- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Da li je vreme da i Srbija razmišlja o energiji iz nuklearki

© Wikipedia / Avda Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana - Sputnik Srbija, 1920, 20.07.2022
Pratite nas
Vest da ruski Rosatom počinje da gradi nuklearku u Egiptu, u svetlu globalne krize koja već godinu dana drži cenu energenata na izuzetno visokom nivou, ali i nadgornjavanja u EU oko ruskih energenata, ponovo je otvorilo pitanje izgradnje nuklearne elektrane u Srbiji. Da li je došlo vreme da bude ukinut moratorijum na njihovu gradnju?
Opravdanost ovog pitanja ja sasvim vidljiva, pogotovo što je i Evropska unija zbog cele situacije sa energentima nedavno prelomila da nuklearnu energiju tretira kao zelenu, dakle poželjnu. Kriza je iznudila takvu odluku iako ni u EU stvari po tom pitanju nikada nisu bile jednoznačne, pa dok je Nemačka gasila svoje nuklearke, Francuska ih dodatno gradi jer se iz njih u najvećoj meri snabdeva električnom energijom.

Da li je vreme za nuklearku u Srbiji

Zakon o zabrani gradnje nuklearnih elektrana, donesen je 1989. godine u tadašnjoj Jugoslaviji posle katastrofe sa nuklearkom u Černobilju. Posle raspada zajedničke države Slovenija, u kojoj je od 1983. godine radila nuklearka Krško, ali i Hrvatska, ukinuli su taj zakon koji je u Srbiji još na snazi.
Energetičar Miloš Zdravković, koji godinama zastupa tezu da Srbija treba da se vrati nuklearnom programu, za Sputnjik kaže da naš energetski sistem, koliko god da je jak, ipak ne može da prati naše potrebe koje rastu.
Ovaj inženjer elektortehnike, čija je specijalnost energetika, objašnjava da se potreba za proizvodnjom električne energije na svakih 25 godina duplira u normalno razvijenom društvu.
„Obnovljivi izvori energije zbog zakona prirode, jednostavno, fizički ne mogu da zadovolje rast potražnje za energijom i to su predviđanja Međunarodne agencije za energetiku. Svet zbog klimatskih promena i svega što se desilo pokušava da ograniči upotrebu fosilnih goriva i u toj situaciji imamo jedan jedini put, a to je put nuklearne renesanse“, kaže naš sagovornik.
To je shvatio i Egipat gde treba da otpočne realizacija ugovora o izgradnji nuklearne elektrane koji je ruski Rosatom pre tri godine potpisao sa vladom u Kairu. Zdravković napominje da je reč o najvećoj svetskoj firmi za inženjering, odnosno projektovanje i izgradnju nuklearnih elektrana.
© Sputnik / Evgeniй Biяtov / Uđi u bazu fotografijaRuska državna korporacija za atomsku energiju, Rosatom, najveća je svetska firma za projektovanje i izgradnju nuklearki
Logo ruske državne korporacije za atomsku energiju Rosatom - Sputnik Srbija, 1920, 20.07.2022
Ruska državna korporacija za atomsku energiju, Rosatom, najveća je svetska firma za projektovanje i izgradnju nuklearki

Rosatom kao poželjan partner

„Rosatom je firma koja je najbrže izgradila jednu nuklearnu elektranu u svetu. To je nuklearka koja je puštena u rad prošle godine u Belorusiji. Ona je izgrađena za svega osam godina od momenta potpisivanja ugovora, tako da su oni veoma poželjan partner zbog brzine izgradnje. Drugo, njihova referenca je najveći broj nuklearnih reaktora koje je neka firma izgradila. Zato se i kaže da je Rosatom najveća svetska firma za inženjering u nuklearnoj energiji. Treća njihova referenca su, svakako, plovila ruske mornarice i ruske arktičke flote“, napominje ovaj energetičar.
Naravno, za početak bi, kaže, bilo najvažnije da se donese politička odluka da se skine moratorijum za korišćenje nuklearne energije i da se uđe u proces izgradnje nuklearne elektrane jer ona, kako ističe, jedina garantuje elektroenergetsku stabilnost i omogućava razvoj naše države.
„Mi u ovom trenutku imamo oko 7,8 gigavata instalisane snage, od toga 4,3 gigavata u termoelektranama, znači na uglju, što daje oko 70 odsto naše energije. Ostatak je u hidroenergiji i imamo pola gigavata instalisane snage u vetru“, precizira Zdravković.
Pri tom, rekordna proizvodnja na godišnjem nivou u Srbiji bila je oko 37.000 gigavatčasova električne energije. Naša potrošnja je 34.300 gigavatčasova, a prosečna proizvodnja pre urušavanja EPS-a bila je 35.000 gigavatčasova. Ali ako govorimo o razvoju Srbije, ako želimo da dostignemo industrijski razvoj iz 1989. nama bi, kako kaže, trebalo još bar 700 megavata instalisane snage. Dakle jedno Krško.

Kakvo nam je okruženje

„Ono što je najjeftinije, najbrže da se uradi i šta je najdugoročnije rešenje zarad energetske stabilnosti to je makar jedan reaktor. Poređenja radi reaktor u Krškom u Sloveniji je nešto jači od 700 megavata instalisane snage. Inače, najveće nuklearke u okruženju su Paks u Mađarskoj - 1,85 gigavata, 1,9 gigavata instalisane snage je nuklearka Kozloduj u Bugarskoj, nešto iznad jednog gigavata je nuklerka u Črnjenim vodama u Rumuniji“, precizira Zdravković.

Pri tom i Mađarska i Rumunija i Bugarska se spremaju da povećaju te kapacitete.
Srbija je, dakle, okružena nuklearkama i priča o tome da nuklearke ne treba graditi iz bezbednosnih razloga ne pije vodu, ne samo zato što su one bezbedne, nego i jer smo već u takvom okruženju i eventualni akcidenti kod njih bi se i nas ticali.
Sve one su vrlo blizu Beograda, Novog Sada, Niša. Pri tom plan Hrvatske je da gradi nuklearku na Dunavu, koja bi bila bliža Beogradu nego Zagrebu. Razlog za takvu lokaciju je sasvim rezonski jer je, kaže naš sagovornik, proces proizvodnje takav da je za funkcionisanje nuklearne elektrane potrebna velika količina vode.
Zdravković zato smatra da bi bila racionalna odluka o izgradnji nuklearke kako bi obezbedili jeftino snabdevanje naše industrije da bi bila što konkurentnija na evropskom i svetskom tržištu.

Najjeftinija energija

On posebno ukazuje da je energija proizvedena u nuklearkama jeftinija u odnosu na drugu.
„Kada uzmemo u obzir period izgradnje nuklearne elektrane, njen vek trajanja i asanaciju terena po isteku trajanja nuklearne elektrane, sve to uz troškove bezbednosti, koliko to košta, koliki su troškovi proizvodnje, koliko daje energije, megavatčas proizveden u nuklearnoj elektrani je najjeftiniji i najpovoljniji“, konstatuje stručnjak za energetiku.
Najskuplja je, kaže energija vetra i solarna, od koje je povoljnija ona iz termoelektrana. Zelena energija traži balans, kada ima sunca, vode, vetra, imate struju, kada nema - nemate.
CC BY-SA 3.0 / Wikipedia/Slovenskavojska.si / Srbiji treba bar jedno Krško, odnosno nuklearka čija je instalisana snaga oko 700 megavata
Nuklearna elektrana Krško - Sputnik Srbija, 1920, 20.07.2022
Srbiji treba bar jedno Krško, odnosno nuklearka čija je instalisana snaga oko 700 megavata
„Svaki elektroenergetski sistem na svetu projektovan je da radi 24 sata dnevno 365 dana u godini na konstantnom naponu. Kada nemate tu energiju vi morate da balansirate, odnosno da ili kupujete, ili u mrežu ubacujete iz bazičnih izvora energije i samim tim su ti bazični izvori povoljniji nego zeleni“, objašnjava Zdravković.
Na pitanje koliko vremena bi trebalo da se napravi nuklearka i stavi u funkciju, on smatra da je realno da prođe deset godina u našem slučaju od od uklanjanja moratorijuma i donošenja odluke o gradnji nuklearke do toga da ta elektrana bude na mreži. Podseća da je Rosatom postigao svetski rekord izgradivši je u Belorusiji za osam godina, ali da ne vidi razlog da sa napredovanjem tehnologije, ako bude političke volje, taj uspeh bude ponovljen.

Mnogi grade

I ne gradi nuklearku samo Egipat.
Kina u ovom trenutku gradi oko 50 reaktora, Francuska ima 57 reaktora u radu, a planira 10 novih, EU je suočena sa ovom enrgetskom krizom odlučila je da nuklearnu energiju tretira kao zelenu energiju. To je jednostavno naša budućnost. Naročito u sklopu politike EU gde žele manju zavisnost od uvoza ruskih energenata, nemoguće je zaobići nuklearnu elektranu. Drugo je sada pitanje što uranijum uglavnom dolazi iz Kazahstana i Ruske Federacije gde opet Rosatom snabdeva svet sa 45 odsto uranijuma“, ističe Zdravković i zaključuje:
Jednostavno, kao što se nekada zapad obogatio na industriji uglja i čelika, neminovnost je da narednih 100 godina svet na neki način direktno zavisi od Ruske Federacije. Takva je kaže, geografija, tako su podeljene karte i tu se ništa ne može.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala