Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Mir Božji, Hristos se rodi!

© jutjub/Pravoslavnoe poleBogorodica Vladimirska
Bogorodica Vladimirska - Sputnik Srbija, 1920, 07.01.2023
Pratite nas
Poštovani čitaoci, vernici SPC i građani koji danas slavite Božić, redakcija Sputnjika vam želi mir, blagostanje i da ovaj veliki hrišćanski praznik provedete u krugu porodice i onih koje najviše volite.
Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Božić — rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.
Božić je, uz Uskrs, najveći hrišćanski praznik. To je dan kada hrišćanski svet slavi rođenje Hristovo i kada je, prema verovanju, Hristov duh sveprisutan među ljudima, donoseći im mir i praštanje.
Osim Srpske pravoslavne crkve, Božić se po julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obeležavaju ga i Kopti.
Paljenjem badnjaka i liturgijama pravoslavni vernici koji Božić obeležavaju po julijanskom kalendaru u svim crkvama u regionu obeležili su Badnje veče.
Pripreme za Božić počinju 40 dana pre 7. januara, kada počinje božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.
Od Božića do Bogojavljenja, ljudi se u Srbiji pozdravljaju rečima „Hristos se rodi“, a otpozdravljaju sa „Vaistinu se rodi“.
Božić je praznik cele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu. Vernici koji slave Božić dan započinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom.
Dug je spisak narodnih običaja koji krase ovaj praznik — od lomljenja pogače pa do igara koje simuliraju tobožnje vijanje Božića.
Prvi dan Božića je dan radosti rađanja, obnavljanja života, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama se služi liturgija zahvalnosti Bogorodici.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala