- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Zbrka zbog „večernjeg“ zakona: Da li Šmit nešto smera i za parlament Srpske

© Sputnik / Branko MaksimovićBanjaluka
Banjaluka - Sputnik Srbija, 1920, 03.10.2022
Pratite nas
„Večernji“ zakon Kristijana Šmita, kako ga nazivaju u BiH a tiče se izmena u konceptu federalnog parlamenta, nema uticaja na parlament Srpske, ali bi moglo da se desi da Šmit zahteva i od RS da se prilagodi federalnom parlamentu, jer trenutno ova dva entitetska parlamenta od sinoć imaju različite mogućnosti, mišljenje je sagovornika Sputnjika.
Šmit je sinoć nametnuo amandmane na Ustav BiH i izmene i dopune na izborne zakone BiH. Prema sadržaju onoga što je objavljeno na stranicama tzv. visokog predstavnika, tu nema ničega što se dotiče Republike Srpske.

Šmitov zakon izazvao zbrku

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević smatra da će ovo stvoriti još veću zbrku u ionako komplikovanom političkom sistemu BiH.
„Sve ono što je on nametnuo se tiče samo Federacije BiH. E sad… Što se tiče sadržaja ostalih odredaba, onoga što je Šmit nametnuo, odnose se pre svega na pojam značaja nacionalnog vitalnog interesa, koji je on suzio u federalnom Parlamentu. Izbacivši, dakle, tu mogućnost da se kada je reč o donošenju recimo nekog zakona može bilo ko pozvati na bilo šta što dve trećine delegata u Domu naroda podrži kao vitalni nacionalni interes,“ pojašnjava Blagojević.
Šmit je, kaže on, ovim izmenama stvorio razliku između parlamenata Federacije i Republike Srpske, jer RS i dalje ima mogućnost da dve trećine delegata, na primer Bošnjaka, u Veću RS, kažu da određeni zakon smatraju da je pretnja za njihov vitalni značaj, ili da je bitan za njihov nacionalni vitalni značaj, a da pri tom ne moraju da preciziraju koji je to vitalni značaj u pitanju.
„Jer ta odredba koju je Šmit sinoć izbacio iz federalnog Ustava, ostala je u Ustavu RS, a to znači da vitalni nacionalni interes može biti bilo šta što dve trećine delegata jednog od tri naroda u RS smatra u Veću naroda RS,“ objašnjava on.

Niko nema što BiH ima

Šmit osim što je povećao broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije u BiH uneo je i nešto što do sada nije postojalo, a kako će se to raditi sam Bog zna, a to je da se u političkom odlučivanju u Parlamentu Federacije BiH mora omogućiti da i oni koji nisu izabrani kao poslanici, ako se radi o pitanju od vitalnog značaja – da imaju pravo glasa.
„Svugde u svetu u parlamentu odlučuju oni koji su na izborima izabrani za poslanike i čiji su mandati verifikovani od od izborne komisije. Međutim, Šmit sada nameće obavezu federalnom parlamentu da omogući građanima, dakle i onima koji nisu izabrani za poslanike, da ako im se obrate da mogu da participiraju u političkoj raspravi u parlamentu,“ dodaje naš sagovornik.
Politički analitičar Anđelko Kozomara kaže da je Šmit ove izmene u federalnom parlamentu učinio kao ustupak Hrvatima.
„Znači, umesto 17 poslanika, kako je to bilo do sada, sva tri naroda će imati po 23 predstavnika u federalnom parlamentu. Jedina kvalifikovana izmena je ta što je postavio rokove do kada mora da bude formirana Skupština i Vlada posle izbora, a ne da bude kao do sada da rokovi ne postoje, tako da je od 2014. godine ista vlada i skupština i nikada nisu implementirani izbori iz 2018 godine,“ napominje on.

Šmitov pokušaj da zaštiti Hrvate

Po njegovom mišljenju, Šmit na ovaj način štiti Hrvate u Federaciji koji su marginalizovani u političkom smislu.
„Ali ni oni neće moći sve za svaki zakon, a ima ih oko 150 koji nikada nisu usvojeni u parlamentu federalnom jer su Hrvati uvek u znak protesta što je Željko Komšić izabran za njihovog predstavnika ulagali veto od nacionalnog interesa, za svaki zakon. S druge strane, više neće moći da budu ni preglasani u pitanjima koja se tiču zaštite njihovog nacionalnog interesa,“ objašnjava Kozomora.
Šmitove izmene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine se odnose na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tela, brzo formiranje vlada, parlamenata i pravosudnih institucija, koje moraju biti spremne da se odmah uhvate u koštac sa brojnim ozbiljnim pitanjima koja se nalaze pred ovom zemljom i njenim građanima. To je potrebno kako bi BiH mogla napredovati na svom putu ka kandidatskom statusu za EU, stoji u saopštenju tzv. visokog predstavnika.
Zastava Bosne i Hercegovine - Sputnik Srbija, 1920, 01.10.2022
REGION
Bošnjaci ne dozvoljavaju Hrvatima da budu Hrvati – institucije u Sarajevu pred kolapsom
Kristijan Šmit - Sputnik Srbija, 1920, 02.10.2022
REGION
Šmit nametnuo izmene Izbornog zakona BiH
Milorad Dodik - Sputnik Srbija, 1920, 02.10.2022
REGION
Dodik za Sputnjik: Stranci se mešaju u izborni proces – američki ambasador kao indijanski vrač
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala