https://lat.sputnikportal.rs/20230312/zasto-je-u-srbiji-tesko-da-se-utvrdi-ko-je-zaista-socijalno-ugroze-video-1152266806.html
Zašto je u Srbiji teško da se utvrdi ko je zaista socijalno ugrožen /video/
Zašto je u Srbiji teško da se utvrdi ko je zaista socijalno ugrožen /video/
Sputnik Srbija
Sve je teže odrediti ko živi na ivici siromaštva i razdvojiti one kojima država treba i mora da pomogne od onih koji to pravo zlonamerno žele da iskoriste... 12.03.2023, Sputnik Srbija
2023-03-12T14:01+0100
2023-03-12T14:01+0100
2023-03-13T11:16+0100
društvo
srbija – društvo
energija sputnjika
analize i mišljenja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/08/12/1141233964_0:153:3099:1896_1920x0_80_0_0_c0be782f847271085c22d152077c05a6.jpg
Gost „Energije Sputnjika“ dr Petar Đukić, redovni profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta i član Naučnog društva Srbije govorio je o primeni i manjkavosti donetog zakona o socijalnim kartama.Socijalna karta, objašnjava Đukić, predstavlja jedinstven registar s podacima o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca, o pravima socijalne zaštite koje pojedinac koristi ili je koristio kao i podatke o službenim licima koja su odlučivala o njegovim pravima.Kada je reč o socijalno-ekonomskom statusu, on se odnosi na podatke vezane za porodični, obrazovni, psihofizički, radni, imovinski i zdravstveni status čoveka. Ovo su sve parametri koji utiču na ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite.Osnovni cilj jeste da se ekonomski pomogne pre svega onim najsiromašnijim građanima, ali novouvedeni zakon, kaže Đukić, to komplikuje.Kakva su iskustva u primeni Zakona o socijalnim kartamaMišljenje stručnjaka jeste da ovaj zakon nije na pravi način definisao socijalni status pojedinca i da se kao posledica toga desilo da ljudi koji ispunjavaju sve uslove za primanje socijalne pomoći ne dođu do nje, dok drugi, koji imaju veći priliv novca od onog koji se smatra minimalnim, pomoć uzimaju nezasluženo. Zakon o socijalnim kartama ne podrazumeva sveobuhvatne podatke o građanima Srbije, njihovom dohotku i imovini pa dok jedne izostavlja, drugima služi kao poligon za malverzacije.Još jedna od manjkavosti novog sistema jeste to što on funkcioniše po principu prijavljivanja. Drugim rečima, osoba će dobiti pomoć jedino u slučaju da sama dođe i prijavi se.Problem je u tome što mnogi ljudi na koje bi ovaj zakon trebalo da se odnosi nemaju mogućnosti da se obaveste i informišu ili prosto ne umeju da se prijave kako bi dobili socijalnu pomoć. Naravno, treba imati u vidu i onaj čisto ljudski aspekt, odnosno da nije svima ni lako prihvatiti činjenicu da su socijalni slučajevi.Teško do tačnog broja socijalno ugroženihDanas u Srbiji ne postoji podatak koji ukazuje na to koliko imamo socijalno ugroženih ljudi – postoje samo procene. Teško je napraviti pouzdano istraživanje i to se najjednostavnije može objasniti preko penzija. Na osnovu dohotka se ne može ništa saznati jer minimalna penzija ne postoji, ali postoje one koje su toliko niske da se njihovi nosioci mogu svrstati u domen krajnjeg siromaštva.Đukić predlaže umrežavanje šest ili više informativnih službi koje bi određivale ko se prepoznaje kao ugrožen i na čiju adresu treba poslati pomoć. On smatra da bi zakon o socijalnim kartama trebalo skroz prepraviti ali i da je pored toga, dugoročno gledano, najbolja socijalna politika zapravo razvojna politika koja donosi ulaganja, tehnološki razvoj, nova radna mesta i uopšte viši standard građana.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2023
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/08/12/1141233964_183:0:2914:2048_1920x0_80_0_0_c1b58fa49351f3a123495af7a8926148.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
srbija – društvo, energija sputnjika, analize i mišljenja
srbija – društvo, energija sputnjika, analize i mišljenja
Zašto je u Srbiji teško da se utvrdi ko je zaista socijalno ugrožen /video/
14:01 12.03.2023 (Osveženo: 11:16 13.03.2023) Sve je teže odrediti ko živi na ivici siromaštva i razdvojiti one kojima država treba i mora da pomogne od onih koji to pravo zlonamerno žele da iskoriste. Zato su važne socijalne karte.
Gost „
Energije Sputnjika“ dr
Petar Đukić, redovni profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta i član Naučnog društva Srbije govorio je o primeni i manjkavosti donetog zakona o socijalnim kartama.
Socijalna karta, objašnjava Đukić, predstavlja jedinstven registar s podacima o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca, o pravima socijalne zaštite koje pojedinac koristi ili je koristio kao i podatke o službenim licima koja su odlučivala o njegovim pravima.
Kada je reč o socijalno-ekonomskom statusu, on se odnosi na podatke vezane za porodični, obrazovni, psihofizički, radni, imovinski i zdravstveni status čoveka. Ovo su sve parametri koji utiču na ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite.
Osnovni cilj jeste da se ekonomski pomogne pre svega onim najsiromašnijim građanima, ali novouvedeni zakon, kaže Đukić, to komplikuje.
Kakva su iskustva u primeni Zakona o socijalnim kartama
Mišljenje stručnjaka jeste da ovaj zakon nije na pravi način definisao socijalni status pojedinca i da se kao posledica toga desilo da ljudi koji ispunjavaju sve uslove za primanje socijalne pomoći ne dođu do nje, dok drugi, koji imaju veći priliv novca od onog koji se smatra minimalnim, pomoć uzimaju nezasluženo. Zakon o socijalnim kartama ne podrazumeva sveobuhvatne podatke o građanima Srbije, njihovom dohotku i imovini pa dok jedne izostavlja, drugima služi kao poligon za malverzacije.
Još jedna od manjkavosti novog sistema jeste to što on funkcioniše po principu prijavljivanja. Drugim rečima, osoba će dobiti pomoć jedino u slučaju da sama dođe i prijavi se.
Vrlo je teško čoveka naterati da kaže „ja sam socijalno ugrožen“ a mnogi od njih nemaju tu informaciju, nemaju tehničke mogućnosti niti mogućnost da im to neko ukaže.
Problem je u tome što mnogi ljudi na koje bi ovaj zakon trebalo da se odnosi nemaju mogućnosti da se obaveste i informišu ili prosto ne umeju da se prijave kako bi dobili socijalnu pomoć. Naravno, treba imati u vidu i onaj čisto ljudski aspekt, odnosno da nije svima ni lako prihvatiti činjenicu da su socijalni slučajevi.
Nekad su ljudi suviše hrabri i ponosni da bi rekli "ja neću da pružim ruku i da prosim napolju ja neću da se prijavim da sam ugrožen, govori Đukić.
Teško do tačnog broja socijalno ugroženih
Danas u Srbiji ne postoji podatak koji ukazuje na to koliko imamo socijalno ugroženih ljudi – postoje samo procene. Teško je napraviti pouzdano istraživanje i to se najjednostavnije može objasniti preko penzija. Na osnovu dohotka se ne može ništa saznati jer minimalna penzija ne postoji, ali postoje one koje su toliko niske da se njihovi nosioci mogu svrstati u domen krajnjeg siromaštva.
Đukić predlaže umrežavanje šest ili više informativnih službi koje bi određivale ko se prepoznaje kao ugrožen i na čiju adresu treba poslati pomoć. On smatra da bi zakon o socijalnim kartama trebalo skroz prepraviti ali i da je pored toga, dugoročno gledano, najbolja socijalna politika zapravo razvojna politika koja donosi ulaganja, tehnološki razvoj, nova radna mesta i uopšte viši standard građana.