- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Nemačka sad širi lažnu propagandu da joj je Rusija zavrnula gas /video/

© Sputnik / Grigoriй Sыsoev / Uđi u bazu fotografijaDeo magistralnog gasovoda "Severni tok"
Deo magistralnog gasovoda Severni tok - Sputnik Srbija, 1920, 23.01.2023
Pratite nas
“Propaganda i priča”, tako stručnjak za energetiku Miloš Zdravković ocenjuje tvrdnje koje se mogu čuti iz Nemačke da je Rusija "zavrnula gasni ventil” Nemačkoj. Nema sumnje, kako kaže, da nije Rusija uništila Severni tok dva.
Uprkos optužbama nemačkih političara da im je Putin „zavrnuo gas“, ispostavlja se da Ruska Federacija posredno i dalje omogućava Evropi da funkcioniše. Bilo da direktno izvozi naftu i gas ili omogućava protok energenata preko svoje teritorije, Rusija je i dalje ta koja greje Stari kontinent.

Nisu Rusi uništili Severni tok 2

Nemački ministar ekonomije Robert Habek je izneo tvrdnju da je Vladimir Putin "zavrnuo gasni ventil" i da je zbog toga Nemačka izgubila polovinu potrebnog gasa, a gasovodi su izbačeni iz stroja pa se isporuke u dogledno vreme neće nastaviti.
Pritom iz Moskve je više puta rečeno da je Rusija zainteresovana da isporučuje energente Evropi, ali i pozivali da se utvrdi ko je tačno digao u vazduh Severni tok.
„Činjenica je da nisu Rusi uništili Severni tok dva“, ističe Zdravković. On ukazuje da je, s druge strane, briselska administracija uvela sankcije Rusiji.
„Treba biti pošten: sankcije koje su nametnule zapadne sile Ruskoj Federaciji od početka sukoba u Ukrajini u glavnom sprovodi evropska administracija. Amerikanci ni u jednom segmentu nisu udarili na ruski uranijum, naftu i gas i nesmetano trguju“, kaže ekspert i dodaje da što se tiče Evrope stvari stoje drugačije zbog čega ona trpi ekonomske posledice.

Rusija diversifikovala izvoz

Istovremeno, Rusija je, kaže Zdravković, po pitanju diversifikacije izvoza apsolutno pokrivena budući da je proteklih decenija intenzivno radila na širenju mreže pravca izvoza.
„Rusija je u proteklih dvadeset godina radila nešto što nije bilo medijski propraćeno, radila je na diversifikaciji pravaca izvoza. Oni su na vreme pripremali svoje kompanije za azijsko-pacifičko tržište“.
Zdravković napominje i to da opasnost za Evropsku Uniju leži u činjenici da ona ne zna šta je čeka po pitanju cene energenata, a da se pritom ne govori o grejanju već o industrijskim procesima. Evropski proizvodi postaće drastično skuplji od azijskih i američkih, što će pogubno uticati na ekonomiju Starog kontinenta, konstatuje sagovornik.
Zdravković je u emisiji „Energija Sputnjika“ Jelice Putniković govorio o energetskom ratu Zapada protiv Rusije, optužbama da je Putin „zavrtao gas“ evropskim potrošačima u cilju izazivanja negativnih posledica, mogućnosti da naftovod „Družba“ iz Rusije preko Poljske pa do Nemačke dovodi naftu iz Kazahstana.

Uloga Kazahstana

Govoreći o ekonomskim posledicama sankcija uvedenih Ruskoj Federaciji, njihovoj selektivnosti i interesu država koje ih uvode i sprovode, Zdravković naglašava da je Nemačka poslednja od velikih sila koja se priključila udruženom ekonomskom napadu na Rusiju.
„Ono što manjim zemljama srednje Evrope odnosno državama bivšeg Varšavskog pakta nije dozvoljeno, očito ne važi za Nemačku“.
Nemačka je, objašnjava Zdravković, našla pravno opravdanje da uvozi kazahtansku naftu. Kazahstan je zemlja bogata rezervama kako nafte, tako gasa i uranijuma, a zbog svog geografskog položaja jedina trasa kojom bi ti energenti stizali do Evrope jeste preko teritorije Ruske Federacije. Svakako da Rusija ne bi dopustila slobodan protok da nije postignuto rešenje isplativo za sve tri strane. Umesto „zavrtanja ventila“, postignuti dogovor omogućava zaradu Kazahstanu i Rusiji a energente Nemačkoj.
„Pronađen je kompromis koji podrazumeva da Kazahstan isporučuje naftu u Nemačku dok će Rusija sa druge strane da nadomesti domaće potrebe Kazahstana“, objašnjava Zdravković.
Nemačka je takođe pokrenula pitanje remonta naftovoda što je logično budući da se radi o dva miliona tona nafte na koju računa BASF – najveći nemački i svetski petrohemijski i hemijski proizvođač.
„Ako BASF stane, staće i nemačka privreda“.
Poređenja radi, nemačka kompanija BASF potroši više nafte i gasa nego sve Baltičke zemlje i Poljska zajedno. To je, smatra Zdravković, takođe jedan od razloga zašto Nemačka „navaljuje“ da što pre sklopi ugovore sa Rusima i da se obave popravni radovi na Severnom toku.
Što se tiče interesa Ruske Federacije i Kazahstana, oni će takođe biti zadovoljeni jer će se ruski izvoz u Kazahstan odnosno izvoz Kazahstana u Nemačku poklapati u barel.
Celu emisiju „Energija Sputnjika“ pogledajte ovde:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala