Veliki obračun blokirao Crnu Goru: Ko će koga – Milo većinu ili oni njega
© Tanjug / SLUZBA ZA INFORMISANJE PREDSEDNIKA CRNE GORE
Pratite nas
Poslednji potezi parlamentarne većine u Crnoj Gori sa jedne, i predsjednika Mila Đukanoviča sa druge strane, uvode državu u novu institucionalnu krizu i podižu političke uloge svih aktera pred lokalne izbore u Podgorici i još 13 opština. U žiži te borbe postavlja se pitanje ko će koga skinuti sa trona – još pre izbora.
Parlamentarna većina u crnogorskoj Skupštini skupila je 41 potpis podrške Predlogu za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav, odnosno za postupak razrješenja predsjednika Crne Gore.
Inicijativa je dostavljena predsjednici Skupštine Crne Gore Danijeli Đurović, zbog toga što predsjednik nije dao mandat za sastav vlade Miodragu Lekiću i, kako navode, povrijedio je Ustav jer na konsultacije o mandataru nije pozvao predstavnike nekoliko partija.
Đukanović je sa druge strane uputio inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Crne Gore, kako bi se organizovali novi parlamentarni izbori i u jučerašnjoj izjavi je sastav parlmenta nazvao nelegalnim.
Urušavanje političkog sistema na delu
Lider PZP-a Nebojša Medojević za Sputnjik kaže da u Crnoj Gori, praktično od izbora 42. Vlade, Zdravka Krivokapica imamo urušavanje ustavnog poretka i poliitčkog sistema.
“Kriza legitimiteta institucija se intezivirala i produbila i sada možemo govoriti o blokadi političkog sistema. Osim toga, imamo i krizu međusobnog povjerenja između aktera na političkoj sceni, što onemgućava poliitčki dijalog i ne rješavanje nekih fundametalnih pitanja važnih za građane i budućnost države. Stanje je takvo da zahtjeva parlamentarni dijalog o spajanju svih izbora, i lokalnih i parlamentarnih i predsjedničkih, pomjeranje lokalnih izbora zakazanih za 23. oktobar, jer je Ustavni sud u blokadi, dogovor o tehničkoj Vladi koja ce pripremiti izbore, izbor jednog ili više sudija Ustavnog suda..
Naš sagovornik ističe da je to minimalni paket tema koje je je nophodno riješiti dijalogom i konsenzusom.
“Nažalost, realna situacija je takva da zbog nedostatka povjerenja i konfrontacija aktera na političkoj sceni, teško je očekivati da se do dijaloga doći. Očekujem da će neki predstavnici međunarodne zajednice opet inicirati pokretanja takvog dijaloga pod izgovorom deblokade našeg EU puta i izvršiti pritisak na obje strane da to prihvate. To je jos jedan dokaz infantilnosti i neodgovornosti naše politicke elite i već stečenog refleksa da se čeka da neki mentor sa strane pokrene procese.”, kaže Medojević za Sputnjik.
Milo prekršio Ustav
Što se tiče inicijative o tome da li je Đukanović kršio Ustav Medojević ističe da o tome može da da mišljenje Ustavni sud.
“Predsjednik Crne Gore je prekršio Ustav, koji propisuje eksplicitnu, imperativnu obavezu da se predloži mandatar za sastav Vlade.”, saopštili su iz Instituta alternativa.
Ova imperativna dužnost, kako su naveli, nije propisana kao jedna od mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju, među kojima može da bira, niti je kao alternativna propisana mogućnost da umjesto predloga mandatara podnese inicijativu za skraćenje mandata Skupštini.
“Predsjednik je imao obavezu da svoju odluku donese u dobroj volji, usmjeren isključivo na ostvarenje cilja ustavnih normi – formiranje vlade. Ovdje ga ne obavezuje forma razgovora sa poslanicima, već suština - činjenice koje su mu predočene različitim sredstvima komunikacije - ističu iz Instituta.
Nigdje u Ustavu ne piše da je 41 potpis poslanika preduslov za formiranje predloga mandatara. Period (rok) od 90 dana koji je dat mandataru za pripremu programa vlade upravo je prilika da mandatar zadobije podršku najmanje 41 poslanika, kazali su iz Instituta.
Koja je procedura?
Ugledni podgorički advokat Velibor Marković kaže za Sputnjik da što se tiče inicijative parlementarne većine Ustavom sudu da li je Milo Đukanović prekršio Ustav Crne Gore, jeste nadležnost samo tog suda.
“Ako Ustavni sud utvrdi da je Đukanović kršio Ustav, Skupština može (ali ne mora) da ga razriješi funkcije predsjednika. Dakle, 41 poslanik glasa u Skupštini da jeste kršio Ustav, onda to ide na Ustavni sud, nakon odluke sudija da eventulano jeste kršio Ustav, tek onda ga mogu razriješiti u Skupštini sa funkcije. I prije pokretanja postupka, kao i poslije utvrđivanja da je povrijedjen Ustav, otvara se pretres. Ako se izglasa predlog za utvrđenje povrede, on ide Ustavnom sudu, a Skupština određuje ko će je predstavljati. Dva puta ide glasanjeprije pokretanja postupka pred Ustavnim sudom i nakon utvrdjenje povrede.”, kaže Marković za Sputnjik.
Ukoliko Skupština razriješi, predsjednika, nakon odluke Ustavnog suda, onda ga mijenja predsjednica Skupštine.
Što se tiče Đukanovićevih ovlašćenja o raspuštanju Skupštine Marković ističe da predsjednik ima samo formalno ovlašćenje da raspusti Skupštinu, a to je da donese ukaz.
“ Skupština se raspušta ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik prvi put predloži mandatara ili ako Skupština duže vrijeme ne obavlja Ustavom utvrđene nadležnosti, kada Vlada raspušta Skupštinu. Ponavljam, predsjednik samo donosi ukaz.”, ističe Marković.
Koliko puta je kršen Ustav?
Iz parlamentarne većine podsjećaju da je Ustav u poslednje vrijeme često kršen. Prvo kršenje se dogodilo kada je Đukanović dao mandat za sastav 43 vlade, bez izbora, Dritanu Abazoviću.
Drugo kršenje Ustava bilo je kada se u predizbornoj kampanji donijela odluka da Zeta postane nova crnogorska Opština, do sada je bila u okviru Glavnog grada Podgorice.
Poslednji potez predsjendika Mila Đukanovića, kada nije pozvao predstavnike svih parlementarnih stranaka na konsultacije o mandataru za 44 vladu, a zvao je predstavnike vanparlamentarnih stranaka, kao i što nije dao mandat Miodragu Lekiću za sastav nove vlade, biće na Ustavnom sudu da se procijeni da li je kršen Ustav?
Sjednica parlamenta na kojoj treba da se popuni Ustavni sud, zakazana je 2. oktobra, sada ima samo troje sudija, a biraće se još četvoro.
Prema nekim scenarijima razrješenja političke krize u Crnoj Gori može se desiti, da i ubuduće, oba suprostavljena politička bloka ne budu poštovala slovo ustava i zakona. Da li je inicjativa o razrješenju Đukanovića, kao što je i njegov predlog za skraćenje mandata parlamentu, politički manevar pred predstojeće izbore ili uvod u nove nepredvidljive političke komlikacije, vidjeće se uskoro.
Odbačena inicijativa SNP za razrješenje Đukanovića
Socijalistička narodna partija podnijela je u septembru prošle godine Skupštini inicijativu za smjenu predsjednika Crne Gore, koju su potpisali gotovo svi poslanički klubovi vlasti.
Povod za pokretanje inicijative bila je Đukanovićeva izjava od 28. avgusta, kada je rekao da će doći na protest na Cetinje ako se ne odustane od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u tom gradu.
Da je Đukanović povrijedio Ustav potpisnici Inicijative nijesu tada imali dilemu.
“Mi mislimo da se ovdje radi o kršenju Ustava u oblasti vjerskih prava i sloboda i ne bi je pokretali da nijesmo uvjereni da će dovesti do smjene predsjednika Crne Gore”, poručio je tada lider SNP Vladimir Joković.
Ustavni sud je u februaru ove godine odlučio da Đukanokvić nije kršio Ustav.
