- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Zašto jedna pravila važe za Rusiju, a druga za sve ostale?

© Sputnik / Vladimir AstapkovichKremlj sa spuštenom zastavom na pola koplja u znak žalosti za poginulima u požaru u TC "Zimska višnja"
Kremlj sa spuštenom zastavom na pola koplja u znak žalosti za poginulima u požaru u TC Zimska višnja - Sputnik Srbija, 1920, 17.04.2022
Pratite nas
Odgovor na ovo pitanje iz naslova teksta je jednostavan, mada ne žele svi da ga vide: protiv Rusije se vodi hibridni rat! I sve što gledamo, poput sankcija, propagandne kampanje, ignorisanja potpisanih sporazuma i dogovora do izbacivanja iz međunarodnih organizacija — deo je toga.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Isto kao što će deo toga biti i sve ono što ćemo u budućnosti gledati. Uključujući i pokretanje postupaka za ratne zločine protiv pojedinaca iz ruskog i vojnog političkog rukovodstva, produžavanje oružanog sukoba u Ukrajini „do poslednjeg Ukrajinca“, zatvaranja granica za sve ruske robe i transportna sredstva...

Jedna pravila za Rusiju, druga za ostale...

Logično, svako pridruživanje ovakvim akcijama jeste svrstavanje među ruske neprijatelje. Rat je rat, bio on hibridni ili konvencionalni. Uostalom, vođenje hibridnog rata uopšte ne isključuje vođenje konvencionalnog rata. Kao i što se, prema jednoj od najširih definicija hibridnog rata, može konstatovati kako je taj oblik sukobljavanja po nečemu i gori od konvencionalnog.
Dok su u konvencionalnom ratu ciljevi vezani za uništenje oružanih snaga neprijatelja, zauzimanje teritorije ili smenu političkog rukovodstva, u hibridnom ratu ciljevi su apsolutna dekonstrukcija „neprijateljskog tkiva“, promena kulturnog obrasca, sejanje patološke mržnje, dugoročna destabilizacija i stvaranje preduslov za „trajni nemir“.
Naravno, korišćenjem oružja za masovno uništenje u konvencionalnom ratu broj žrtava može biti veći. Ali, ovde treba još i dodati — u kratkom roku. Konvencionalni ratovi najčešće traju nekoliko godina, često i svega nekoliko meseci. Hibridni ratovi projektuju se da traju deceniju, dve, koliko je neophodno. Između ostalog i iz razloga što su jeftiniji.

Kad je počeo hibridni rat protiv Rusije?

I ovaj protiv Rusije je započet najverovatnije 2014. godine (kada se govori o hibridnim ratovima uglavnom je teško odrediti jasnu vremensku granicu njegovog početka).
Iako se definicije različitih teoretičara razlikuju, a kritičari upozoravaju da je pojam hibridnog rata „fluidan“, neodređen, neki ga kategorizuju kao „teoriju zavere“, neki čak kažu i da je ovakvo određenje nepotrebno (jer, rat je jedan makar se vodio bez oružja), hibridni ratovi su naša stvarnost, deo realnosti u savremenom svetu. U ovom konkretnom slučaju, rat je pokrenut ne protiv Putina, već protiv Rusije.
Iluzija je da će se postizanjem nekog mirovnog sporazuma stanje vratiti na staro, na vreme i okolnosti pre eskalacije ukrajinske krize. Ukrajina je i ranije predstavljala važno polje delovanja u hibridnom ratu protiv Rusije. Socijalno–politička dekonstrukcija ukrajinskog „nacionalnog tkiva“ koje se potom uokviravalo na galicijskoj identitetsko–idejnoj matrici, odbacivanje svih slojeva istočnoukrajinskog nasleđa, postojano sejanje mržnje prema svemu ruskom uporno se organizovalo i odigravalo kako zloupotrebom svih državnih institucija, tako i zapadnim pomaganjem tog projekta. Ukrajina je u ovoj priči samo sredstvo, ne i konačni cilj.
Odluka Generalne skupštine UN samo je jedno od „oružja“ koje se u ovom hibridnom ratu koristi. Zbog toga za Rusiju važe jedna pravila, a za sve ostale neka druga. Otuda i ovoliko nedoslednosti. I tek će ih biti!

Katastrofa u Jemenu

Brojnim nedoslednostima može se dodati još jedna. U jeku početne faze akcije Saudijske Arabije u Jemenu, kada se takođe dosta govorilo o humanitarnom pravu i civilnim žrtvama, ova zemlja je izabrana u Savet za ljudska prava UN (koji broji 47 država članica).
I ostala je u tom organu sve do kraja mandata (trajao u periodu od 2017–2019. godine, sama kandidatura podneta je u februaru 2016. godine).
Ko je tada glasao protiv? Da li je i koliko bilo zabrinutosti unutar GS UN? Jesu li SAD, Velika Britanija i EU lobirali kroz organizaciju UN kao sada?
Jemen se do danas pretvorio u najgoru humanitarnu katastrofu, broj žrtava premašio je 400.000, problemi neuhranjenosti dece, nedostatka hrane i nepristupnosti vodi progresivno povećavaju ovu cifru iz meseca u mesec.
„Slučaj“ je hteo da su u mandatu od 2021–2023. godine dve „stolice“ iz istočnoevropske kvote popunile Rusija i Ukrajina. Članstvo Rusije je „suspendovano“ do daljnjeg, glasovima 93 zemlje u Generalnoj skupštini UN.
Među njima i Srbije, čime se neoprezno i neodgovorno stvaraju uslovi za još gori scenario. Jer, ovo je pitanje najpre načelno.
Sednica Saveta za ljudska prava UN u Ženevi - Sputnik Srbija, 1920, 16.04.2022
RUSIJA
„Pozorište apsurda“: Zar su Amerikanci odgovarali za kršenja ljudskih prava u Jugoslaviji?
Savet za ljudska prava UN - Sputnik Srbija, 1920, 16.04.2022
RUSIJA
Rusija zadržala status posmatrača u Savetu za ljudska prava UN: Izbegnuta uloga nemog posmatrača
Hakerski napad - Sputnik Srbija, 1920, 02.04.2022
RUSIJA
Besni hibridni rat, Rusija planira formiranje sajber vojske
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala