Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Velika „diplomatska žurka“ – Teška igra živaca i svi Srbiji nude isto /video/

© Sputnik / Lola ĐorđevićZastave Srbije i EU
Zastave Srbije i EU - Sputnik Srbija, 1920, 14.12.2022
Pratite nas
Najnovija eskalacija na Kosovu i Metohiji je kontrolisani haos i igra živaca a sve to dok traje „diplomatska žurka“ – u Srbiju stižu brojni zapadni izaslanici i svi nam nude isto: francusko-nemački plan koji je volšebno postao evropski.
Tako u najkraćem sagovornici Sputnjika opisuju poslednju krizu na severu Kosova i dolazak u Beograd i Prištinu američkog i evropskog izaslanika Gabrijela Eskobara i Miroslava Lajčaka, a kasnije 17. decembra i savetnika lidera Francuske i Nemačke Emanuela Bona i Jensa Pletnera.
Eskobar, prema rečima novinara Bojana Bilbije, dolazi da Srbiji predoči „nepristojnu ponudu“, a Pletner i Bon da prenesu ono što je rekao komesar Žozep Borelj: da moramo da se okrenemo evropskom planu, čiji je okvir - neprihvatljiv.

Kontrolisani haos i igra nerava

Istovremeno, Zapad je Prištini dodelio ulogu provokatora i to objašnjava najnovije zaoštravanje na severu Kosova i nikad beskrupuloznije ponašanje kosovske policije, smatra bivši šef jugoslovenske diplomatije Vladislav Jovanović.
Kako kaže, razlog tome je što Zapad ima hitnu potrebu da se oslobodi tega iz prošlosti da je izvršio agresiju i povredu međunarodnog prava bespravnim otimanjem dela teritorije Srbije, a način da to učine je da ubrzaju hod ka našoj kapitulaciji u vezi sa Kosovom i Metohijom, uz pomoć privlačnosti EU i obećanja nekakvih investicija ne bismo li prihvatili da Kosovo konačno nađe kućište u UN, čak i da ga mi formalno ne priznamo.
Pošto to nikako ne mogu da postignu, kako ističe Jovanović, angažovali su se sa svih strana da izvrše pritiske na Srbiju, ne samo iz pravca EU već i od strane kosovskih Albanaca što je za Beograd posebno osetljivo jer ima posebnu odgovornost za Srbe u pokrajini.
„Zato je kosovskoj vlasti dodeljena uloga agenta provokatora, da se slobodnije upusti u nerviranje Srbije kako bi ona izašla iz svojih čvrstih ležišta i stavova na otvoreniji prostor koji bi posle mogao da iskoristi Zapad. To što se dešava je deo nove igre nerava koja će verovatno da se pojačava. Ne isključujem ni da će biti neki incident ali kontrolisani.“

Izvući pouke iz priznanja Merkelove

Po oceni Bilbije, na delu je izazivanje kontrolisanog haosa, samo je problem što se on može otrgnuti kontroli. On ne isključuje da sve ima veze i sa Rusijom.
Zapad želi, kako kaže, da u trenutku dok traje rat na istoku Evrope one koji se još nisu pridružili antiruskom frontu da na taj način destabilizuje, a da i Rusiji odvuče pažnju da mora da gleda i šta se dešava na Balkanu sa srpskim narodom koji prema njoj ima više nego prijateljski stav: ne samo da je više od 80 odsto građana Srbije protiv sankcija Rusiji nego i smatra da je Zapad kriv za krizu u Ukrajini.
A da je tako pokazuje i izjava Angele Merkel koja je šokantno priznala da su Minski sporazumi bili samo kupovina vremena za naoružavanje Ukrajine, napominje Bilbija, dodajući da je i bivši ukrajinski predsednik Petro Porošenko potvrdio da im nije padalo na pamet da sprovode taj sporazum.
„I sad pravimo paralelu sa onim što je rekao Aljbin Kurti u Berlinu, da i njemu ne pada na pamet da sprovede Briselski sporazum. Sad samo čekamo da se pojavi neko i kaže slično što i Merkel“, primećuje novinar.
Krećemo se u tim koordinatama, a kad gledamo šta možemo dalje da očekujemo u toj teoriji kontrolisanog haosa lako može da se desi, smatra Bilbija, da se pojavi neki igrač koji je do tada stajao u senci i upali šibicu.
Kad imate mnogo baruta, a stalno pravite provokacije, dovodite duge cevi, zastrašujete ljude, kad pokušavate da pravite operacije lažne zastave, na kraju može nešto da izmakne kontroli, navodi Bilbija uz upozorenje da kako god se završila aktuelna kriza na Severu ne misli da je to kraj provokacija već samo početak nekih novih.

Dva puta

U novonastaloj situaciji Bilbija vidi samo dva magistralna puta daljeg razvoja događaja: jedan vodi u formiranje ZSO, ispunjenje Briselskog i Vašingtonskog sporazuma i Rezolucije 1244 uz povratak srpskih snaga na KiM, kao i Povelje UN, što bi otvorilo mogućnost da se razgovara o održivom rešenju.
Druga magistrala je sve brutalniji pritisak na Srbiju, a jedna forma tog pritiska je i ova eskalacija i šikaniranje Srba, kao i pritisak da se prihvati francusko-nemački plan koji je preko noći postao plan Evropske komisije, premda nije jasno gde je i kako razmatran, ukazuje novinar. On ističe i da se, prema onome što je procurelo u javnost o sadržaju tog plana, iako se navodno ne pominje da Srbija treba da prizna Kosovo, a ono uđe u UN, govori o međusobnom priznanju i jednakosti u pravima Beograda i Prištine.
„Jasno je da to niko ne može da prihvati kad vam takav dokument pošalju, pa još iz poslednje sobe, umesto da se usaglasimo da li je taj okvir prihvatljiv. A ovde je sam okvir neprihvatljiv. Još kažu da ćemo, kad se sve to potpišemo, razgovarati o tome da se poboljša položaj srpske zajednice, a neće da ispune ono što je već potpisano, a to je ZSO koja bi zapravo rešila njihov položaj. Daju vam takva obećanja ako se praktično odreknete KiM“, konstatuje Bilbija.
To su, rezimira, ta dva pravca - ili ćemo nastaviti primenu onoga što je već dogovoreno, ili ćemo krenuti u model eskalacije i nametanja priznanja te lažne države, o čemu u Srbiji niko ne želi ni da priča - i onda ćemo imati večite destabilizacije.

Simbolično važan povratak srpskih vojnika na KiM

Kad je reč o najavi Srbije da će u četvrtak uputiti Kforu zahtev za povratak do 1000 pripadnika svoje vojske i policije, Jovanović ističe da to sigurno ne bi izmenilo odnos političkih i vojnih snaga, ali da bi bilo simbol koji bi reafirmisao priznato pravo suvereniteta Srbije nad Kosovom.
„Makar i pet vojnika da dođe tamo na osnovu Rezolucije 1244 to bi bilo dovoljno da se postigne ta simbolika“, kaže bivši ministar. On, međutim, objašnjava da, iako je obaveza da se i taj deo Rezolucije sprovede, čim je ona stupila na snagu Amerika i NATO smislili kako da to odlože time što je komandantu Kfora data diskreciona vlast da odlučuje kad i da li treba ispuniti tu tačku o povratku srpskih vojnika.
„On je stručan da oceni kad je taj trenutak ali ni to ne može da traje odavde do večnosti nego da bude u razumnom roku, a taj rok je bio hitne prirode“, kaže Jovanović uz pretpostavku da će i sada biti traženi izgovori da nije vreme da se to sprovede i da je to nemoguće.
U tom slučaju, ocenjuje naš sagovornik, treba postaviti pitanje odgovornosti u Savetu bezbednosti zašto Rezolucija nije integralno realizovana.
Bilbija dodaje da je dokument Vlade Srbije koji obrazlaže zašto je potreban povratak naših vojnika ozbiljno obrazložen i da se između ostalog navodi podatak o 130 nasilnih incidenata prema Srbima na KiM ove godine ili 125 prošle, a da nikog nisu priveli niti osudili. S druge strane, podseća, uhapesni su mnogi Srbi a poslednji u nizu bivši policajac Dejan Pantić bez ikakvog uverljivog objašnjenja a sve u nameri da se provociraju Srbi.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala