- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Dostojevski je bio preteča filma

© Sputnik / Pavel BalabanovTvorac fantastičnog realizma, reprodukcija I. S. Glazunova "Dostojevski"
Tvorac fantastičnog realizma, reprodukcija I. S. Glazunova Dostojevski - Sputnik Srbija, 1920, 22.07.2022
Pratite nas
Filmski i televizijski reditelj Milutin Petrović istakao je sinoć na posebnoj filmskoj večeri da je ruski pisac Fjodor Mihajlovič Dostojevski na neki način bio preteča filma i pisanja filmskih scenarija.
Mobilna aplikacija Sputnik na srpskom jeziku - Sputnik Srbija
Pratite Sputnjik i na letovanju

Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com

Srpski režiser bio je sinoć prvi gost ekskluzivnog programa „Letnje grifonske noći“ na Letnjoj sceni u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka u Beogradu.
„Mogao bih da pustim insert iz vesterna 'Rio Grande' Džona Forda i onda bih ga detaljno objasnio i analizirao na 30 strana onako kako je to pisao Dostojevski. Ovaj veliki pisac je na barem 10 strana pisao ono što mi snimimo i dobijemo u jednom kadru“, objasnio je Petrović.
„Danas čitam razna scenarija koje dobijam i tu nalazim mnoge proizvoljnosti i neodređenosti. Savremeni filmski scenaristi nisu precizni. Zato smatram da je upravo Dostojevski iz 19. veka bio preteča kinematografije, jer njegovi romani su gotovo napisani tako tačno i precizno, kao prava scenarija“, ocenio je Milutin Petrović, poznat uglavnom po nezavisnim filmskim ostvarenjima, sa tek nekoliko visokobudžetnih projekata.
U specijalnom letnjem izdanju tribine „Hrišćanstvo i film“ uz moderatora Vladimira Kolarića, poznati autor je govorio o raznim kreativnim rešenjima u filmu, scenama suđenja Isusu Hristu i hrišćanstvu u holivudskim ostvarenjima i o svom stvaralaštvu.
Tokom večeri puštani su inserti iz poznatih filmova kao što je „Pasija po Hristu“ u režiji slavnog autralijskog glumca Mela Gibsona, za kojeg Petrović kaže da je „fantastičan kao reditelj“.
Reditelj Milutin Petrović - Sputnik Srbija, 1920, 21.07.2022
KULTURA
Tribina „Hrišćanstvo i film“ sa Milutinom Petrovićem
Ipak, za scenu koja je prikazana, srpski reditelj je smatrao da je sporna na više nivoa, jer nije dovoljno temeljno istražena po pitanju teologije o Isusu Hristu, što je za njega propust.
„Mel Gibson je meni lično jako drag, čak je za svoju producentsku kuću 'Ikon' ima logo Bogorodice, što je fascinantno, i da se razumemo, ovo je zaista odličan film. Ipak, ta scena mi je zasmetala. Vidi se da je on prvenstveno glumac, tako i razmišlja dok režira. A ovde je imao nikad bolju, jasniju i preciznije osmišljenu priču o Sinu Božijem, dramaturški prava stvar koja nije dovoljno utemeljena, iskorišćena“, smatra Petrović.
„Vrhunske priče imaju protagonistu i antagonistu i za negativce uvek mora da postoji razlog zašto su negativci, zašto to rade, jesu li to postali, jer i oni imaju dušu, srce, roditelje, potrebno je sve to da se objasni. Pripovedanje priče na filmu je zato sjajna stvar i dobar 'storiteling' se odvija putem pokretnih slika“, naglasio je Petrović.
Nadovezao se njegov sagovornik Vladimir Kolarić sa tezom da hrišćanstvo počiva na veri i da je Isus Hrist na neki način – punopravni Bog.
„Kroz filmove se provlači uvek ideja filozofije, teologije, poetike. I narod je uvek postepeno otkrivao Boga, nekako na parče. Kad mu je teško, on se onda pomoli, samo kad krene neka muka. To se ogleda i u filmu koji predstavlja identitet reči i slike“, rekao je Kolarić, filmski publicista i kritičar.
Milutin Petrović je filmski, televizijski i pozorišni reditelj. Režirao je mnoge televizijske programe, reklame, muzičke spotove, kao i dokumentarni film „U ime naroda“. Autor je knjige „Pedeset dva idealna filmska vikenda“.
Često je u svojim igranim filmovima angažovao kolege scenariste i režisere da mu glume, a on to objašnjava rečima da iskreno nije preterani ljubitelj glumaca.
„Autobiografija reditelja Džona Hjustona je toliko sjajna da je meni promenila život. Tamo on piše da su glumci dobili preveliki značaj, previše pažnje, a da tako nije bilo oduvek. Hjuston u knjizi smatra da je bilo mnogo bolje ranije, da je tu glavni jedan ćelavi čovek sa brkovima koji sedi u rediteljskoj stolici, megafonom govori svima šta da rade, a da bi glumci trebalo da budu zaposleni koji primaju nedeljnu platu i upravo obavljaju posao kako im se kaže“, podvukao je Petrović, prenosi Tanjug.
Protođakon dr Ljubomir Ranković - Sputnik Srbija, 1920, 08.01.2022
KULTURA
Zašto je Dostojevski, posle Boga i Biblije, najsnažnija reč bogoslovlja
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala