- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Istoričari rekonstruisali biblijsko putovanje i otkrili tajnu broda apostola /video, foto/

CC BY-SA 3.0 / אלכס יפרמוב חיפה - אלכס יפרמוב חיפהp / Spuštanje replike starog broda u Izraelskom brodogradilištu
Spuštanje replike starog broda u Izraelskom brodogradilištu - Sputnik Srbija, 1920, 03.08.2022
Pratite nas
Ima li boljeg načina da otkrijete tajne drevne misterije nego da ih sami testirate? To je uradio jedan ljubitelj jedrenja iz Izraela kada se suočio sa zagonetkom iz hrišćanske Biblije – kako je apostol Pavle plovio Mediteranom rutom koja je bila neobjašnjiva.
Mobilna aplikacija Sputnik na srpskom jeziku - Sputnik Srbija
Pratite Sputnjik i na letovanju

Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com

Prikaži preko celog ekranaIzađi iz režima celog ekrana
Doktorant na Odseku za pomorske civilizacije na Univerzitetu u Haifi Dejvid Gal kaže da je otkrio kako je hrišćanski apostol Pavle plovio iz Judeje u Rim duž južne obale Anadolije 60. godine nove ere – rutom koja nije bila uobičajena, pošto je većina vetrova na Mediteranu zapadna, a Pavle je išao na zapad.
Te godine Pavle je poslat u prestonicu carstva da odgovara jevrejskim vlastima za propovedanje učenja Isusa iz Nazareta. Pavlovo putovanje je neuobičajeno detaljno opisano u novozavetnoj knjizi Dela apostolskih. Propovednik je cik-cak prešao preko mora, vrludajući severno od Kipra pre nego što je krenuo u grad Miru (savremeni Demre) u južnoj Anadoliji. Odatle je išao na zapad pored Rodosa do Knidosa, zatim na jug do južne obale Krita i na zapad preko najjužnijih delova Jonskog mora.
Međutim, doživeo je brodolom na Malti i njegovo putovanje je trajalo mnogo duže nego što je predviđeno.
© Alexander EfremovBrod „Magan Mihail Drugi“
Ma’agan Mikhael II, a replica of the 2,400-year-old sailing ship found near Haifa, Israel - Sputnik Srbija, 1920, 03.08.2022
Brod „Magan Mihail Drugi“
„Donedavno nismo razumeli zašto je aleksandrijski žitni brod kojem se Pavle pridružio u južnoj Anadoliji, koji je išao za Rim, izabrao baš tu rutu“, rekao je Gal za Harec.
Gal je napravio brod „Magan Mihail Drugi“, koji je replika je broda pronađenog 1985. godine oko dva metra ispod morskog dna kod obale u severnom Izraelu. U antičko doba, grad je bio poznat Primorska Cezareja ili Cezareja Palestinska, nazvana po rimskom caru Avgustu Cezaru. Replika broda je završena 2016. godine i samo je jedan od dva broda u svetu koji simulira trgovački jedrenjak iz vremena pre naše ere. Igrom slučaja, Cezareja je takođe luka iz koje je Pavle otišao na put u Rim.
Galova studija delimično je bila zasnovana na kompjuterskom modelovanju, koje je kombinovalo ogromne količine vremenskih podataka i sprovelo 5.479 virtuelnih jedrenja duž 224 različite moguće rute od Cezareje do Rima, za ukupno 1,2 miliona virtuelnih putovanja jedrenjem.
CC BY-SA 3.0 IGO / Oren Rozen/cropped photo / Delovi broda „Magan Mihail“ izložen u muzeju Heht u Haifi
Delovi broda „Magan Mihajil“ izložen u muzeju Heht u Haifi - Sputnik Srbija, 1920, 03.08.2022
Delovi broda „Magan Mihail“ izložen u muzeju Heht u Haifi
Međutim, to nije bilo dovoljno: Gal je na „Magan Mihail Drugi“ takođe poveo posadu od 10 mornara dobrovoljaca kako bi kroz ljudsko iskustvo istražili putovanje. Sa samo jednim brodom, koji se kreće brzinom od 62 kilometara na sat.

„Tek kada smo plovili ovim brodom, shvatili smo stvarne mogućnosti plovila i mornara. Otkrili smo da u mnogim delovima obale povetarac ne podržava ovu vrstu kretanja“, rekao je Gal za.

„Nisu plovili protiv preovlađujućeg vetra, već su čekali danima povoljan vetar u suprotnom smeru. U velikom meteorološkom uzorku otkrili smo da ima takvih dana. Do sada, naučnici to nisu ispitivali, već su koristili meteorološke proseke niske rezolucije koji brišu varijansu u vetru“ , zaključio je Gal.
On je rekao da je brod isplovljavao više od 80 puta, plovio je čak do Kipra, i otkrio da su svakodnevni vetrovi, u kojima povetarac može da duva ka zapadu sa levantinske obale ostali jaki i nakon skoro 2000 godina. Krećući se tim putem, drevni moreplovci su mogli da se šunjaju uz obalu dok ne nađu povoljnije vetrove.
„Imamo podatke o njegovim performansama u svim uslovima vetra i kako na njega utiču različite struje, što nam omogućava da sprovedemo pouzdanu simulaciju plovidbe. Uz njegovu pomoć stekli smo uvid u način upravljanja takvim brodom; bolje smo razumeli kako četiri osobe mogu da plove od Grčke do ovde i nazad“, rekao je on.
Oltar hrišćanske crkve u Nacionalnom parku Paneada - Sputnik Srbija, 1920, 08.04.2022
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Arheolog tvrdi da je pronašao najstariji hebrejski tekst sa imenom Boga
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala