćajnu mrežu od Petrograda.
© Sputnik / David Sholomovich / Uđi u bazu fotografijaKabinet V.I. Lenina v Kremle
Kabinet V.I. Lenina v Kremle - Sputnik Srbija, 1920, 22.03.2023
Kabinet V.I. Lenina v Kremle
Moskva je nekoliko godina formalno smatrana privremenom prestonicom. Tek u decembru 1922. godine, posle sporazuma o formiranju Sovjetskog Saveza ona je dobila trajan prestonički status.
Kako navode istoričari, preseljenje je uklonilo opasnost od direktne okupacije prestonice, stabilizovao je položaj sovjetske vlasti i poboljšalo komunikaciju s ruskim regionima.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala