- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Između dve vatre: Zašto Izrael ne isporučuje oružje Ukrajini

© AFP 2023 / Thomas CoexIzraelska vojska
Izraelska vojska - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2022
Pratite nas
Zvanični Kijev je nezadovoljan: Izrael odbija da pošalje oružje Ukrajini i ne uvodi sankcije Rusiji. Jedan od razloga za takvu suzdržanost su krvne veze sa sukobljenim stranama, a važnu ulogu igra i situacija u Siriji: bez ruske vojske u toj zemlji islamski teroristi bi bili aktivniji.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Šta navodi Tel Aviv da se drži neutralnosti i da li se Izrael sprema da učestvuje u pregovaračkom procesu?

Bez izuzetaka za Kijev

Izrael zajedno s Turskom i Belorusijom pokušava da preuzme ulogu posrednika u rusko-ukrajinskom sukobu. Ministar finansija Izraela Avigdor Liberman je objasnio da njegova zemlja ima „istorijski složenu moralnu poziciju i političke interese“ za takvu ulogu.
Izraelski premijer Naftali Benet je jedan od retkih prozapadnih lidera koji redovno razgovara i s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i s ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim. U martu je Benet posetio Moskvu radi razmatranja niza pitanja, među kojima je i ruska specijalna operacija. Nakon sastanaka nije bilo zvaničnih izjava, a Ukrajina je očekivala mnogo više. Pritom, Izrael nije objavio sankcije protiv Rusije i odbio je da isporučuje oružje Kijevu.
© Sputnik / Evgeniй Biяtov / Uđi u bazu fotografijaPredsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa izraelskim premijerom Naftali Benetom
Predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa izraelskim premijerom Naftali Benetom - Sputnik Srbija, 1920, 20.04.2022
Predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa izraelskim premijerom Naftali Benetom
Ukrajina je pokušala da ostane pri svojim zahtevima. Krajem marta u Izrael su doputovali savetnik ukrajinskog predsednika Sergej Šefir, poslanik Vrhovne rade Olga Vasiljevska Smagljuk i bivši ambasador u Tel Avivu Genadij Nadolenko. Oni su se sastali s izraelskim ministrom inostranih poslova Jairom Lapidom, dok izraelski premijer nije smatrao nužnim da prima poslanike Zelenskog.
Kako navodi izraelska štampa, delegati Kijeva pokušali su da izdejstvuju isporuku naoružanja od privatnih biznismena, ali su takvi ugovori mogući samo uz dozvolu ministarstava inostranih poslova i odbrane. Izvori u tim resorima su naveli da izuzetke neće praviti.
Izrael, takođe, još nije potvrdio da li je spreman da bude garant bezbednosti za međunarodni sporazum posle završetka borbenih dejstava. Prema anketi koju je sproveo Izraelski institut za demokratiju, većina žitelja te zemlje (67 procenata) podržava Ukrajinu. Ipak, samo se 22 odsto ispitanika zalaže za isporuku oružja, a 60 odsto učesnika ankete je protiv uvođenja sankcija Rusiji. Izraelsko naoružanje se, međutim, nalazi u Ukrajini – šalje ga Evropa.

Ruske milijarde

Istorijske veze jevrejske države sa postsovjetskim prostorom su velike. Od više od devet miliona Izraelaca oko 13 procenata su imigranti ili potomci imigranata iz bivšeg SSSR-a, uglavnom iz Rusije i Ukrajine.
Neki od njih, među kojima su i Avigdor Liberman i ministar građevinarstva Zejev Elkin, važne su političke figure. I ne samo to, pet od trinaest premijera, uključujući tvorca izraelske države Davida Ben-Guriona, rodilo se u Ruskoj imperiji ili Sovjetskom Savezu. U kampanji za ponovni izbor Benijamina Netanjahua 2019. godine korišćena je i njegova fotografija s Vladimirom Putinom.
Roman Abramovič - Sputnik Srbija, 1920, 25.03.2022
SPORT
Abramovič je odigrao ulogu – i zbog toga Amerika mora da ga poštuje, za razliku od Britanaca
Važnu političku i društvenu ulogu u zemlji igraju i biznismeni, poput milijardera Romana Abramoviča, kojem su Velika Britanija i Evropska unija uvele sankcije. On je veliki mecena Izraela. Kako piše Njujork tajms, protiv još najmanje četvorice ruskojezičnih milijardera Jevreja uvedene su ograničavajuće mere zbog veza s Moskvom. A sudeći po pisanju lokalnih medija, nekoliko desetina ruskih oligarha s dvojnim državljanstvom zatražilo je utočište u Izraelu.
Veza Izraela s Ukrajinom, gde i dalje živi mnogo Jevreja, takođe je čvrsta. Na primer, ukrajinski oligarh Jegor Kolomojski, koga smatraju pokroviteljem predizborne kampanje Zelenskog, izraelski je državljanin. Sam predsednik Ukrajine je takođe Jevrejin.
Nije čudno što je Izrael u više navrata izražavao podršku Ukrajini tokom specijalne operacije. Uputio je tamo humanitarnu pomoć, otvorio poljsku bolnicu na zapadu zemlje. Članovi vlade su se u više navrata zalagali za što brži prekid vatre.
U aprilu se Izrael pridružio državama koje su glasale za isključivanje Rusije iz Saveta UN za ljudska prava. Spoljnopolitički resor Rusije je osudio stav Tel Aviva i prilično žestok govor šefa izraelske diplomatije Jaira Lapida. „To je pokušaj da se iskoristi situacija u vezi s Ukrajinom, kako bi se odvukla pažnja međunarodne zajednice s jednog od najzastarelijih nerešenih sukoba – palestinsko-izraelskog“, navedeno je u saopštenju Ministarstva inostranih poslova Rusije.

Izbeglička kvota

Tel Aviv, međutim, po svoj prilici nije spreman za neka odlučnija rešenja. Naftali Benet po pravilu izbegava direktnu kritiku Rusije, prepuštajući oštre izjave Jairu Lapidu. Ipak, i ovaj ispoljava diplomatsku opreznost, pa je pozvao Kinu da učestvuje u mirovnom procesu, nagovestivši tako da se Izrael time neće baviti sam.
Krajem marta je održan sastanak izraelskog rukovodstva s visoko rangiranim diplomatama iz četiri arapske zemlje i SAD. Američki državni sekretar Entoni Blinken je ubeđivao bliskoistočne saveznike da se pridruže naporima SAD da se Rusija izoluje. Izrael, kao i ostali učesnici samita, nisu promenili svoje stavove.
Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril - Sputnik Srbija, 1920, 11.04.2022
RUSIJA
Sastanak ruskog patrijarha i pape može biti održan u Jerusalimu
Mnogi analitičari smatraju da Tel Aviv nastoji da izbegne antisemitsko raspoloženje i u Rusiji, i u Ukrajini. Istovremeno, u samom Izraelu mnoge pravne organizacije su nezadovoljne zbog dolaska ukrajinskih izbeglica. Političari nacionalističke orijentacije tvrde da priliv pripadnika drugih konfesija može da oslabi izraelski identitet.
Prema podacima Uprave za imigraciju, u Izrael je od početka sukoba stiglo gotovo 15.000 izbeglica iz Ukrajine. Ministarka unutrašnjih poslova Ajelet Šaked, koja je desničarski nastrojena, objavila je da će Izrael dozvoliti ukrajinskim nejverejima da ostanu u zemlji do okončanja borbenih dejstava i da će otvoriti granice za još pet hiljada izbeglica. Jair Lapid, međutim, insistira na stavu da je moralni dug zemlje da prihvati više ljudi: „Nećemo zatvoriti svoja vrata i svoja srca. U Izraelu živi devet miliona ljudi i nekoliko hiljada izbeglica neće naneti štetu jevrejskom identitetu“.
Kasnije je Šakedova rekla da je svim Ukrajincima koji imaju rođake u Izraelu dozvoljen privremeni boravak u zemlji. Tel Aviv se, takođe, trudi da pruži podršku Jevrejima koji su ostali u Ukrajini.

„Sankcije su nerazumne“

Još jedan od razloga za izraelsku neutralnost je granica sa Sirijom, na čijoj teritoriji deluju islamske grupacije. Tel Avivu je potrebno partnerstvo s Moskvom, jer ruska vojska obuzdava agresivne planove militanata.
Istovremeno, vojni sukob Izraela s arapskim državama i Iranom ponovo ulazi u užarenu fazu. Zemlju je zapljusnuo talas islamističkog terora: od sredine marta je poginulo 14 ljudi. Tel Aviv je, tradicionalno, žestoko odgovorio. Izraelsko vojno vazduhoplovstvo je 9. aprila izvelo masovne vazdušne napade na objekte iranskog „Korpusa čuvara Islamske revolucije“ na teritoriji Sirije.
Sukob izraelske policije i Palestinaca ispred džamije Al Aksa - Sputnik Srbija, 1920, 17.04.2022
SVET
Jerusalim: U sukobima sa policijom povređeno 17 Palestinaca /video/
Bivši savetnik izraelskog premijera za pitanja nacionalne bezbednosti Jakov Nagal je naglasio: koordinacija s Rusijom u Siriji ima principijelni značaj za izraelsku armiju. Jevrejska država je previše mala da bi učestvovala u ukrajinskom sukobu.
Oko 30 odsto Izraelaca smatra da posrednički napori Naftalija Beneta i Jaira Lapida mogu da okončaju sukob u Ukrajini. Tu statistiku je objavio Izraelski institut za demokratiju.
Politikolog Avigdor Eskin, međutim, sumnja u verodostojnost anketa – žitelji Izraela su loše upoznati s realnim zbivanjima u Ukrajini i mogućnostima pregovora.
„Istovremeno Izrael je zauzeo principijelni stav da se ne pridružuje sankcijama i odbija da isporučuje bilo kakvo oružje Ukrajini, za razliku od država Evropske unije, uključujući Tursku, koja Kijevu isporučuje dronove koji su se dobro pokazali u Karabahu“, napominje Eskin.
Prema njegovoj oceni, Izrael je pouzdaniji posrednik od zemalja koje su neposredno umešane u sukob.
„Jerusalim znači 'Grad mira' i on bi bio odlično simbolično mesto za pregovore“, smatra politikolog koji podseća i da nakon raspada Sovjetskog Saveza Rusija nikada nije učestvovala u sankcijama protiv Izraela.
„Benet i Putin su izgradili odnos zasnovan na poverenju. Izrael je čak uspeo da sačuva svoju poziciju bez obzira na zahteve SAD, što nije nebitno. Zelenski se obraćao izraelskom parlamentu i podsećao da su Ukrajinci pomogli Jevrejima u vreme holokausta, ali ta retorika je imala efekat suprotan od očekivanog. Deo ukrajinskog društva, iako mali, delovao je tada potpuno drugačije“, podseća Eskin.
On je dodao da Izrael želi prijateljski odnos i s Rusijom, i s Ukrajinom, kao i prekid vatre.
„Sankcije kao instrument su nerazumne, one svima nanose štetu i nikako ne utiču na razvoj situacije“, smatra politikolog.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala