https://lat.sputnikportal.rs/20220928/kako-ce-crna-gora-iz-corsokaka---djukanovic-povrijedio-ustav-a-blokiran-ustavni-sud-1143491555.html
Kako će Crna Gora iz ćorsokaka - Đukanović povrijedio Ustav, a blokiran Ustavni sud
Kako će Crna Gora iz ćorsokaka - Đukanović povrijedio Ustav, a blokiran Ustavni sud
Sputnik Srbija
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio je Ustav, odbijajući da na predlog parlamentarne većine da mandat za sastav 44. crnogorske vlade Miodragu Lekiću... 28.09.2022, Sputnik Srbija
2022-09-28T17:19+0200
2022-09-28T17:19+0200
2022-09-28T17:19+0200
region
region – politika
crna gora
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/01/0d/1124366227_0:0:2842:1600_1920x0_80_0_0_ecebcdb948af7d7b2c1be0af7d093cfd.jpg
Ustavom je u članu 103. propisano, objašnjava Marković za Sputnjik, da predsjednik Crne Gore predlaže mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine, a taj rok je protekao.Blokiran Ustavni sud„Istina, crnogorska Skupština je konstituisana još nakon posljednjih redovnih parlamentarnih izbora od 30.avgusta 2020.godine, ali imajući u vidu naprijed citirane odredbe o nemogućnosti raspuštanja Skupšine prije isteka mandata na koji je izabrana, niti je Skupština skratila svoj mandat, rok od 30 dana se ima računati od dana kada je izglasano nepovjerenje Vladi čiji je premijer bio gospodin Dritan Abazović. Ovo tim prije što je Ustav u ovom dijelu i na isti način tumačen i nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi kada je premijer bio Zdravko Krivokapić, pa bi različito tumačenje, i to u vremenskom periodu kraćem od godinu dana, vodilo pravnoj nesigurnosti”, upozorava advokat.Pritom, podsjeća on, odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud na predlog najmanje 25 poslanika Skupštine, s tim što je za pokretanje tog postupka neophodna većina svih u Skupštini.Podgorički advokat kaže da je još u vrijeme izglasavanja nepovjerenja Vladi Crne Gore, kada je premijer bio Zdravko Krivokapić, opravdano aktuelizovano pitanje da li su se tim činom stekli uslovi i za raspuštanje Skupštine Crne Gore, te raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, ili pak uslovi da predsjednik države predloži novpog mandatara za sastav Vlade, što se i desilo, predlaganjem i izborom Dritana Abazovića.Sada se ista ta situacija ponavlja i nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi čiji je Abazović bio premijer, konstatuje Marković.“Aktuelizovanje tog pitanja, kao i stanovište kolega prema kojima je izglasavanje nepovjerenja Vladi ,,automatski" moralo da dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora sasvim je logično imajući u vidu odredbu člana 3. stav 3.Ustava Crne Gore kojom je propisano da se ne može ustanoviti, niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom. Međutim, u odgovoru na to pitanje treba poći od ustavnih mogućnosti za raspuštanje Skupštine prije isteka njenog mandata, ili skraćenja mandata Skupštine, kao jedine dvije mogućnosti za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora”, ističe Marković.Nema ustavnog osnova za raspuštanje SkupštineAdvokat ukazuje da odredbom člana 92. Ustava, i stava 1. je propisano da se Skupština raspušta ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predložio mandatara, a u stavu 2. da Skupštinu može raspustiti i Vlada ukoliko Skupština duže vremena ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom.U oba navedena slučaja Skupština se u smislu stava 3.tog člana raspušta ukazom predsjednika Crne Gore, s tim što je odredbom člana 110. stava 2. Ustava propisano da Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu, ali da takva Vlada (u tzv.tehničkom mandatu) ne može raspustiti Skupštinu.Kada je u pitanju skraćenje mandata Skupštine, ističe advokat Marković, odredbom člana 84, stav 2. Ustava je propisano da Skupštini može prestati mandat prije vremena na koje je izabrana i skraćenjem njenog mandata.“Međutim, odredbom stava 4. tog člana je propisano da se to skraćenje može izvršiti na predlog predsjednika države, predsjednika Vlade i najmanje 25 poslanika, ali isključivo na osnovu odluke same Skupština, čega u konkretnom slučaju nema. Iz navedenog proizilazi da ni po ovom osnovu nema mogućnosti raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora. Ili, ukratko, s obzirom da nema ustavnog osnova za raspuštanje Skupštine, niti je Skupština, makar do sada, svojom odlukom skratila svoj mandat, to nema ni ustavnog osnova za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora”, zaključuje Marković.
https://lat.sputnikportal.rs/20220926/mandic-djukanovic-ce-biti-smenjen-1143323510.html
https://lat.sputnikportal.rs/20220923/veliki-obracun-blokirao-crnu-goru-ko-ce-koga--milo-vecinu-ili-oni-njega-1143221155.html
crna gora
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2022
Boban Novović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/09/1147606133_347:0:2395:2048_100x100_80_0_0_8c22c9da32c7d4790eb765ae45c40f9a.jpg
Boban Novović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/09/1147606133_347:0:2395:2048_100x100_80_0_0_8c22c9da32c7d4790eb765ae45c40f9a.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Boban Novović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/09/1147606133_347:0:2395:2048_100x100_80_0_0_8c22c9da32c7d4790eb765ae45c40f9a.jpg
region – politika, crna gora
region – politika, crna gora
Kako će Crna Gora iz ćorsokaka - Đukanović povrijedio Ustav, a blokiran Ustavni sud
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio je Ustav, odbijajući da na predlog parlamentarne većine da mandat za sastav 44. crnogorske vlade Miodragu Lekiću, ocenjuje Velibor Marković, ugledni podgorički advokat povodom političkog ćorsokaka u kom se našla Crna Gora.
Ustavom je u članu 103. propisano, objašnjava Marković za Sputnjik, da predsjednik Crne Gore predlaže mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine, a taj rok je protekao.
„Istina, crnogorska Skupština je konstituisana još nakon posljednjih redovnih parlamentarnih izbora od 30.avgusta 2020.godine, ali imajući u vidu naprijed citirane odredbe o nemogućnosti raspuštanja Skupšine prije isteka mandata na koji je izabrana, niti je Skupština skratila svoj mandat, rok od 30 dana se ima računati od dana kada je izglasano nepovjerenje Vladi čiji je premijer bio gospodin Dritan Abazović. Ovo tim prije što je Ustav u ovom dijelu i na isti način tumačen i nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi kada je premijer bio Zdravko Krivokapić, pa bi različito tumačenje, i to u vremenskom periodu kraćem od godinu dana, vodilo pravnoj nesigurnosti”, upozorava advokat.
Pritom, podsjeća on, odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud na predlog najmanje 25 poslanika Skupštine, s tim što je za pokretanje tog postupka neophodna većina svih u Skupštini.
„Eventualna odluka o utvrđenoj povredi Ustava može, ali i ne mora da dovede do razriješenja predsjednika sa te funkcije, što takođe zavisi od odluke Skupštine, koja i o tom pitanju glasa većinom svih poslanika, sve prednje u smislu člana 98. Ustava. Naravno, jedan od najvećih aktuelnih problema je nemogućnost odlučivanja od strane Ustavnog suda, s obzirom na nedovoljan broj sudija za donošenje odluke u tom pravcu”, rekao je Marković Sputnjiku.
Podgorički advokat kaže da je još u vrijeme izglasavanja nepovjerenja Vladi Crne Gore, kada je premijer bio Zdravko Krivokapić, opravdano aktuelizovano pitanje da li su se tim činom stekli uslovi i za raspuštanje Skupštine Crne Gore, te raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, ili pak uslovi da predsjednik države predloži novpog mandatara za sastav Vlade, što se i desilo, predlaganjem i izborom Dritana Abazovića.
Sada se ista ta situacija ponavlja i nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi čiji je Abazović bio premijer, konstatuje Marković.
“Aktuelizovanje tog pitanja, kao i stanovište kolega prema kojima je izglasavanje nepovjerenja Vladi ,,automatski" moralo da dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora sasvim je logično imajući u vidu odredbu člana 3. stav 3.Ustava Crne Gore kojom je propisano da se ne može ustanoviti, niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom. Međutim, u odgovoru na to pitanje treba poći od ustavnih mogućnosti za raspuštanje Skupštine prije isteka njenog mandata, ili skraćenja mandata Skupštine, kao jedine dvije mogućnosti za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora”, ističe Marković.
Nema ustavnog osnova za raspuštanje Skupštine
Advokat ukazuje da odredbom člana 92. Ustava, i stava 1. je propisano da se Skupština raspušta ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predložio mandatara, a u stavu 2. da Skupštinu može raspustiti i Vlada ukoliko Skupština duže vremena ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom.
U oba navedena slučaja Skupština se u smislu stava 3.tog člana raspušta ukazom predsjednika Crne Gore, s tim što je odredbom člana 110. stava 2. Ustava propisano da Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu, ali da takva Vlada (u tzv.tehničkom mandatu) ne može raspustiti Skupštinu.
“Imajući u vidu prethodno citirane ustavne odredbe, predsjednik Crne Gore jednostavno nema ustavnih mogućnosti da raspusti Skupštinu ukoliko je Vlada izabrana u roku od 90 dana od dana kada je prvi put predložen mandatar za njen sastav, što je ispunjeno, niti tu mogućnost ima Vlada koja radi u tzv. tehničkom mandatu, što je slučaj, iz čega proizilazi da po ovim ustavnim osnovima nema mogućnosti za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora”, kaže Marković.
Kada je u pitanju skraćenje mandata Skupštine, ističe advokat Marković, odredbom člana 84, stav 2. Ustava je propisano da Skupštini može prestati mandat prije vremena na koje je izabrana i skraćenjem njenog mandata.
“Međutim, odredbom stava 4. tog člana je propisano da se to skraćenje može izvršiti na predlog predsjednika države, predsjednika Vlade i najmanje 25 poslanika, ali isključivo na osnovu odluke same Skupština, čega u konkretnom slučaju nema. Iz navedenog proizilazi da ni po ovom osnovu nema mogućnosti raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora. Ili, ukratko, s obzirom da nema ustavnog osnova za raspuštanje Skupštine, niti je Skupština, makar do sada, svojom odlukom skratila svoj mandat, to nema ni ustavnog osnova za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora”, zaključuje Marković.
