https://lat.sputnikportal.rs/20220524/poruka-crnoj-gori-iz-hrvatske-pre-ulaska-u-eu-platite-stetu-vratite-blago-i-zatrazite-oprostaj-1137645086.html
Poruka Crnoj Gori iz Hrvatske: Pre ulaska u EU platite štetu, vratite blago i zatražite oproštaj
Poruka Crnoj Gori iz Hrvatske: Pre ulaska u EU platite štetu, vratite blago i zatražite oproštaj
Sputnik Srbija
Hrvatska akademija znanosti i umetnosti (HAZU) objavila je dokument kojim se traži da Crna Gora zatraži oprost od Hrvatske i plati ratnu odštetu, da Hrvati u... 24.05.2022, Sputnik Srbija
2022-05-24T10:32+0200
2022-05-24T10:32+0200
2022-05-24T10:32+0200
region
region
region – politika
crna gora
hrvatska
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112098/21/1120982171_0:82:2000:1207_1920x0_80_0_0_a6e2a471f689b7b7ac9df0b33a19a590.jpg
U dokumentu pod nazivom „Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Evropsku uniju“, predlaže se da Hrvatska traži ratnu odštetu od Crne Gore, da Bokeljska mornarica bude zajedničko dobro, a ostrvo Mamula da više ne bude u Crnoj Gori, objavio je podgorički „Dan“.Hrvatski akademici smatraju da je neophodno tražiti zagarantovane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, podržati predlog zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda upućenom Unesku i podržati Zaključke sa naučnog skupa Identitet Hrvata Boke kotorske koji je u januaru 2021. održan u Zagrebu.„Konačno odrediti kopnenu granicu (ostrvce Lastavica s tvrđavom Mamula, a posebno razgraničenja na moru prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora i nakon proglašenja isključivoga privrednog pojasa Republike Hrvatske. Crna Gora mora potpuno i odgovorno upravljati plastikom i drugim otpadom kako bi se znatno smanjila količina tog otpada koji dopluta do južnih hrvatskih o strva“, kaže se u dokumentu uz očekivanje da se Crna Gora mora suzdržavati u istraživanju i eventualnoj eksploataciji ugljovodonika u dubljem delu Južno-jadranske kotline.HAZU smatra da treba aktuelizovati potrebu poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora — zaštita prava hrvatske manjine i stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za vreme rata na području bivše Jugoslavije morali da napuste domove; pitanje granica — razlika između deklarativnog i stvarnog ispunjavanja obaveza.„Platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini, i vratiti odneseno kulturno blago, zatražiti oprost od Hrvatske za počinjena zla, prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne baštine, posebno književne; osigurati reciprocitet Hrvatima, tj. slobodno političko i kulturno organizovanje i delovanje na nivou istovrednoj onoj koju Republika Hrvatska osigurava svojim manjinama“, navodi se u dokumentu HAZU.Hrvatska akademija znanosti i umetnosti smatra da bi u Jadranskom moru trebalo naći zajednički obostrano prihvatljiv model ekološkog istraživanja podmorja u saglasnosti sa stavovima iz Glazgova.„Potreban je obostrano prihvatljiv nastavak eventualne sigurne proizvodnje — određena iskustva u saradnji u prošlosti te uticaj Republike Hrvatske mogu biti od velikog značaja. Obratiti pažnju na zagađenje Jadranskog mora raznim otpadom, plastikom, otvorenom kanalizacijom. S obzirom na to da se sve te nečistoće morskim strujama šire od juga prema severu i dolaze u naš deo Jadrana, smanjiti negativan uticaj na okolinu TE Pljevlja“, stoji u tekstu HAZU, preneo je Tanjug.
https://lat.sputnikportal.rs/20220523/novi-udar-hrvatske-na-srbiju-hitan-odgovor-sanu-1137616602.html
crna gora
hrvatska
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2022
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
region, region – politika, crna gora, hrvatska
region, region – politika, crna gora, hrvatska
Poruka Crnoj Gori iz Hrvatske: Pre ulaska u EU platite štetu, vratite blago i zatražite oproštaj
Hrvatska akademija znanosti i umetnosti (HAZU) objavila je dokument kojim se traži da Crna Gora zatraži oprost od Hrvatske i plati ratnu odštetu, da Hrvati u Crnoj Gori dobiju zagarantovane mandate u Skupštini i da kontrolišu i Termoelektranu Pljevlja koja zagađuje okolinu na severu, što se odražava na zagađenje Jadranskog mora, koje je zajedničko.
U dokumentu pod nazivom „Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Evropsku uniju“, predlaže se da
Hrvatska traži
ratnu odštetu od Crne Gore, da Bokeljska mornarica bude zajedničko dobro, a ostrvo Mamula da više ne bude u Crnoj Gori,
objavio je podgorički „Dan“.
Hrvatski akademici smatraju da je neophodno tražiti zagarantovane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, podržati predlog zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda upućenom Unesku i podržati Zaključke sa naučnog skupa Identitet Hrvata Boke kotorske koji je u januaru 2021. održan u Zagrebu.
„Konačno odrediti kopnenu granicu (ostrvce Lastavica s tvrđavom Mamula, a posebno razgraničenja na moru prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora i nakon proglašenja isključivoga privrednog pojasa Republike Hrvatske. Crna Gora mora potpuno i odgovorno upravljati plastikom i drugim otpadom kako bi se znatno smanjila količina tog otpada koji dopluta do južnih hrvatskih o strva“, kaže se u dokumentu uz očekivanje da se Crna Gora mora suzdržavati u istraživanju i eventualnoj eksploataciji ugljovodonika u dubljem delu Južno-jadranske kotline.
HAZU smatra da treba aktuelizovati potrebu poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora — zaštita prava hrvatske manjine i stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za vreme rata na području bivše Jugoslavije morali da napuste domove; pitanje granica — razlika između deklarativnog i stvarnog ispunjavanja obaveza.
„Platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini, i vratiti odneseno
kulturno blago, zatražiti oprost od Hrvatske za počinjena zla, prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne baštine, posebno književne; osigurati reciprocitet Hrvatima, tj. slobodno političko i kulturno organizovanje i delovanje na nivou istovrednoj onoj koju Republika Hrvatska osigurava svojim manjinama“,
navodi se u dokumentu HAZU.
Hrvatska akademija znanosti i umetnosti smatra da bi u Jadranskom moru trebalo naći zajednički obostrano prihvatljiv model ekološkog istraživanja podmorja u saglasnosti sa stavovima iz Glazgova.
„Potreban je obostrano prihvatljiv nastavak eventualne sigurne proizvodnje — određena iskustva u saradnji u prošlosti te uticaj Republike Hrvatske mogu biti od velikog značaja. Obratiti pažnju na zagađenje Jadranskog mora raznim otpadom, plastikom, otvorenom kanalizacijom. S obzirom na to da se sve te nečistoće morskim strujama šire od juga prema severu i dolaze u naš deo Jadrana, smanjiti negativan uticaj na okolinu TE Pljevlja“, stoji u tekstu HAZU, preneo je Tanjug.
