- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Magija opet na delu: Koliko smo se uželeli Sajma knjiga /foto/

© Sputnik / Lola Đorđević65. Beogradski sajam knjiga
65. Beogradski sajam knjiga - Sputnik Srbija, 1920, 24.10.2022
Pratite nas
Da li vam je nedostajao Sajam knjiga? Suvišno pitanje, sudeći po broju posetilaca jubilarne 65. svetkovine knjige koja je svečano otvorena 23. oktobra, posle dve godine pauze koju je uzrokovala pandemija.
Po uzbuđenju i atmosferi koja prati prva dva sajamska dana, reklo bi se da je ovaj jedinstveni praznik preboleo sve one sumnje koje su pratile priču o njegovom opstanku i budućnosti. Ako je suditi po licima posetilaca, po radoznalosti čitalaca i kupaca – šezdesepetogodišnji Sajam je, iako vremešan, svežiji i energizovaniji od očekivanog.
O tome svedoče štandovi mnogih izdavača koji su u prve redove istakli nova izdanja knjiga domaćih i svetskih autora, kapitalna dela i retke, ponovljene, važne naslove koji privlače pažnju. Govori tome u prilog i jedna gotovo svečarska atmosfera, dobra energija kako kažu neki od izdavača, mnogo mladog sveta među posetiocima...

Magija Sajma knjiga

Za neke od njih ovo je prvi dolazak među knjige pod sajamskim kupolama... Za druge ponovljeno iskustvo davnog prvog susreta sa Sajmom knjiga.
„Magija Sajma je u tome što nudi jednu paralelnu realnost koju ponovo osećam posle ove dve godine pauze“, kaže pisac Igor Marojević. „Sad bi mogao napolju biti treći svetski rat, ja o tome ne bih mnogo razmišljao. Mislio bih o atmosferi, o ljudima koje srećem, o tome što sam sa njima pričao, o knjigama i njihovim koricama... To je jedna specifična izmeštenost iz stvarnog sveta“, kaže Marojević.
© Sputnik / Lola Đorđević65. Beogradski sajam knjiga
65. Beogradski sajam knjiga - Sputnik Srbija, 1920, 24.10.2022
65. Beogradski sajam knjiga
Da je Sajam posebno mesto u Srbiji na kome su vidljive sve knjige koje se pojave u toku jedne godine, jedinstven po tome što su knjige, pisci i čitaoci na jednom mestu u istom trenutku, potvrđuje i izdavač i pesnik Gojko Božović. On napominje da su ovo takođe i dani kada je svaki posao koji se tiče knjiga mnogo važniji nego u nekom drugom danu i sedmici u godini.

Važna tačka savremene književnosti

O tome iz kojih sve razloga ljudi dolaze na Sajam, naši sagovornici kažu da je reč o različitim posetiocima i različitim motivima.
„ Neki dolaze da budu viđeni, neki da vide druge ljude. Veliki broj dolazi zbog toga što ovde mogu da nabave knjige koje zadovoljavaju njihov ukus i kulturne potrebe. Čini mi se i da već desetak godina glavnu publiku Sajma ne čine ljudi iz Beograda nego iz unutrašnjosti. Mnogi dolaze iz mesta gde nema knjižara ili gde nisu dobro opremljene biblioteke, pa je ovo način da sve što su propustili tokom godine – nadomeste“, smatra Gojko Božović.
On kaže da se vrlo intenzivno seća svog prvog dolaska na Sajam, 1989. godine.
© Sputnik / Lola Đorđević65. Beogradski sajam knjiga
65. Beogradski sajam knjiga - Sputnik Srbija, 1920, 24.10.2022
65. Beogradski sajam knjiga
„Bio sam impresioniran brojem knjiga, ali i time što sam video mnoštvo pisaca za koje sam pre toga samo čuo ili sam neke od njih čitao. I sve mi je delovalo – što bi rekao Hemingvej – kao jedan pokretni praznik. Tada je Sajam bio veći nego što je sada, bio je pregledniji, pisci su bili u prvom planu i bili su glavne figure Sajma knjiga. Danas su manje vidljivi, njih su potisnuli influenseri ili prodavci knjiga, ali je bez obzira na to Sajam i dalje važna tačka savremene književnosti.“

Mesto i za provod i za posao

I dok se Božovićeva prva poseta Sajmu knjiga odigrala za vreme Jugoslavije, Igor Marojević je to učinio nekoliko godina kasnije, za vreme SRJ.
„Sećam se da je na mene najsnažniji utisak izazvala razlika između onoga što se dešava na Sajmu i onog što se dešava u spoljnom svetu koji je karakterisala hiperinflacija, diktatura, ratovi... Sajam mi je tada delovao kao neko kolektivno sklonište u koje su došli neki ljudi od ukusa. Tako se meni to tada činilo. Naravno da sam posle svake godine bio na sajmu i stekao sam utisak da je - pošto smo mi postali slavski narod – i Sajam postao neka vrsta slave knjige. Traje nekoliko dana, dođe se na poklonjenje knjizi, obiđu se izdavači...“, kaže Marojević i dodaje da su i tada ljudi posećivali Sajam iz različitih pobuda.
© Sputnik / Lola Đorđević65. Beogradski sajam knjiga
65. Beogradski sajam knjiga  - Sputnik Srbija, 1920, 24.10.2022
65. Beogradski sajam knjiga
„Neki su dolazili na Sajam kao na mesto za provod. I uvek su se mogli sresti razni ljudi, oni koje smo zaboravili, oni koji su zaboravili nas, pa se pogledamo i prisetimo. Konačno, Sajam je uvek predstavljao i priliku da se sklope neki poslovi. Koliko vredi Sajam najbolje smo videli u ove dve godine kada ga nije bilo. Priznajem da mi je prve godine možda malo i laknulo što ga nema, da se malo odmorim od toga, ali već sledeće mi njegovo neodržavanje nije bilo drago. Zato sam sada, u ovoj atmosferi, među toliko mladog sveta, u nekoj vrsti posebnog uzbuđenja koje se oseća, oduševljen gotovo kao i pri mom prvom dolasku na ovo mesto.“

Kako se menjao Sajam

Svojstvo Sajma da bez obzira na njegova različita uspešna izdanja uvek omogući makar i za kratko bekstvo iz stvarnog sveta, Gojko Božović smatra - lekovitim.
„Veoma nam je potrebno, pogotovo u kriznim vremenima, da nađemo neku tačku oslonca, ali i neku tačku izlaza iz situacije u kojoj se nalazimo. Sajam knjiga je bez obzira na svoja različita izdanja to uvek bio, u većoj ili u manjoj meri. On se mnogo menjao, od mog prvog dolaska do sada promenio se pet ili šest puta. Te su promene očigledno bile nužne, ali nisu uvek bile loše. Bilo je boljih i gorih godina, sećamo se početka ratova za jugoslovensko nasleđe, početka sankcija kada su nestali strani izdavači i oni iz okruženja... I onda je Sajam pretrpeo najveću promenu koja se nikad više nije povukla: od izložbenog i programskoj Sajma kakav je bio krajem osamdesetih i sve vreme pre toga, postao je velika prodavnica knjiga. Izgubio je u značajnoj meri tu izložbenu i programsku dimenziju, to pravo srce većine sajmova. Umeo je i da bude pregledniji, i možda lakši za snalaženje nego što je sada. Ipak, uspeo je da sačuva harizmu i posebnu vrstu privlačnosti.“
© Sputnik / Lola Đorđević65. Beogradski sajam knjiga
65. Beogradski sajam knjiga - Sputnik Srbija, 1920, 24.10.2022
65. Beogradski sajam knjiga
Nekad je na Sajmu bilo i više susreta sa autorima, podseća Božović, kada je svaki štand u prvi plan isticao svoje pisce. Danas, dodaje, većina njih ističe linije prodaje tako da su, umesto autora, figure prodavaca u prvom planu.
„Naprosto, veliki deo problema koji postoje na tržištu knjiga u Srbiji su postali zapravo i obeležje sadržaja Sajma knjiga. Ali kako god bilo, bez Sajma mnoge knjige ne bi bile objavljene, mnogi se susreti ne bi dogodili niti bi knjige bile u toj meri vidljive.“
Da je Sajam knjiga nalik Beogradu smatra Igor Marojević i objašnjava u čemu je glavna sličnost.
„Bez obzira na okolnosti, na to koliko je ekonomska situacija znala da bude loša, ipak nešto opstaje. Kao i Beograd koji je uspeo da nadraste sve, čak i hiperinflaciju i bombardovanje, i Sajam će uspeti sve da nadvlada. Uveren sam da će opstati i on i njegova harizma i da će uvek privlačiti ljude. Mnogi ljudi su emotivno vezani za Sajam kao mesto sa koga su poneli lepa sećanja, dobre uspomene i – dobre knjige. Nadam se i da će se njegov uticaj i proširiti“.
Predstavljanje dela Stanislava Krakova - Sputnik Srbija, 1920, 24.10.2022
KULTURA
Jedna filmska sudbina: Ratnik, novinar pisac - progutao ga ideološki mrak
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala