- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Putin i Tramp na sudu Zapada: Karla del Ponte, Džordž Soroš i slepa međunarodna pravda /video/

CC0 / Unsplash/ Tingey Injury Law Firm / Statua boginje pravde Justicije
Statua boginje pravde Justicije - Sputnik Srbija, 1920, 25.03.2023
Pratite nas
Svojevremeno je Teodor Meron, predsednik Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju, američkim diplomatama na uvid i odobrenje davao svoje izveštaje pre nego što će ih podneti Savetu bezbednosti. Bio je njihov ”zaštićeni izvor”, to jest, doušnik, čije su ”inicijative, brige i prioriteti usklađeni sa razmišljanjem Vlade Sjedinjenih Američkih Država”.
A istu vrstu odnosa s njima je negovala i dugogodišnja glavna tužiteljka tog suda Karla del Ponte, otkrila je, kao i slučaj Teodora Merona, poverljiva prepiska američkih diplomata koju je javnom učinio ”Vikiliks” Džulijana Asanža.

Tužilac i terorista

I nema mnogo osnova za sumnju da je i sada išta drugačije u pogledu te relacije između briga i prioriteta Vlade SAD i stalnog Međunarodnog krivičnog tribunala, čije je sedište takođe u Hagu a sada bi da hapsi predsednika Rusije Vladimira Putina.
Uostalom, glavni tužilac ovog Tribunala, Britanac Karim Ahmad Kan, bio je saradnik spomenute Karle del Ponte u Haškom tribunalu za bivšu Jugoslaviju. A posle se istakao i kao glavni pravni savetnik Fatmira Ljimaja, jednog od vođa terorističke OVK koja je prestala da bude teroristička kada su Amerikanci s njom uspostavili institucionalnu saradnju da bi izvršili agresiju na našu zemlju.
Nije nevažan ni podatak da su 9 od 10 najvećih finansijera ovog suda američki saveznici koji su odreda Rusiji uveli sankcije, počev od Japana i Nemačke – valjda zbog iskustva iz Tokija i Nirnberga posle Drugog svetskog rata – a za njima i Francuska, naravno Velika Britanija, tu su negde i Kanada i Australija.

Zakon o invaziji Haga

Amerika je sa ovog spiska finansijera formalno odsutna, opravdano, ne samo zato što Tribunalu nije pristupila već je povrh toga, pre nezakonite invazije Iraka koji je ničim nije ugrožavao, pre dve decenije preventivno donela i takozvani Zakon o invaziji Haga da izričito zabrani da se bilo kojem američkom vojniku ili političaru sudi pred međunarodnim tribunalima, uz citiranu pretnju upotrebe sile.
Da bi pre tri godine čak uveli i sankcije tadašnjoj glavnoj tužiteljki iz Gambije, Fatu Bensudi, i nekolicini drugih zvaničnika kada su se drznuli da najave istragu američkih ratnih zločina u Avganistanu.
Američki državni tužilac Vilijam Bar tada je optužio sud da je izložen manipulacijama stranih sila ”poput Rusije” – zabavan slučaj projekcije – a državni sekretar Majk Pompeo čitav je nesuđeni pokušaj suđenja američkim zločincima nazvao ”neverovatnom akcijom jedne neupadljive političke institucije koja se maskira kao pravno telo”.

Vitez Toni Bler

Pa je, shodno takvim preporukama, sankcionisana tužiteljka iz Gambije i zamenjena Britancem koji mnogo bolje razume zarad kakvih je akcija doveden da tu neupadljivu političku instituciju učini mnogo upadljivijom. I dopadljivijom za svoje finansijere.
S tim u vezi, da ne preostane bilo kakva zabuna u pogledu izvora finansija i izbora sudskih prioriteta, tri dana nakon što je izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina tužilac Kan je u Londonu od britanskog ministra pravde Dominika Raba dobio obećanje dodatne finansijske pomoći od preko četiri miliona funti. Te je spremno najavio nastavio antiruske istrage.
A nije zgoreg podsetiti ni da je taj ministar Rab u Hagu u ime vlade Tonija Blera sarađivao s Karlom del Ponte i Teodorom Meronom. Pa je i branio Tonija Blera od zahteva Slobodana Miloševića da svedoči na njegovom suđenju. Posle je, kao što je poznato, Toni Bler za svoje zločine nagrađen titulom viteza.
I inače je to, naravno, jedan potpuno perverzan svet – taj njihov ”poredak zasnovan na pravilima” – u kome je Vladimir Putin kriv što je spasavao decu jer je Madlen Olbrajt nevina zato što ih je ubijala – pola miliona dece u Iraku, sama je o svojoj odgovornosti javno govorila i rekla da joj nije žao – pa je u skladu s tim normalno i što nema predsednika Amerike protiv koga je pokrenut krivični postupak zbog ratova koje je pokrenuo.

Sabotiranje rata

Ali se zato vodi krivični postupak protiv jedinog živog predsednika Amerike koji nije pokrenuo ni jedan rat, protiv Donalda Trampa, koji uz to – upozorava bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen – preti i da ”sabotira rat” protiv Rusije u Ukrajini dospe li ponovo u Belu kuću.
Da bi se sprečila takva nepoželjna perspektiva mira umesto rata Trampu se sad preti hapšenjem, doduše, pod izgovorom porno zvezde Stormi Danijels kojoj je Tramp platio da ćuti zato što jeste ili nije imao aferu s njom. Što nije kažnjivo zakonom, baš kao ni plaćanje za ćutanje o tom škakljivom pitanju, ali se okolnost da je uplata izvršena u vreme predizborne kampanje, a to nije prijavljeno kao Trampov predizborni trošak, sad koristi za pokretanje krivičnog postupka uz pretnju zatvorske kazne.
Uzgred, zbog mnogo ozbiljnijeg prekršaja u finansiranju kampanje, Hilari Klinton prošle godine samo je platila novčanu kaznu.
Sam Tramp je čak bio ubeđen da će mu ovog utorka biti stavljene lisice na ruke, a njegove pristalice, javio je ”Njuzvik”, bile su pripravne za protest u vidu ”juriša na banke” i masovnog povlačenja novca s računa koje bi i dodatno ugrozilo već ugroženi finansijski sistem u SAD. Pa mediji sad javljaju da je sve odloženo do sledeće nedelje, i tek ćemo da vidimo šta će biti.
”Moramo u potpunosti da rasturimo čitav globalistički establišment koji nas neprestano uvlači u beskonačne ratove (…) i u sukob s Rusijom na osnovu laži da Rusija predstavlja najveću pretnju”, poručuje Tramp za to vreme.
Inače, okružni tužilac iz Njujorka koji bi da uhapsi Trampa, Alvin Breg, izabran je uz podršku Džordža Soroša. Džordž Soroš je 2007. odlikovao Karlu del Ponte za njene zasluge. Krug je zatvoren, linije podele su očigledne.
Ko, i zašto, hoće da uhapsi Vladimira Putina i Donalda Trampa? Kakve posledice ove namere mogu da izazovu? I da li je i međunarodna pravda spora ali dostižna, ili je samo slepa?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili novinar i sociolog Slobodan Reljić i advokat Goran Petronijević.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala