- Sputnik Srbija, 1920
SPORT
Vesti i analize sa najzanimljivijih i najbitnijih sportskih događaja širom Srbije i celog sveta.

Šta Amerikanac smera – i zašto Evropa mora da se odupre

© Sputnik / Alekseй Filippov / Uđi u bazu fotografijaSudija sa pištaljkom na meču Evrolige
Sudija sa pištaljkom na meču Evrolige - Sputnik Srbija, 1920, 22.01.2023
Pratite nas
Globalizacija čini gotovo svaki segment života potencijalno ugroženim od interesa i namera koji se nameću sa strane, kao modeli delovanja jer su se pokazali uspešnima u određenim okolnostima. Da li to znači i pokušaj preslikavanja, pretežno američkih principa, trebalo bi da se pitaju ljubitelji košarke posle reči prvog čoveka Evrolige Maršala Glikmana.
Američki biznismen je „ispod radara“ preuzeo kontrolu nad Evroligom od Đordija Bartomeua, a plašt za njegov vrtoglavi uspon u vrh evropske košarke bilo je imenovanje Dejana Bodiroge na novouspostavljenu poziciju predsednika Evrolige.
Već u prvim izjavama Bodiroga je naveo da je on na poziciji sa koje treba da štiti interese Evrolige, a čini se da ulogu onog koji određuje šta su interesi polako, ali sigurno, preuzima Glikman.

Slučaj Kampaco

Da je tako videlo se u slučaju Fakunda Kampaca, poslednjeg pojačanja Crvene zvezde koje ne može da nastupi u Evroligi do kraja februara zbog zabrane koju je Disciplinska komisija Evrolige uvela beogradskom klubu.
Potvrda je činjenica da je Glikman sam rekao da je imao diskreciono pravo da amnestira slučaj, ali to nije učinio da se ne bi stekao utisak da prekršaji nisu kažnjeni i da se „ništa nije dogodilo“.
Svoju moć je dokazao i potvrdio, ali je time direktno skočio sebi u usta pošto je proklamovao princip da Evroliga treba da bude liga igrača.
Najveću štetu u slučaju „Kampaco“ trpi upravo igrač kome neće biti dozvoljeno da nastupi još neko vreme i da opravda reputaciju jednog od najtraženijih košarkaša u Evropi, odnosno status nekadašnjeg NBA igrača.

Rijaliti amerikanizacija

„Liga igrača“ je krilatica kojom se služi NBA liga da bi prodala proizvod kakav je u današnje vreme najlakše prodati – lice, karakter, privatan život košarkaša koji su do inicijalne pažnje došli baveći se svojim poslom.
„Želim da ovo bude liga igrača, igrači su zvezde i treba im dati slobodu da koriste svoj glas, svoje društvene mreže i mislim da publiku više interesuju igrači kao persone, a ne samo kao košarkaši“, rekao je Glikman.
Namera je jasna, učiniti košarkaše „entitetima“ većim od klubova za koje nastupaju, važnijim od trenera koji imaju primarnu odgovornost za rezultate, ali i stavljanje same suštine, odnosno košarkaške igre, kao kolektivnog sporta, u svrhu individualnih interesa i zadovoljenja primitivnih potreba publike da čuje i zna „šta se preko plota dešava“.
Uz to, stavljanje društvenih mreža kao važnih platformi znači i želju da se pažnja dodatno preusmeri na ono šta igrači rade i o čemu misle u svoje slobodno vreme, stvarajući od njih nekakvu vrstu „društvenih uposlenika“, nasuprot njihovoj osnovi i poslu kojim se bave.

Idealan za Glikmana – katastrofalan za košarku

Kao „društveni radnik“ u prethodnim godinama se etablirao Majk Džejms, američki košarkaš koji je zbog svog ponašanja i kršenja disciplinskih pravilnika bio sankcionisan u moskovskom CSKA.
Džejms na Tviteru izaziva ogromnu pažnju različitim objavama, „borbama“, ali i sukobima i komentarima koji se mogu oceniti više kao nešto što urušava imidž lige, nego što doprinosi njenom kvalitetu.
Nije Džejms samo pravio probleme u Moskvi, zbog njega, kao idealnog predstavnika pokreta „Evroliga je liga igrača“, otkaz je u Monaku dobio Zvezdan Mitrović, a nedavni boravak Saše Obradovića, koji ga je nasledio, u Beogradu i obraćanje na srpskom jeziku dovoljno je govorilo o tome koliko treneri imaju problema sa takvim „zvezdama“.
Egoizam, individualizam, davanje na značaju pojedincu u odnosu na grupu – sve to opisuje Džejmsa kao „ambasadora novog doba“, koje pokušava da implementira Glikman, verujući da se u tom polju krije dodatan profit i način za širenje interesovanja za košarku i van njene primarne publike.

Amerika nije dobar primer

Jeste američka NBA liga najaktraktivnija i najpraćenija košarkaška liga na svetu, ali je pitanje da li se ona uopšte može smatrati košarkaškom već se tu radi o nekakvoj iščašenoj, materijalnim stvarima vođenoj tvorevini.
Da je tako ne mora da kaže niko drugi, dovoljno je čuti izjavu jednog od najvećih trenera svih vremena Grega Popoviča koji je ironično rekao da bi u NBA ligu trebalo uvesti i šuteve za četiri i pet poena kako bi se „kompletirao cirkus“.
Ako bi već neko Popoviča okarakterisao kao „starovremenskog“ i „zastarelog“, onda treba da čuje i šta je Luka Dončić, jedna od najvećih zvezda NBA lige, govorio o tome da više gleda Evroligu, ovu kakva je sada, zbog činjenice da se u njoj i dalje igra timska košarka, odnosno da su osnovni principi zadržani.
Za sve to vreme, Glikman bi od Evrolige da napravi nekakvu verziju NBA lige, da pažnju sa parketa prenese na društvene mreže, sa driblinga i asistencija na modne detalje, sa trenerskih umova na „slobodu govora o različitim temama“ koja razvodnjava i širi priču na polja koja sama treba da se bave sobom jer u mešanju svega, kao ishod, dobije se, gotovo po pravilu, jedno veliko – ništa.
Partizan - Derbi - Sputnik Srbija, 1920, 22.01.2023
SPORT
Partizan siguran u Podgorici – „stotka“ pred večiti derbi u Evroligi
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala