- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

„A vi tako volite Dostojevskog?“: Ruskom tradicijom protiv trećerazredne zapadne propagande

© Sputnik / Sergeй Pяtakov / Uđi u bazu fotografijaStanica moskovskog metroa posvećena Dostojevskom
Stanica moskovskog metroa posvećena Dostojevskom - Sputnik Srbija, 1920, 21.10.2022
Pratite nas
U zborniku „A vi tako volite Dostojevskog?“ objavljeno je skoro stotinu tekstova ponajboljih ruskih savremenih pisaca, filozofa, istoričara, publicista i sveštenika koji su od početka tragičnih zbivanja u Ukrajini pisali o onome šta su videli i kako razmišljaju o sudbini ruskog i ukrajinskog naroda, kaže priređivač knjige Želidrag Nikčević.
U zborniku su sakupljeni tekstovi najpoznatijih ruskih intelektualaca poput Zahara Prilepina, Germana Gadulajeva, Lava Pirogova, Anatolija Vasermana, Andreja Tkačova, a među piscima ima i etničkih Ukrajinaca.
„Ovi pisci uopšte nisu politički jedinstveni, oni su iz raznih krajeva Rusije, iz raznih intelektualnih sfera i oni ne iznose dirigovani oficijelni stav ovoga ili onoga ruskog moćnika, nego govore u svoje ime o ruskom narodu“, kaže Nikčević za Sputnjik.

Ruska tradicija protiv trećerazredne propagande

Prema Nikčeviću, reč je o autorima koji su se i u mirnodopskom periodu afirmisali, a onda su se, u najboljoj tradiciji ruske kulture i književnosti, posvetili konkretnoj, živoj stvarnosti svoga naroda.
„Kao što su to nekad radili Dostojevski, Tolstoj ili Puškin, u direktnom kontaktu sa stvarnošću osećajući svu patnju i sva iskušenja u kojim se nalazi narod, stavili su svoj književni dar u službu viših ciljeva. To je karakteristično možda samo za rusku književnost i rusku kulturu“, kaže Nikčević za Sputnjik.
© Sputnik / Radoje PantovićŽelidrag Nikčević
Želidrag Nikčević - Sputnik Srbija, 1920, 20.10.2022
Želidrag Nikčević
Nikčević dodaje da se našoj kulturnoj, medijskoj, političkoj, naučnoj javnosti, rusko stanovište skriva i vrlo malo ga ima. Naša javnost ne poznaje istinske korene sukoba u Ukrajini kog najbolje sagledavaju vrhunski ruski intelektualci.
„Pošteno je da vidimo šta oni pišu o tome a ne da se informišemo preko trećerazrednih obaveštajnih službi i preko medija koji imitiraju briselske i vašingtonske propagandne centre“.

„A vi tako volite Dostojevskog?“

Prema njegovim rečima, Srbi vole rusku kulturu ali „nekako ostaju u prošlosti, kao da se savremena ruska kultura odriče prošlosti iako je direktni nastavljač te tradicije“. Naslov zbornika dolazi od citata jednog teksta Zahara Prilepina koji se pitanjem „A vi tako volite Dostojevskog“ obratio Rusima nenaklonjenoj javnosti.
„Čitav niz velikih zapadnih mislilaca je fasciniran Dostojevskim, a previđaju šta je on stvarno napisao o Rusiji i Rusima, zato ih Prilepin pita da li vi njega stvarno volite? Ako volite, onda uzmite piščev dnevnik i tamo ćete naći najaktuelnije analize, vrlo pronicljive sa mnogo strasti i ljubavi, pa i prema srpskom narodu. Neće biti da je Fjodor Mihajlovič bio genije samo kad piše o iskušenjima morala, savesti itd. a da je u geopolitičkom smislu totalni amater“.

Ruski zapadnjaci – kandidati za „Nobela“

Nikčević smatra da srpska javnost prilično poznaje savremenu rusku književnost, ali krajnje jednostrano, zato što se bavi samo ruskim piscima koji su proslavljeni na Zapadu. To su vrhunski pisci poput Akunjina, Ljudmile Ulicke, Sorokina ili Peljevina koji su zapadno-liberalnog političkog opredeljenja.
Tvorac fantastičnog realizma, reprodukcija I. S. Glazunova Dostojevski - Sputnik Srbija, 1920, 22.07.2022
KULTURA
Dostojevski je bio preteča filma

„Čim odlični ruski pisac progovori o konkretnoj Rusiji, odmah ga likvidiraju. Najbolji primer je Zahar Prilepin. Ovi zapadnjački pisci su još u borbi za Nobelovu nagradu koju ne može dobiti ruski patriota“.

Demokratičnost ruskog društva

Međutim, postojanje sukoba i intelektualne borbe u Rusiji je prirodna stvar što na jedan zaobilazni način svedoči i o demokratičnosti ruskog društva.

„Te ljude niko ne proteruje, oni i ako odu, idu sami. U Rusiji čak postoji ozbiljan prigovor vlastima koje ne samo da tolerišu, nego i afirmišu kulturu koja ogovara vlastitu državu. To se na Zapadu ne toleriše ni jedan, jedini dan. Bilo koji zapadni intelektualac koji progovori bilo šta suprotno od diktiranog narativa, biva likvidiran“.

Bez obzira na demokratičnost Rusije, mnogi se danas u ratnom stanju osećaju vrlo neprijatno jer se knjižare, pozorišta i televizije pune sadržajima koji direktno iritiraju ruski narod.
„Mislim da je perspektiva ruske prozapadne elite vrlo loša, tim pre što se i na samom Zapadu oni ne smatraju više naročito korisnim saveznicima“, zaključio je Nikčević.
Pisac Zahar Prilepin - Sputnik Srbija, 1920, 31.03.2022
RUSIJA
Zahar Prilepin: Cela Ukrajina treba da uđe u sastav Rusije
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala