- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Manjinskoj srpskoj koprodukciji „Srebrni medved“ u Berlinu za najbolji scenario

© Foto : Dart Film/PromoFilm „Muzika” nemačke rediteljke Angele Šanelek
Film „Muzika” nemačke rediteljke Angele Šanelek - Sputnik Srbija, 1920, 27.02.2023
Pratite nas
Manjinska srpska koprodukcija, film „Muzika” nemačke rediteljke Angele Šanelek, nagrađen je „Srebrnim medvedom“za najbolji scenario na upravo završenom 73. Berlinskom filmskom festivalu.
Ovogodišnji laureat Berlinala nastao je u koprodukciji Nemačke, Francuske i Srbije, ovdašnji koproducent je beogradski „Dart Film”, a nastanak filma podržao je i Filmski centar Srbije.
Glavni junak filma „Muzika“ je Džon, koji je napušten po rođenju u grčkim planinama u olujnoj noći, odveden i usvojen, a da nije poznavao ni oca ni majku.
Kao mladić, upoznaje Iro, upravnicu u zatvoru gde je zatvoren nakon smrtonosne tragične nesreće. Čini se da ona traži njegovo prisustvo, brine se o njemu, snima muziku za njega. Džon počinje da gubi vid… Od tada će za svaki gubitak koji pretrpi dobiti nešto zauzvrat. Tako će, uprkos tome što je oslepeo, živeti svoj život potpunije nego ikada.
Šanelek je napisala scenario, montirala i režirala film.
Direktor fotografije je, kao i u njenom prethodnom filmu, Ivan Marković, za zvuk je bio zadužen Rajner Gerlah.
Podsetimo, i prethodni film ove autorke, „Bio sam kod kuće, ali…” (2019) takođe je podržao FCS, svetska premijera održana je u takmičarskom programu Berlinala 2019. godine, a Šanelek je tada ovenčana nagradom „Srebrni medved“ za najbolju režiju.

Prvi talas berlinske filmske škole

Angela Šanelek rođena je 1962. u Alenu u Nemačkoj.
Po završetku gimnazije u Frankfurtu, od 1984. do 1990. godine, radila je kao glumica u nemačkim pozorištima. Akademiju za film i televiziju u Berlinu (DffB) upsala je 1990. godine, gde je upoznala Kristijana Pecolda i Tomasa Arslana, sa kojima čini ono što će kasnije postati poznato pod nazivom „berlinska filmska škola”, odnosno, njen prvi talas.
Od tada je napisala i režirala više kratkih i dugometražnih igranih filmova, koji su premijerno prikazani na festivalima u Kanu („Marsej” u programu „Izvestan pogled”,nagrada za najbolji scenario Nemačke asocijacije filmskih kritičara), Berlinu (svi njeni filmovi, osim „Marseja” i „Snolikog puta”), Torontu i Lokarnu („Snoliki put”).
Retrospektive njenih filmova organizovane su u Rimu, Lisabonu, Buenos Airesu i Meksiko sitiju.
Glumica Barbara Sukova - Sputnik Srbija, 1920, 27.02.2023
KULTURA
Barbari Sukovoj uručen počasni „Beogradski pobednik“: Film mi je pružio mnogo radosti i zabave
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala