- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Nikolajevska železnica - pruga koja je povezala dve ruske prestonice /foto/

© Sputnik / RIA NovostiNikolajevska železnička stanica, Sankt Peterburg
Nikolajevska železnička stanica, Sankt Peterburg  - Sputnik Srbija, 1920, 22.05.2022
Pratite nas
Istorija pojave železničke pruge koja je spojila dve ruske prestonice Moskvu i Sankt Peterburg po mnogo čemu je neobična. Koliko je koštala Rusku imperiju izgradnja pruge koja se i danas koristi?

Ministri su protiv!

Gradnju Nikolajevske železničke pruge pratile su velike poteškoće. Krajem 30-ih godina XIX veka po ruskim ministarstvima su kružili projekti izgradnje železnice. U celom svetu su pruge građene bez mnogo buke, a u Rusiji je u to vreme postojala samo jedna - Carskoseoska (koja je počela sa radom od oktobra 1837. godine) i kojom je moglo da se dođe do Carskog sela i Pavlovska.
Elita je bila rastrgnuta između dva centra. Putovati tamo-ovamo znači gubiti četiri dana i zdravlje, jer u putu se nije moglo spavati zbog buke i vibracija.
Međutim, činovnici se nisu složili da se pruga izgradi, smatrali su da je skupo, nemoguće, bespotrebno, jer će je tokom zime sneg zatrpati. Odbor ministara je razmatrao ovo pitanje dve godine i savetovao imperatoru da odustane od ideje. Međutim, car Nikolaj je presekao: potpisao je ukaz o izgradnji železnice 1. februara 1842. godine.
© Wikipedia / Public DomainNasip na Nikolajevskoj pruzi Moskva-Sankt Peterburg, 1881. godina
Nasip na Nikolajevskoj pruzi Moskva-Sankt Peterburg, 1881. godina - Sputnik Srbija, 1920, 24.11.2021
Nasip na Nikolajevskoj pruzi Moskva-Sankt Peterburg, 1881. godina
Muke zbog izgradnje železnice je osetio i narod Rusije. Pruga se gradila osam godina. Svake godine je u njenoj izgradnji učestvovalo od 40 do 60 hiljada ljudi.
Imperator nije ni po koju cenu hteo da se odrekne ove ideje.

„Na zbližavanje Moskve i Sankt Peterburga gledam kao na stvar od velikog državnog značaja. I nadam se da će potomci opravdati moju odluku“, govorio je on još pre početka i nikome nije dozvolio da odustane.

Međutim, veliko uzbuđenje nisu delili radnici. Na gradilištu je radni dan trajao od 16 do 18 sati.
Radnici su kopali rovove do 15 metara dubine, a zatim bi pravili nasipe do 40 metara i sve su to ručno radili. Četiri bagera su kratko radila na gradilištu, jer su izvođači radova smatrali da im je jeftiniji rad seljaka nego rad mašina. Kopali su kanale, isušivali blatna područja i gradili mostove dok im je voda bila do grudi.
Živeli su u zemunicama, ali zbog nedostatka toaleta i loše hrane, seljaci su obolevali od tifusa i dizenterije. Umrle su sahranjivali duž trase. Prema nekim podacima za godinu dana umrlo je 300-400 ljudi.
© Wikipedia / Public DomainBarže na kanalu za prevoz tereta za izgradnju Nikolajevske pruge Moskva-Sankt Peterburg, početak XIX veka
Barže na kanalu za prevoz tereta za izgradnju Nikolajevske pruge Moskva-Sankt Peterburg, početak XIX veka - Sputnik Srbija, 1920, 24.11.2021
Barže na kanalu za prevoz tereta za izgradnju Nikolajevske pruge Moskva-Sankt Peterburg, početak XIX veka

Pruga za sva vremena

Železnička pruga od Sankt Peterburga do Moskve se i danas koristi. Sada je to jedna od modernijih brzih pruga Rusije, ona je i u XIX veku bila napredna i imala je dva koloseka.
Železničke stanice su na oba kraja i u glavnoj prestonici i u severnoj prestonici bile iste. To je bila ideja arhitekte K. Tona. Mada je železnička stanica u Sankt Peterburgu nešto veća.
Zvanično puštanje u rad pruge je bilo 1. novembra 1851. godine. U 11 sati i 15 minuta iz Sankt Peterburga je krenuo putnički voz koji je stigao u Moskvu sledećeg dana u devet sati ujutro. Voz je ovu relaciju prešao za 21 sat i 45 minuta. Srednja brzina voza je tada bila 29,6 kilometara na sat.
Ruska imperija - Sputnik Srbija, 1920, 21.11.2021
RUSIJA
Trista godina Ruske imperije: Kako je carska kruna zamenjena imperatorskim grbom /video/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala