- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Kolege o odlasku Dejana Mijača: Za pozorište ovo je dan crne zastave

© Tanjug / DRAGAN KUJUNDZICDejan Mijač
Dejan Mijač - Sputnik Srbija, 1920, 05.04.2022
Pratite nas
U filozofskom smislu bio je egzistencijalista, jer je govorio da čovek nije ono što misli već ono što radi. Kada je preminuo Nušić, Narodno pozorište bilo je prekriveno crninom. Mislim da je i danas - dan crne zastave“, kaže na vest o odlasku teatarskog barda Dejana Mijača pozorišna rediteljka Tatjana Mandić Rigonat.
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Prikaži preko celog ekranaIzađi iz režima celog ekrana
Da je reč o izuzetnom umetniku koji je postavljao pozorišne standarde ističe i glumac Vojislav Brajović.
„Znate li vi ko je preminuo? Veliki Dejan Mijač, umetnik toliko značajan za svoj rod, čovek koji je preko pozorišne umetnosti unapređivao duhovnost svog naroda“, kaže Brajović.
Brajović kaže da je legendarni reditelj koji je preminuo u 87. godini uticao ne samo na pozorišne umetnike koji su radili s njim, već i na one koji su posredno, preko predstava Dejana Mijača imali priliku da se upoznaju s njegovim radom.
„Njegovo je delo oplemenjivalo i publiku i buduće umetnike na čiji je dar uticao. On mora biti upamćen“.
Posle prvih predstava koje je režirao u Narodnom pozorištu u Tuzli, Mijač je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu postavio niz nezaboravnih komada iz klasičnog i savremenog repertoara. Za njegovu režiju „Pokondirene tikve“ Jovana Sterije Popovića kaže se da predstavlja zaokret u tumačenju ovog srpskog klasika, a o dramama poput „Ženidba i udadba“, „Laža i paralaža“, „Nahod Simeon“, „Rodoljupci“ i dan danas se govori.

Izbor tema nepogrešivo savremen

„Njegov izbor tema bio je nepogrešivo savremen, iako je reč o najvećem tumaču naše klasike “, kaže za Sputnjik pozorišna kritičarka Dragana Bošković i dodaje da je veliki reditelj uvek birao pozorišni put da protumači nečije delo, bilo da su u pitanju klasici, Sterija, Ljuba Simović, Aleksandar Popović ili pisci kao što je Biljana Srbljanović.
„Kod Mijača je bilo sve savremeno, on nikada nije menjao originalni tekst. Njegov rediteljski rukopis nije uvek bio isti. Izbor komada koji je postavljao na scenu bio je zapravo njegov komentar aktuelnog života, zbog čega nije bilo potrebe da bude rediteljski savremeno urađen. Dejan Mijač je mirno, sigurnom rukom i nepogrešivim rediteljskim instinktom prikazivao nas same ne menjajući ništa u dramskom tekstu“.
Iz pozorišnog života Dejan Mijač povukao se 2011. godine, a za poslednju režiju odabrao je Jugoslovensko dramsko pozorište i Čehovljev komad „Višnjik“.
„Kako se povukao iz pozorišnog života osetila se praznina. Mnogi su pokušali da dramski tekst tumače onako kako ga je tumačio Mijač, ali tu vrstu ozbiljnosti i razumevanja savremenog sveta kao odraza klasike nismo imali prilike da vidimo“, zaključuje Dragana Bošković.

Ivana Vujić: Učio nas je etici umetničkog stvaralaštva

Da je Dejan Mijač doprineo novom čitanju srpskih klasika potvrđuje i rediteljka Ivana Vujić.
„U veoma brižnom radu s glumcem, on je donosio nove žanrove naročito kroz čitanje komada Jovana Sterije Popovića. Kao profesor, podučavao nas je ne samo stvaralaštvu, već i etici umetničkog stvaranja, što se, nažalost, danas zaboravlja“, naglašava Ivana Vujić.

Tatjana Mandić Rigonat: Danas je dan crne zastave za pozorište

„Režija za njega nije bila samo pitanje zanata, već filozofija, pogled na svet; ona tačka iz koje se sagledava naša savremenost i naša večnost; čovek u svetu i sukobi čoveka sa samim sobom“, kaže Tatjana Mandić Rigonat koja je režiju završila u klasi Dejana Mijača.
Strog kao profesor, zahtevan prema studentima, ali pre svega prema sebi, Mijač je svoje đake prvo učio da od glumaca ne traže ono što ni sami ne mogu da iznesu.
„Učio nas je da režija nije posao voajera i da ne treba da živimo kroz druge, već da stvaramo s njima. Naravno, bio je maestralan u analizi dramskog dela – učio nas je kako da rastavimo tekst na najsitnije delove i posle ga sastavimo fokusirajući se na temu koja je nama važna“,, kaže rediteljka Mandić Rigonat.
Ona dodaje da je vreme provedeno sa Deajnom Mijačom u radu na predstavama „Mrtve duše“, „Rodoljupci“ za nju nezaboravno.
„Bio je blagonaklon prema meni. Proveli smo nezaboravne sate u šetnjama i pričama i tada sam u njemu otkrila toplog, duhovitog čoveka koji se nije mogao nazreti dok je bio strogi profesor na Akademiji“.

Tihomir Stanić: Već mi nedostaje

Glumac Tihomir Stanić kaže da je Mijač uticao na čitavu plejadu našeg glumišta.
„On je mene primio na Akademiju. Verovatno me niko drugi ne bi primio na studije glume i ja se često toga setim. Ne samo za mene, za celu našu naciju on je bio značajan i bukvalno svi glumci svoje karijere mogu da podele na period pre i posle susreta s Dejanom Mijačom“, navodi Stanić i dodaje da je Mijač imao poseban dar u čitanju dramskog teksta.
„On je video kroz sve slojeve dramskog teksta, uvek je video suštinu i istinu. Imao je neverovatnu sposobnost opažanja sveta. Ponosan sam što sam ga znao i što nam se odnos stalno unapređivao. Nedavno smo se čuli, uvek je bilo lepo pričati s njim. Već mi nedostaje“, priznaje Stanić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala