- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Kraj dominacije: Kreće li Kristijan Šmit prvi put protiv Bošnjaka

CC0 / / Bosna i Hercegovina - ilustracija
Bosna i Hercegovina - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 25.07.2022
Pratite nas
Ako se vest da Kristijan Šmit namerava da u utorak nametne reformu izbornog zakona u BiH ispostavi kao tačna, biće to kraj tridesetogodišnje apsolutne dominacije bošnjačke politike nad druga dva konstitutivna naroda. Iako su mobilisali sve svoje snage da se usprotive ovoj odluci, Bošnjaci će odluku na kraju ipak prihvatiti.
Možda se nekada ranije i dešavalo da visoki predstavnik nametne neku odluku protivno interesima bošnjačke političke elite, ali radilo se o marginalnim stvarima, kaže politikolog Vojislav Savić.
„Ovo je prvi put da za jedan ovako „krupan zalogaj“ visoki predstavnik ide protiv interesa Bošnjaka“, ističe on.

Kraj tridesetogodišnje bošnjačke dominacije

Bošnjačka politička elita nije čekala da Kristijan Šmit zvanično objavi da namerava da iskoristi Bonska ovlašćenja i nametne odluku o rešenju problema legitimnog predstavljanja Hrvata u institucijama entiteta Federacija BiH, kao i u zajedničkim institucijama. Odmah su mobilisali sve svoje snage i krenuli u napad na nemačkog državljanina, koga su svojevremeno aplauzima dočekali i priznali mu legitimnost, uprkos tome što ga na poziciju koju je zauzeo nije imenovao Savet bezbednosti UN. Zbog toga Šmitu legitimnost odriče Republika Srpska, ali i Rusija i Kina.
Zastava Bosne i Hercegovine - Sputnik Srbija, 1920, 24.07.2022
REGION
Islamska zajednica u BiH protiv izmena izbornog zakona
Prvo je istupio Željko Komšić, prema Savićevim rečima, ključ problema u hrvatsko-bošnjačkim odnosima. Ovaj hrvatski član Predsedništva BiH, a zapravo osoba izabrana bošnjačkim glasovima na izborima 2018, ostrvio se na Kristijana Šmita, prema mišljenju drugog Sputnjikovog sagovornika, političkog analitičara Anđelka Kozomare, rečima koje do tada na račun visokog predstavnika nije izgovorio ni jedan predstavnik političkog Sarajeva. Komšić je Šmita i međunarodnu zajednicu optužio da žele da u BiH uvedu, ne samo antievropske, već i antiislamske zakone.
I sve druge bošnjačke, ali one stranke koje se smatraju „građanskim“ usprotivile su se mogućnosti da Šmit nametne izborne reforme, pa su za ponedeljak uveče zakazale i proteste ispred njegovog sedišta. Na kraju, njima se priključila i SDA Bakira Izetbegovića, ali i Rijaset Islamske zajednice u BiH.
„Do sada, međunarodna zajednica, odnosno Zapad, tetošio je bošnjačku političku elitu, izlazeći joj u susret, tako da ona ne zna kako izgleda kompromis, kao i kako izgleda politički život u složenom društvu kao što je BiH“, objašnjava Savić.
Prema Kozomarinim rečima, Šmitovo eventualno nametanje izborne reforme značilo bi prekid tridesetogodišnje bošnjačke dominacije nad druga dva naroda.
„Naravno da oni koji su navikli da trideset godina upravljaju, da komanduju, da sve njihovo prolazi, da su oni žrtve, a svi drugi agresori, da njima politika gubljenja tih pozicija ne odgovara“, kaže on i dodaje da se radi o uspehu hrvatske države koja je uspela da u Nemačkoj izlobira odluku o nametanju rešenja.

Izetbegović se dogovorio sa Šmitom kako bi mu ruke ostale čiste

Činjenica da su informacije o nametanju reformi izbornog zakona puštene u javnost, prema Savićevim rečima, govore o tome da će se tako verovatno i dogoditi, a bošnjačka politička elita prihvatiće sve Šmitove odluke.
„Mislim da su bošnjački vodeći političari veoma svesni da ne smeju ostati bez podrške Zapada, da ne smeju ostati bez tog savezništva i da ne smeju da urade ništa što bi dovelo do prekida saradnje sa Zapadom. Bez toga, oni ostaju na vetrometini u Evropi. Mnogi kulturolozi kažu da Evropa i dalje ne zna kako da se nosi sa islamom. Oni su islamsko ostrvo u Evropi i to može dugoročno da ih stavi u nepovoljan položaj“, napominje Savić.
Prema Kozomarinom mišljenju, najavljeni protesti bošnjačkih stranaka neće proizvesti nikakvo političko dejstvo, dok će bošnjačka politička elita prihvatiti Šmitove odluke pod uslovom da američka i britanska ambasada to narede Bakiru Izetbegoviću.
„On nikada ništa ne odlučuje, ni o svojoj stranci, ni o Federaciji, ni o BiH dok se ne konsultuje sa ambasadorima ove dve zemlje. Oni očekuju da se ambasade ove dve zemlje oglase. Budu li oni rekli da su izmene dobre i da ih treba prihvatiti, one će biti prihvaćene“, smatra Kozomara.
Međutim, ono što je Izetbegovićev problem, jeste visoko podignuta lestvica – svako prihvatanje izborne reforme za vođu SDA danas znači poraz koji ne može da objasni svom biračkom telu. Sa druge strane, upravo to što će Šmit nametnuti izbornu reformu za Izetbegovića je izlaz, smatra Kozomara.
„Izetbegović se nadao da će Šmit nametnuti odluku, da ne mora da čini ustupke jer bi u svom biračkom telu bio optužen da je poklekao pod naletima „ekipe iz Zagreba“. Mislim da se dogovorio sa Šmitom da se odluke nametnu“, smatra Kozomara.
Ipak, kako bi se izbeglo da visoki predstavnik u potpunosti ide u konfrontaciju sa Bošnjacima, naš sagovornik smatra da Šmit neće nametnuti celokupne reforme – one će biti nametnute polovično, tako da bude obezbeđeno da Hrvati dobiju svog legitimnog predstavnika umesto Željka Komšića. Ono što neće biti nametnuto jeste podizanje izbornog cenzusa od tri odsto, pretpostavlja Kozomara.
„Takođe pretpostavljam da će Šmit da umanji značaj entitetskog glasanja u Parlamentarnoj skupštini. Odnosno stavljanje veta biće omogućeno samo na određene odluke, a ne na sve, što važi sada“, kaže on.
Izborna reforma decenijski je problem zbog koga se politički život u Federaciji BiH (a samim tim i u celoj BiH) nalazi u svojevrsnoj paralizi. Dejtonskim sporazumom omogućeno je jednako predstavljanje sva tri konstitutivna naroda u entitetskim i zajedničkim institucijama, međutim, nekoliko puta se dogodilo da hrvatski član Predsedništva bude izabran bošnjačkim glasovima. Poslednji put to se dogodilo 2018, kada je za hrvatskog člana Predsedništva izabran Željko Komšić.
Pregovori o ovom pitanju nikada nisu urodili plodom, čak ni uz posredstvo SAD i EU. Poslednji put, bošnjački i hrvatski političari bili su nadomak sporazuma krajem 2020, kada su bošnjačke i hrvatske stranke postigle dogovor da se posle trinaest godina održe izbori u Mostaru. Na ovaj dogovor gledalo se kao na „mustru“ za dogovor i na entitetskom i zajedničkom nivou. Međutim, do dogovora nije došlo zbog konstantnog protivljenja bošnjačke strane.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala