https://lat.sputnikportal.rs/20220923/raste-potrosnja-kafe-a-prinosi-u-juznoj-americi-katastrofalni-da-li-smo-pred-cenovnim-bumom-1143232655.html
Raste potrošnja kafe, a prinosi u Južnoj Americi katastrofalni: Da li smo pred cenovnim bumom?
Raste potrošnja kafe, a prinosi u Južnoj Americi katastrofalni: Da li smo pred cenovnim bumom?
Sputnik Srbija
Kesica od 180 grama omiljenog napitka dostigla je na tržištu cenu od 420 dinara. Pakovanja tradicionalne kafe od 200 grama dva najveća srpska proizvođača za... 23.09.2022, Sputnik Srbija
2022-09-23T16:49+0200
2022-09-23T16:49+0200
2022-09-23T17:09+0200
ekonomija
srbija – ekonomija
svet – ekonomija
turizam i trgovina
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112050/55/1120505572_0:61:1921:1141_1920x0_80_0_0_5f9f3c27fa63bd573181183d5afc326b.jpg
Najjeftinije ovaj napitak prodaju pojedini mali domaći proizvođači. Njihova kesica od 200 grama košta od 250 do 280 dinara, a na popustu 220 dinara. Najskuplji su manja pakovanja od 180 grama, za koja se navodi da sadrže kvalitetniju kafu, a prodaju se od 350 do 420 dinara.Za poslednjih 12 meseci kafa je više puta poskupljivala, a kako pišu „Novosti“, pozivajući se na informacije u trgovinskim lancima, u avgustu je jedan veliki proizvođač na srpskom tržištu podigao cene svojih brendova za 20 odsto. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od kraja prošlog jula do osmog meseca ove godine, taj proizvod, uključujući i tradicionalnu i instant kafu, u proseku je poskupeo 26,1 odsto.Srbija godišnje uveze oko 30.000 tona kafe. Ona uglavnom stiže iz Brazila, koji je najveći proizvođač arabike na svetu i snabdeva trećinu globalnog tržišta. Kafa robusta nabavlja se iz Vijetnama, Ugande, Kostarike, Kolumbije, Jamajke, Indonezije. U zavisnosti od vrste i zemlje porekla razlikuje se i njihov ukus.Kako navodi „Vol strit džurnal“, prema podacima o trgovanju, fjučersi kafe porasli su za skoro 90 odsto prošle godine nakon što su suša i mrazevi uticali na brazilsku proizvodnju. Cene kafe su u februaru dostigle desetogodišnji maksimum na 2,59 dolara po funti, što je povećanje od 18,06 procenata u odnosu na prethodnu godinu.Analitičari tržišta očekuju dalje poskupljenje zbog specifičnosti berbe kafe u Brazilu. Zbog ekstremnih vremenskih prilika u 2021. godini, očekivanja za ovogodišnju žetvu su niska, posebno imajući u vidu porast troškova đubriva i transporta.Pored Brazila, plantaže u Kolumbiji, još jednom velikom izvozniku kafe, takođe su bile pogođene vremenom vlažnijim od uobičajenog. Prema nekim procenama očekuje se da će ovogodišnji prinosi na nekim farmama biti manji za 50 odsto.
https://lat.sputnikportal.rs/20220813/jedanaest-tipova-ljudi-koji-nikada-ne--treba-da-piju-kafu-1141036941.html
https://lat.sputnikportal.rs/20220721/kako-konzumiranje-kafe-utice-na-zelju-za-kupovinom-1140165234.html
https://lat.sputnikportal.rs/20220522/velika-promena-na-trzistu-kafe-u-srbiji-1137601911.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
2022
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112050/55/1120505572_158:0:1761:1202_1920x0_80_0_0_c63135cad3a3e758089c8777d51ec601.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
srbija – ekonomija, svet – ekonomija, turizam i trgovina
srbija – ekonomija, svet – ekonomija, turizam i trgovina
Raste potrošnja kafe, a prinosi u Južnoj Americi katastrofalni: Da li smo pred cenovnim bumom?
16:49 23.09.2022 (Osveženo: 17:09 23.09.2022) Kesica od 180 grama omiljenog napitka dostigla je na tržištu cenu od 420 dinara. Pakovanja tradicionalne kafe od 200 grama dva najveća srpska proizvođača za godinu dana poskupela su od 55 do 115 dinara. Lane u septembru kesica ove količine koštala je od 220 do 270 dinara, a sada potrošači treba da izdvoje od 275 do 385, a na akciji do 300 dinara.
Najjeftinije ovaj napitak prodaju pojedini mali domaći proizvođači. Njihova kesica od 200 grama košta od 250 do 280 dinara, a na popustu 220 dinara. Najskuplji su manja pakovanja od 180 grama, za koja se navodi da sadrže kvalitetniju kafu, a prodaju se od 350 do 420 dinara.
Za poslednjih 12 meseci
kafa je više puta poskupljivala, a kako
pišu „Novosti“, pozivajući se na informacije u trgovinskim lancima, u avgustu je jedan veliki proizvođač na srpskom tržištu podigao cene svojih brendova za 20 odsto. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od kraja prošlog jula do osmog meseca ove godine, taj proizvod, uključujući i tradicionalnu i instant kafu, u proseku je poskupeo 26,1 odsto.
Krajem avgusta je „Vol strit džurnal“ najavio da se očekuje da bi smanjen prinos kafe u Brazilu, najvećem svetskom uzgajivaču, mogao da izazove naglo povećanje cena sirovog zrna širom sveta u narednim mesecima. Prema izveštaju Međunarodne organizacije za kafu iz jula ove godine, očekuje se da će se globalna potrošnja tog proizvoda povećati i nadmašiti proizvodnju do kraja godine, što bi, uz pad prinosa, moglo dovesti njegove cene na nove rekordne vrednosti.
Srbija godišnje uveze oko 30.000 tona kafe. Ona uglavnom stiže iz Brazila, koji je najveći proizvođač arabike na svetu i snabdeva trećinu globalnog tržišta. Kafa robusta nabavlja se iz Vijetnama, Ugande, Kostarike, Kolumbije, Jamajke, Indonezije. U zavisnosti od vrste i zemlje porekla razlikuje se i njihov ukus.
Kako navodi „Vol strit džurnal“, prema podacima o trgovanju, fjučersi kafe porasli su za skoro 90 odsto prošle godine nakon što su suša i mrazevi uticali na brazilsku proizvodnju. Cene kafe su u februaru dostigle desetogodišnji maksimum na 2,59 dolara po funti, što je povećanje od 18,06 procenata u odnosu na prethodnu godinu.
Analitičari tržišta očekuju dalje poskupljenje zbog specifičnosti berbe kafe u Brazilu. Zbog ekstremnih vremenskih prilika u 2021. godini, očekivanja za ovogodišnju žetvu su niska, posebno imajući u vidu porast troškova đubriva i transporta.
Pored Brazila, plantaže u Kolumbiji, još jednom velikom izvozniku kafe, takođe su bile pogođene vremenom vlažnijim od uobičajenog. Prema nekim procenama očekuje se da će ovogodišnji prinosi na nekim farmama biti manji za 50 odsto.