Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Episkopi i inteligencija rekli „ne“ sankcijama RF: Poniženje koje Srbija ne bi smela sebi da dozvoli

© SputnikKremlj
Kremlj - Sputnik Srbija, 1920, 18.04.2022
Pratite nas
Da li je moguće da neko misli da bi Srbija trebalo da se pridruži EU sankcijama i okrene od te i takve Rusije kakva je danas? To je odsecanje grane na kojoj sedimo. To je nacionalno samoubistvo.
Episkopi SPC, akademici, profesori i brojne ličnosti iz javnog života svojim potpisom podržali su Peticiju protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji u kojoj se između ostalog kaže da ruski narod danas prolazi kroz iste pritiske „političkog Zapada“ i sve vidove hibridnog rata kroz koje je prošao srpski narod u poslednjoj deceniji 20. veka.
© Ustupljeno SputnjikuKonferencija povodom Peticije protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji
Konferencija povodom Peticije protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji - Sputnik Srbija, 1920, 18.04.2022
Konferencija povodom Peticije protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji
Na konferenciji za štampu koja je tim povodom danas održana govornici su izrazili očekivanje od najznačajnijih nacionalnih ustanova srpskog naroda, političkih organizacija i novoizabranih narodnih poslanika da se jasno odrede protiv uvođenja sankcija Rusiji.

Da se zna ko je gazda

Akademik Matija Bećković je rekao da ni Hitler nije tražio od Srbije da šalje vojsku na Istočni front. To je i za njegova merila, kaže, bilo previše – kao neka vrsta incesta i blasfemije.

„Nijednom malom narodu u naše vreme ne bi palo na pamet da uvodi sankcije Rusiji niti bi neko došao na tako ekscentričnu ideju nit je to iz glave tih malih naroda. To im neko naređuje i to ne zbog Rusije nego da se zna ko im je gazda. Tako poniženje Srbija ne bi smela sebi da dozvoli prvi put od svoga postanka“

Borba za tumačenje sveta

Pitanje zašto se od Srbije traži da se pridruži sankcijama Rusiji, profesor Milo Lompar je stavio u kontekst okolnosti u kojima živimo a u kojima traju paralelno različiti procesi koji imaju svoje uzroke i na neki način se prepliću u meri koja ide iznad uobičajenih standarda.
© Ustupljeno SputnjikuKonferencija povodom Peticije protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji
Konferencija povodom Peticije protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji - Sputnik Srbija, 1920, 18.04.2022
Konferencija povodom Peticije protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji

lTo pitanje ima svoj praktični smisao u tome da nikakvih posledica u praktičnom smislu ne može biti jer Srbija nema oblik materijalne saradnje koji bi te sankcije učinio delotvornim. S druge pak strane traži se da se Srbiji priključi sankcijama da bi se priklonila zapadnoj interpretaciji krize u Ukrajini. To znači da se paralelno sa praktičnim dejstvima odvija nešto što bismo mogli nazvati borbom tumačenja sveta čiji medijski oblik ima prevashodno dominantan značaj za um i srca ljudi“.

Nije ovo poziv za učešće na koncertu evropskih naroda

Nije reč, kaže Lompar, o tome da mi treba da učestvujemo u nekom koncertu evropskih naroda nego je reč o tome da pristanemo na to da smo mi na neki način opravdali sopstveno žigosanje u tim istim medijima koji danas gubeći svako načelo diferenciranosti sprovode jednu ratnu propagandu u intenzitetu koji danas zastrašuje.
To je, smatra, suština zahteva koji se postavlja pred Srbijom.

Nema kompromisa

Praveći poređenje između politike Rusije prema Srbima sa politikom Velike Britanije, Nemačke ili Francuske istoričar Miloš Ković je istakao da je saradnja sa Rusijom bila osnovni uslov opstanka srpskog naroda od 16 veka do danas.
On je podsetio da ne bi bilo ni Karađorđeve odnosno Miloševe države, autonomne kneževine pa ni Crne Gore bez pomoći Rusije.

„To su istorijske činjenice. Da li treba da se setimo podrške Rusije 1914. bez koje bi Srbija propala, ili šta je Rusija u poslednjih 20 godina uradila za Srbiju, za KiM, za odbranu RS, za privredni napredak Srbije. U spoljnoj politici jesu mogući kompromisi jer predstavljate u svetskim okvirima mali narod, ali u pitanjima kao što je opstanak naših sugrađana na KiM ili opstanak sunarodnika u RS-nema kompromisa jer ta pitanja zavise od Rusije“.

© Ustupljeno SputnjikuKonferencija povodom Peticije protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji
Konferencija povodom Peticije protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji - Sputnik Srbija, 1920, 18.04.2022
Konferencija povodom Peticije protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji

Nije ovo prerano kukurikanje

Profesor prava Zoran Čvorović je ukazao na činjenicu da bi eventualno uvođenje sankcija Rusiji od strane Republike Srbije bilo protivno ne ruskim već srpskim nacionalnim interesima.

„Da li neko zaista misli da su akademici, profesori, episkopi SPC koji su se potvrdili u svom poslu naivni, neobavešteni ljudi i da prerano kukuriču i prizivaju mogućnost uvođenja sankcija RF. Ne, mi nismo naivni već pred sobom imamo činjenice“, rekao je Čvorović.

Iluzorno je govoriti o privredi u koloniji

Govornici su zaključili da je pred narodom da odredi šta je prioritetnije, jer, istakli su, ako nemamo suverenu i nezavisnu državu nećemo imati nikakvu mogućnost vođenja ekonomske politike, nećemo imati ni privredu, jer kažu – iluzorno je govoriti o privedi u koloniji.
Među potpisnicima Peticije su episkopi SPC vladika bački Irinej, vladika kruševački David, vladika zvorničko-tuzlanski i administrator eparhije šabačke Fotije, srpski akademici Vasilije Krestić, Matija Bećković, Slaveno Terzić, režiser Emir Kusturica, ugledni profesori univerziteta i doktori nauka Milo Lompar, Slobodan Antonić, Milomir Stepić, Miloš Ković, Miša Đurković i drugi.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala