- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Događaji iz života naših predaka utiču na naše gene - šta su otkrili naučnici?

CC0 / Pixabay / Više generacija
Više generacija - Sputnik Srbija, 1920, 05.10.2022
Pratite nas
Naučnici tvrde da se određene hemijske oznake vezane za ključne delove genetske sekvence mogu menjati pod uticajem spoljašnjih faktora i prenositi na potomstvo.
Posle otkrića molekula DNK naučnici su dugo smatrali da jedino kod u nukleinskoj kiselini može da utiče na nasleđivanje gena. Danas je poznato da hemijske oznake vezane za ključne delove genetske sekvence ne utiču samo na način na koji se geni čitaju, već da se oni mogu menjati pod uticajem okoline i preneti na sledeću generaciju.
Iako je očigledno do kakvih promena dolazi prilikom ovih procesa, njihovi mehanizmi još uvek nisu poznati.
Molekularni biolog Suzan Strom sa Univerziteta u Santa Kruzu je rekla da rezultati najnovije studije koju je sproveo njen tim ukazuju na to kako postoji uzročno-posledična veza između markera na histonima koji se prenose spermom i ekspresije gena koji se razvijaju kod potomaka.
Do skoro se smatralo da se većina ovih epigenetskih modifikacija „briše“ nakon oplodnje, kako bi se osigurao normalan razvoj deteta.

Uticaj na buduće generacije

Studija na životinjama sugeriše da neke od epigenetskih promena mogu izbeći reprogramiranje i potom preneti informacije na naredne tri generacije, piše „Sajens alert“. Naučnici su do ovog zaključka došli nakon što su uklonili histon sa hromozoma sperme, a zatim njom oplodili jajnu ćeliju koja je imala potpuno obeležene hromozome.
Potom su analizirani nivoi ekspresije gena kod potomaka, na osnovu čega je ustanovljeno da hromozomi nasleđeni od oca nisu potisnuti. Ovo se podudara sa nekim prethodnim studijama koje su ukazivale kako način prehrane deka i baka utiče na zdravstveno stanje njihovih potomaka, ali i da zdravlje majke može dovesti do hemijskih promena u DNK kod dece što kasnije tokom života može uticati na njihovo zdravlje.
Ipak, studije na ljudima koje analiziraju direktnu vezu između zdravlja roditelja - epigenetskih promena - zdravstvenog stanja potomstva praktično i da ne postoje. Naučnici ističu da je razlog za to što je jako teško razdvojiti uticaj epigenetskih od genetskih markera te uticaj kulture ili društva, kao i da su studije na životinjama po pitanju rasvetljavanja ovih uticaja veoma korisne, prenela je „Nacionalna geografija“.
Istraživanje je objavljeno u časopisu PNAS.
DNK lanac - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 29.12.2021
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Od koga iz porodičnog stabla nasleđujemo najviše gena
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala