- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Odluka o zamrzavanju imovine ruskih građana u Crnoj Gori neustavna

© Sputnik / Nebojša PopovićZastave Crne Gore
Zastave Crne Gore - Sputnik Srbija, 1920, 12.06.2022
Pratite nas
Ugledni podgorički advokat Velibor Marković kaže za Sputnjik da je odluka Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave za katastar Crne Gore o zamrzavanju 44 nekretnine ruskih državljana u Crnoj Gori neustavna, pa otvara mogućnost da ta lica tuže crnogorsku državu zbog nezakonitog postupanja njenih državnih organa.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je zamrznulo 44 nekretnine 34 ruska državljana kojima su prethodno uvedene sankcije.
„Za 44 nekretnine Uprava za katastar i državnu imovinu donijela je odgovarajuća rješenja kojima je ograničeno raspolaganje imovinom u Crnoj Gori ovim licima“, navodi se u saopštenju.

Odluka o zamrzavanju imovine ruskim državljanima politička

Marković kaže za Sputnjik da ne postoji pravni osnov za donošenje ovakvih rješenja i očigledno se radi o političkim odlukama crnogorskih državnih organa, donesenim od strane Vlade Crne Gore i Uprave za katastar i državnu imovinu.
„To se direktno i priznaje, s obzirom na pozivanje na ‘liniju stoprocentne usaglašenosti Crne Gore za vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije’ i Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera. Međutim, odredbom čl. 58. Ustava Crne Gore kao najvišeg pravnog akta u našoj zemlji je propisano da se jemči pravo svojine i da niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, ali isključivo uz pravičnu naknadu. Kada se radi o pravu svojine, titular tog prava ima tri svojinska ovlašćenja: da stvar drži, koristi i da njome raspolaže. Prema tome, da bi neki vlasnik stvari bio lišen ili ograničen u svom pravu svojine, to je moguće isključivo u slučajevima javnog interesa i uz plaćenu novčanu naknadu u vidu tržišne vrijednosti te stvari, pri čemu javni interes može biti utvrđen jedino zakonom, što odluka Vlade svakako nije, budući da se radi o podzakonskom aktu. Iz navedenog proizilazi da je takvom odlukom prekršen Ustav Crne Gore, kao i Zakon o svojinsko-pravnim odnosima”, objašnjava Marković.
Mogućnost privremene zabrane raspolaganja stvari ustanovljena je još i, kako ističe naš sagovornik, Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju, kao i Zakonom o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.

Samo sudovi mogu blokirati imovinu

Sudovi mogu ,,blokirati" tuđu imovinu, ali se radi o odlukama sudova u slučajevima kada neko lice ima potraživanje prema vlasniku stvari, koji otuđenjem svoje imovine pokušava da osujeti ili oteža naplatu tog potraživanja, ili pak ukoliko postoji sumnja da je ta imovina stečena izvršenjem krivičnog djela, zasta je nužno pokretanje krivičnog postupka protiv tog ili njemu bliskih lica, saopštava advokat.
„U svakom slučaju, takve odluke mogu da donose isključivo sudovi, a ne upravni organi kakva je i katastarska uprava, pri čemu se na ove mogućnosti ukazuje principijelno, budući da se ne radi o tim slučajevima”, dodaje Marković.
U ovom slučaju, prema njegovim rečima, radi seo političkoj odluci organa Evropske unije, koju sprovodi Crna Gora, kršeći svoj Ustav i zakone, iako ta odluka nije izvor prava.
„Ovo stoga što je odredbom čl. 9. Ustava Crne Gore propisano da sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka sa pravnim primatom nad domaćim zakonodavstvom, imaju samo potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori, kao i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava, što naprijed navedena odluka nesporno nije, budući da ne predstavlja ni međunarodni ugovor ratifikovan zakonom usvojenim u crnogorskom parlamentu, niti opšteprihvaćeno pravilo međunarodnog prava”, napominje ovaj advokat.

Pravo na žalbu

On objašnjava da svakako, pri činjenici postojanja rješenja o privremenoj zabrani prometa nepokretnosti koje su u vlasništvu ruskih državljana, kao pojedinačnih pravnih akata, lica na koja se ta rješenja odnose imaju pravo žalbe nadležnom ministarstvu, a u slučaju odbijanja te žalbe kao neosnovane, na pokretanje i vođenje upravnog spora pred Upravnim sudom Crne Gore i dalje, do Vrhovnog suda Crne Gore, te po ustavnoj žalbi Ustavnom sudu Crne Gore, sve do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, zbog povrede čl. 1. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. (Dodatni protokol, Pariz, 20. mart 1952. godine).
„Ovo posljednje zbog toga što je naprijed navedenom konvencijskom odredbom takođe propisano lišenja imovine, osim u javnom interesu i opštim načelima međunarodnog prava, što odluka o uvođenju sankcija nije. Svakako, dug je pravni put u cilju zaštite vlasničkog prava, što svakako ne isključuje i pravo na naknadu štete protiv Države Crne Gore, zbog nezakonitog postupanja državnih organa, ukoliko je ta šteta zaista nastala”, zaključuje Marković.
Ambasador Maslenikov - Sputnik Srbija, 1920, 09.06.2022
REGION
U Crnoj Gori obeležen Dan Rusije, ambasador Maslenikov poslao snažnu poruku Podgorici /foto/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala